REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

P-1849/2023-33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sudcu Branku Malenici, u pravnoj stvari tužiteljice LO, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Slavica Bezić Fadić, odvjetnica u Zadru, protiv tuženika pod 1 NO i pod 2 ZO, nepoznatih prebivališta i boravišta, koje zastupa privremeni zastupnik Ivo Juričko, odvjetnik u Splitu, radi utvrđenja i uknjižbe prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 11. prosinca 2025. u nazočnosti punomoćnice tužiteljice, na ročištu radi objave dana 10. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužiteljica LO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], pored upisanog udjela, vlasnica za daljnja ¾ dijela prava vlasništva nekretnina koje su u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela Split, označene kao čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], upisane u Z. U. [broj ZK uloška] sve K. O. [katastarska općina], stoga je temeljem ove presude tužiteljica ovlaštena ishoditi upis uknjižbe prava vlasništva predmetnih nekretnina u zemljišnim knjigama na svoje ime i u svoju korist i vlasništvo za daljnji udio od ¾ dijela prava vlasništva, uz istovremeni upis brisanja prava vlasništva na navedenim nekretninama s imena tuženika pod 1 i pod 2 za upisane udjele u cijelosti.

Obrazloženje

1. Dana 12. svibnja 2023. zaprimljena je tužba kojom je tužiteljica ustala protiv tuženika radi utvrđenja i uknjižbe prava vlasništva ¾ dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] sve K. O. [katastarska općina]. U bitnom navodi kako su označene nekretnine u zemljišnim knjigama upisane kao suvlasništvo tužiteljice za ¼ dijela, a tuženika pod i 2 za preostalih ¾ dijela, što ne odgovara stvarnom stanju, jer su u samostalnom i zakonom propisanom isključivom posjedu tužiteljice preko osamdeset godina, računajući i posjed njezinih pravnih prednika. Dodaje kako je ovaj posjed stekla nasljeđivanjem i diobom koju je sklopila s braćom i sestrama 2002., nakon čega su joj upravo predmetne nekretnine, a u naravi maslinik i vinograd pripale u posjed za cijelo, tako da ih sve vrijeme neometano koristi, a na dijelu zemljišta je izgradila i stambenu zgradu.

2. Kako su tuženici označeni osobama nepoznatih prebivališta i boravišta, sud im je nakon obavljene provjere rješenjem od 9. siječnja 2024. postavio privremenog zastupnika Ivu Jurička, odvjetnika u Splitu, koji se u odgovoru od 11. listopada 2024. iz opreza usprotivio tužbi i predložio izvođenjem svih potrebnih dokaza.

3. U tijeku postupka izvedeni su dokazi pregledom svih isprava i pismena koji su priloženi spisu, a pored toga na licu mjesta održan 22. rujna 2025. očevid uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju ĆO, pregledom njegovog nalaza od 24. studenog 2025. i saslušanjem svjedoka OO, ŠO i ČO te tužiteljice.

4. Stranke nisu zatražile naknadu parničnog troška.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. U ovom slučaju je kao sporno valjalo utvrditi ima li tužiteljica valjanu osnovu za stjecanje prava vlasništva u odnosu na ¾ dijela predmetnih nekretnina i upis tog prava u zemljišnim knjigama.

7. Iako se to izrijekom ne navodi, iz tužbenih navoda jasno proizlazi kako se predmetna tužba i tužbeni zahtjev temelje na dosjelosti, jer se ističe zakonom propisani posjed nekretnina i njegova dugotrajnost, stoga je u ovom slučaju valjalo uzeti u obzir odredbu iz članka 388. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06,141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje ZVDSP) prema kojoj se stjecanje, promjene, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu toga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. Naime, tužiteljica ističe kako posjed kontinuirano traje preko osamdeset godina, računajući i njezine pravne prednike, stoga je valjalo utvrditi jesu li se ostvarile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva u skladu s pravnim pravilima iz Općeg građanskog zakonika (dalje OGZ), koji je bio na snazi u vrijeme početka dosjedanja, jer je ono svakako započelo prije 1980. kada je na snagu stupio Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine broj 53/91, 9/92 i 77/92, ZOVO). Dakle, valjalo je utvrditi jesu li se ostvarile pretpostavke za stjecanje dosjelošću u skladu s paragrafima 1452.- 1472. OGZ, po kojima je posjed potreban za dosjelost trebao biti zakonit, pošten i istinit uz kontinuirano trajanje barem poštenog posjeda od četrdeset godina. Međutim, vrijeme za dosjedanje poštenog posjednika skraćeno je na dvadeset godina prema Načelnom mišljenju proširene Opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. temeljem kojeg su rokovi za dosjedanje skraćeni i glede pravnih pravila OGZ i glede sudske prakse. Stjecanje prava vlasništva na nekretnini dosjelošću propisivale su i odredbe iz čl. 28. ZOVO pa je tako u smislu st. 1. savjesni i zakoniti posjednik nekretnine stjecao pravo vlasništva protekom deset godina posjedovanja, a barem savjesni posjednik protekom dvadeset godina, kako je to propisivala odredba iz st. 4. Na praktički istovjetan način stjecanje prava vlasništva na nekretnini regulirano je i odredbama iz čl. 159. ZVDSP, tako da zakoniti, istiniti i pošteni posjednik stječe pravo vlasništva protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, kako to propisuje odredba iz st. 2., dok posjednik čiji je posjed barem pošten, stječe pravo vlasništva protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, kako to propisuje odredba iz st. 3. Ovome valja dodati kako učinci dosjelosti nastupaju po samom zakonu, u trenutku kad se ispune za to zakonom određene pretpostavke, bez upisa u zemljišne knjige, ali je stjecatelj ovlašten ishoditi upis stečenog prava vlasništva. Dosjelošću se činjenično stanje pretvara u pravno, a posjednik stječe ono što je do tada posjedovao kroz zakonom određeno vrijeme, dok na drugoj strani nastaje gubitak prava vlasništva osobe koja je do tada bila vlasnik. Dakle, za redovitu dosjelost traži se kvalificirani posjed, što znači zakonit, istinit i pošten, a za izvanrednu dosjelost dovoljno je da je posjed barem pošten i to poštenje se zakonski presumira.

8. Pregledom vlasničkog lista od 20. travnja 2023. razvidno je kako su predmetne nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] upisane kao suvlasnička zajednica tužiteljice za ¼ dijela, tuženika pod 1 za ¼ dijela i tuženika pod 2 za 2/4 dijela, iz čega proizlazi pasivna legitimacija tuženika u ovoj pravnoj stvari.

9. Pregledom rješenja o nasljeđivanju broj O-1510/79 od 7. travnja 1980. razvidno je kako je RO pok. L (rođenog **.**.1913.) nakon smrti 9. listopada 1979. naslijedila supruga MO, a nju su nakon smrti 28. studenog 2001. naslijedila djeca GO, AO, NO, OO i ovdje tužiteljica LO, svaki za 1/5 dijela, kako proizlazi iz rješenja o nasljeđivanju broj O-45/02 od 5. veljače 2002.

10. Pregledom ugovora o diobi nekretnina od 24. travnja 2002. razvidno je kako su gore označeni nasljednici MO razvrgnuli naslijeđenu suvlasničku zajednicu, tako da su svakom od njih pripale pojedine cjeline te imovine, a tužiteljici u isključivo vlasništvo niz nekretnina, među kojima i čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

11. Pregledom povijesnog posjedovnog lista broj 171, posjedovnog lista broj 204 i podataka Ureda za katastar Split od 24. listopada 2024. razvidno je kako su predmetne čestice od 1959. bile upisane u korist naslovnika RO za cijelo, od 1991. kao posjed njegove supruge MO, a od 2002. kao suposjed njezinih gore označenih nasljednika za po 1/5 dijela.

12. Prilikom očevida održanog na licu mjesta 22. rujna 2025. uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju ĆO, tužiteljica je kao predmet spora pokazala tri odvojene zemljišne cjeline na otoku Šolti, tako da je prva položena na predjelu „Za Doca“ ,druga na predjelu „Pod Vela Gomila“ a treća na predjelu „Za Kut“. Prvu cjelinu predstavlja neobrađeno i djelom zapušteno zemljište oblika nepravilnog kvadrata do kojeg se pristupa zemljanom stazom, a njegove granice sa zapadne, istočne i južne strane obilježuje međašno kamenje, dok sjevernu granicu omeđuje stara gomila kamenja nastala krčenjem terena. Drugu cjelinu predstavlja kamenim suhozidima ograđeni maslinik s kamenom poljskom kučicom do koje se pristupa javnom asfaltnom cestom. Njezina površina u potpunosti je održavana i uredna, a u objektu su alat i razne stvari tužiteljice. Treća cjelina je u potpunosti ograđena kamenim suhozidima i drugim međašnim oznakama, a sastoji se od kamenog prizemnog objekta, garaže od betonskih blokova i stare kamene prizemnice u kojoj je tužiteljičin agregat. Prizemnica je u potpunosti uređena, opremljena i namještena, a sastoji se od dva fizički odvojena djela, tako da je u južnom kuhinja s blagovaonicom i natkrivenom vanjskom kuhinjom i roštiljem, dok je u sjevernom spavaća soba s kupaonicom i obje prostorije imaju posebna ulazna vrata. Okućnice je dijelom dvorište popločano kamenom i vrtni prostor, koji je u najvećem dijelu maslinik, a u manji uredno uzorani povrtlarnik. Na dijelu ove površine niz je starih vozila, a na južnom ogradnom zidu tužiteljičin plastični brod.

13. Sudski vještak za geodeziju ĆO u svom je vještvu od 24. studenog 2025. identificirao pokazane nekretnine i utvrdio kako su položene na ovdje spornim nekretninama oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Na njegov nalaz i mišljenje stranke nisu imale prigovora ili primjedbi, stoga se vještvo prihvaća u cijelosti kao stručno i objektivno.

14. Na okolnost posjeda predmetnih nekretnina, njegove kakvoće i trajanja, iskazivali su na licu mjesta saslušani svjedoci OO, ŠO i ČO, koji u osnovi potvrđuju tužbene navode. Naime, poznato im je kako se ove zemlje generacijama nasljeđuju u tužiteljičinoj obitelji MO, kako je njezin otac RO bio težak koji je obrađivao sve zemlje na Šolti pa tako i sporne na samostalan i neosporavan način, kako je za njegova života obitelj postigla sporazum o razvrgnuću buduće ostavine, tako da su tužiteljici nakon njegove smrti pripale ovdje predmetne u cijelosti, kako ih sve vrijeme održava i koristi na jednako samostalan i neometan način te dodatno unaprijedila izgradnjom objekata i sadnjom niza novih stabala maslina. Iskaze svjedoka valjalo je cijeniti jer se radi o dugogodišnjim susjedima i sestri tužiteljice u dobi od 72 do 75 godina, stoga je logično i očekivano da su prethodnih 60 i više godina imali redovita, neposredna i objektivna saznanja o nekretninama o kojima su govorili, načinu njihovog korištenja i osobama koje su ih koristile. Osim toga, njihovi navodi imaju uporište i u ostaloj prethodno nabrojanoj dokaznoj građi, a posebno u službenoj katastarskoj evidenciji u kojoj su kao posjednici od 1959. upisani isključivo tužiteljičini roditelji, a danas kao suposjednici tužiteljica, njezina braća i sestre, što prema svemu iznesenom jasno ukazuje da se u odnosu na nasljednike MO ne radi o stvarnom posjedovnom stanju, već o automatizmu upisa na temelju nasljeđivanja, bez provedbe ugovora o diobi koji je nedvojbeno sklopljen i prema svemu postigao očekivane pravne učinke među njegovim sudionicima. U svakom slučaju, iskazi svjedoka prihvaćaju se u cijelosti kao uvjerljivi i vjerodostojni.

15. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka nedvojbeno je utvrđeno kako je posjed tužiteljice zakonit, jer ga je stekla nakon majčine smrti nasljeđivanjem i sporazumom o diobi 2002. Nadalje je i istinit, jer nije pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, a sve vrijeme i pošten, jer do zaključenja raspravljanja nije priložen dokaz koji bi zakonsku presumpciju poštenja i iznesena utvrđenja osporio ili ih kako doveo u sumnju. Dakle, radi se o posjedu zakonom propisane kakvoće koji traje duže od dvadeset godina od dana podnošenja ove tužbe, stoga je tužiteljica dokazala ispunjenje pretpostavki propisanih gore citiranim odredbama ZVDSP, što znači da je dokazala stjecanje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini dosjelošću. Kod takvog stanja stvari, tužba ima valjanu zakonsku osnovu, što znači da je tužiteljica vlasnica predmetnih nekretnina za cijelo, radi čega je i osnovan tužbeni zahtjev postavljen radi utvrđenja njezinog vlasništva ¾ dijela nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] te upisa tog prava u zemljišnim knjigama, kako je odlučeno u izreci presude.

16. Odluka o parnično trošku je izostala, jer stranke nisu zatražile njegovu naknadu.

Split, 10. veljače 2026.

Sudac

Branko Malenica

PRAVNA POUKA Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka njezinog pisanog otpravka. Žalba se podnosi Županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka.

DNA

- pun. tužiteljice

- priv. zast. tuženika