REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD SLAVONSKI BROD
Tome Skalice 2
35000 SLAVONSKI BROD
Poslovni broj: Gž Ovr-3/2026-2.
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji Draženki Ilak, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Biološki derivati d.o.o., Zagreb, Gajeva ulica 57, OIB: 51885139608, zastupanog po punomoćniku Nikoli Remenaru, odvjetniku u Zagrebu, protiv ovršenice ŠČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], odlučujući o prijedlogu za odgodu treće osobe UČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Tomislav Zorić, odvjetnik u Zagrebu, radi ovrhe na nekretnini, rješavajući žalbu ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 7. srpnja 2025., poslovni broj: Ovr-470/2022- 11, 10. veljače 2026.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba ovrhovoditelja Biološki derivati d.o.o., Zagreb, ukida se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 7. srpnja 2025., poslovni broj: Ovr-470/2022-11 i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:
"Odgađa se ovrha određena ovosudnim rješenjem o ovrsi poslovni broj Ovr- 470/22 od 23. veljače 2022. do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu vodi pod poslovnim brojem P-10469/19."
2. Protiv rješenja ovrhovoditelj je pravovremeno uložio žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi ističe kako je prvostupanjski sud pogrešno zaključio da je šteta koju bi treća osoba P o s lo v n i b r o j : G ž O v
pretrpjela nenadoknadiva jer bi izgubila stan u kojem živi. Navodi kako treća osoba UČ nije formalno dužnik u ovom postupku, niti je u zemljišnim knjigama uknjižena kao vlasnik nekretnine. Ovrha je pokrenuta protiv založnog dužnika - ovršenice koja je i dalje u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnica nekretnine. U ostavinskom postupku iza pok. RČ predmetna nekretnina nije prijavljena kao ostavinska imovina, pa tvrdnja o nenadoknadivoj šteti uslijed gubitka stana nije potkrijepljena. Ističe kako treća osoba ne želi da se imovina rasporedi, jer bi time odgovarala za dugove, ali u ovom postupku traži odgodu ovrhe, a ničim ne dokazuje svoju legitimaciju i poveznicu sa osobom koja je nekretninu doista i kupila. Navodi kako sud bez ikakve kritike samo utvrđuje da je smrću korisnika kredita tražbina prešla sa korisnika kredita na treću osobu. Temeljem čega je to sud zaključio ne može se ispitati, jer rješenja o nasljeđivanju nema, pa se time i odluka u pogledu aktivne legitimacije prijedloga ne može ispitati. Navodi dalje kako je prvostupanjski sud u potpunosti zanemario obvezu treće osobe da dokaže nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete. Predlaže da se njegova žalba uvaži i preinači pobijano rješenje te odbije prijedlog treće osobe za odgodu ovrhe.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je osnovana.
5. Prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja navodi da je ovrha na nekretnini ovršenice određena rješenjem o ovrsi radi namirenja tražbine ovrhovoditelja, koja je proizašla iz javnobilježničkog akta – Ugovora o kreditu broj 028-50-2903705 od 30. lipnja 2005., koji ugovor je sklopljen između prednika ovrhovoditelja (prethodnog vjerovnika tražbine) Raiffeisenbank Austria d.d., kao trgovca, i pravnog prednika treće osobe BČ, kao potrošača, na iznos od 138.000,00 CHF u protuvrijednosti kuna s promjenjivom kamatnom stopom.
5.1. Treća osoba kao tužitelj vodi parnični postupak protiv ovrhovoditelja radi isplate preplaćenih iznosa po kreditu pod poslovnim brojem: P-10469/2019. Dalje se u obrazloženju navodi da odredbe Ovršnog zakona ne dopuštaju da ovršni sud u ovršnom postupku ispituje nepoštenost pojedinih ugovornih odredbi ugovora o kreditu i da se po toj osnovi odgodi ovrha. No kako je sud EU zaključio da u procesnoj situaciji u kojoj sud koji odlučuje o prijedlogu za ovrhu ne može provoditi kontrolu eventualne nepoštenosti odredbi sadržanih u ugovoru o kreditu koji je sklopljen u obliku javnobilježničkog akta između trgovca i potrošača i koji predstavlja ovršnu ispravu temeljem koje se ovrha provodi, već tu kontrolu tek naknadno i eventualno može učiniti parnični sud kojem se ovršenik već obratio tužbom radi isplate preplaćenih iznosa po kreditu i da je vjerojatno da će prodaja nekretnine biti dovršena prije nego što sud koji odlučuje o meritumu donese odluku kojom se eventualno utvrđuje ništetnost te odredbe kao nepoštene, a šteta koju bi ovršenik kao potrošač u tom slučaju pretrpio svakako je nenadoknadiva, jer bi ovršenik izgubio stan u kojem živi. Pri tome prvostupanjski sud zaključuje da činjenica da treća osoba nije formalno dužnik u ovom postupku ne utječe na njezino pravo na zaštitu koja se pruža potrošačima, jer se nalazi u istoj poziciji kao što bi se nalazila da je stekla pravo P o s lo v n i b r o j : G ž O v
vlasništva uknjižbom u zemljišne knjige na temelju sklopljenog ugovora o kupoprodaji. Zbog navedenog je prvostupanjski sud prihvatio prijedlog i odgodio ovrhu do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi pod poslovnim brojem: P-10469/2019. Zaključno prvostupanjski sud navodi da nije od značenja je li treća osoba učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.
6. Prilikom donošenja pobijane odluke prvostupanjski sud nije se pozvao na odredbe mjerodavnog prava temeljem kojega je donio pobijanu odluku.
7. Institut odgode ovrhe na prijedlog treće osobe reguliran je člankom 67. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 93/14, 73/17, 131/20 dalje OZ) kojim je propisano da će na zahtjev osobe koja je tražila da se ovrha na određenom predmetu proglasi nedopuštenom sud odgoditi ovrhu u pogledu toga predmeta, ako ta osoba učini vjerojatnim postojanje svoga prava, te da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, uz uvjet da u roku pokrene parnicu na koju je upućena.
8. Iz stanja prvostupanjskog spisa proizlazi da je treća osoba UČ podneskom od 6. listopada 2022. (strana 103. do 109. spisa) podnijela prigovor treće osobe i prijedlog za odgodu ovrhe. U svom prigovoru ista navodi da ima pravo koje sprječava ovrhu i to stoga što je izvanknjižni vlasnik nekretnina koje su predmet ovršnog postupka. U svom prijedlogu obrazlaže razloge zbog kojih smatra da je ovrha nedopuštena, te završno predlaže da se ovrha proglasi nedopuštenom. Treća osoba podnijela je dakle prigovor treće osobe u smislu članka 59. OZ-a. Uz prigovor, treća osoba podnijela je i prijedlog za odgodu ovrhe.
9. O prigovoru treće osobe prvostupanjski sud nije odlučio, već odgađa ovrhu do pravomoćnog okončanja postupka koji je treća osoba pokrenula protiv Raiffeisenbank Austria d.d. radi utvrđenja ništetnosti Ugovora o kreditu koji je sklopljen između prednika treće osobe RČ i ovdje prednika ovrhovoditelja Raiffeisenbank Austria d.d., a koji postupak se vodi kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem: P-10469/19.
10. Takva odluka prvostupanjskog suda nema uporište u odredbama Ovršnog zakona, budući odgoda ovrha na prijedlog treće osobe može biti određena isključivo pod uvjetima iz članka 67. OZ-a, što prvostupanjski sud nije imao u vidu prilikom donošenja pobijane odluke, zbog čega je žalbu ovrhovoditelja valjalo prihvatiti i ukinuti pobijano rješenje, te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovi postupak.
11. U ponovljenom postupku prvostupanjski će sud imati u vidu da je prije odlučivanja o prijedlogu treće osobe za odgodu ovrhe dužan odlučiti o podnesenom prigovoru treće osobe, sukladno članku 59. odnosno članku 60. OZ-a, te tek u slučaju da treću osobu uputi u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom ispitati jesu li ispunjene pretpostavke iz članka 67. OZ-a za odgodu ovrhe.
P o s lo v n i b r o j : G ž O v
12. Slijedom navedenog, a temeljem članka 380. točka 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13 i 89/14, 70/19, 80/22) u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a, odlučeno je kao u izreci rješenja.
Slavonski Brod, 10. veljače 2026.
Sutkinja
Draženka Ilak