REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Gundulićeva 27, Split
P 1461/23-20
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E N J E
Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Sandi Petričić, u pravnoj stvari tužiteljice HN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po pun. Ani Marinović Tarabarić, odvj. u Splitu protiv tuženika pod 1) IV. GIMNAZIJE MARKO MARULIĆ, OIB: 79378469023, [adresa] i pod 2) V. GIMNAZIJE VLADIMIR NAZOR SPLIT, OIB: 73243108796, [adresa], oba zastupana po pun. Mislavu Poliću, odvj. u Splitu, radi ispravke upisa, nakon glavne i javne rasprave održane dana 12. studenog 2025. g. u prisutnosti pun. tužiteljice i pun. tuženika pod 1) i 2), dana 9. veljače 2026. g.,
p r e s u d i o j e :
I.Odbija se kao neosnovan glavni tužbeni zahtjev koji glasi:
''Ispravlja se pogrešan upis određen rješenjem Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela u Splitu broj Z-15847/21 od 23. siječnja 2023. g. te se nalaže u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela u Split uspostava zemljišnoknjižnog stanja kako je bilo prije provedbe rješenja na način da se vrši otpis čest. zgr. [katastarska čestica], [adresa], ukupne površine 1579 m², od čega škola Velika Realka, [adresa], površine 1579 m², čest. zgr. [katastarska čestica], [adresa], ukupne površine 673 m², od čega dvorište 319 m², dvorišna zgrada 19 m², zgrada mješovite uporabe, [adresa], površine 335 m² i čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], ukupne površine 542 m², od čega dvorište, površine 542 m² iz z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te se navedene nekretnine prenose natrag u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način kako su u tom zemljišnoknjižnom ulošku bile upisane prije pogrešnog upisa uz brisanje prava vlasništva s imena tuženika pod 1) i 2), svakog za po ½ suvlasničkog dijela te upis prava vlasništva za 1/1 dijela na ime općenarodne imovine s organom upravljanja: Uprava Učiteljske škole u Splitu i Uprava Đačkog doma Učiteljske škole u Splitu.''.
II.Odbija se kao neosnovan podredni tužbeni zahtjev koji glasi:
''Ispravlja se pogrešan upis određen rješenjem Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela u Splitu broj Z-15847/21 od 23. siječnja 2023. g. na način da se tužiteljica HN, OIB: [osobni identifikacijski broj], na nekretnini koja je u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela Split upisana u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao čest. zgr. [katastarska čestica], [adresa], ukupne površine 673 m², od čega dvorište 319 m², dvorišna zgrada 19 m², zgrada mješovite uporabe, [adresa], površine 335 m² upisuje kao suvlasnica za ¼ suvlasničkog dijela navedene nekretnine, a što u naravi čini:
-prostoriju u prizemlju zgrade anagrafske oznake [adresa], tzv. "veš kužinu", od ulaza u zgradu druga po redu prostorija, s desne strane,
-stambenu cjelinu na prvom katu zgrade anagrafske oznake [adresa],
-potkrovlje zgrade anagrafske oznake [adresa],
uz istodobno brisanje toga prav u navedenom suvlasničkom dijelu s imena tuženika pod 1) i 2), kao upisanih zemljišnoknjižnih suvlasnika.''.
r i j e š i o j e :
I.Odbija se kao neosnovan prijedlog tužiteljice koji glasi:
''Nalaže se Općinskom sudu u Splitu, Zemljišnoknjižnom odjelu Split zabilježbu prijedloga za otvaranje i pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka pod brojem Z- 18355/19 zamijeniti zabilježbom spora odnosno tužbe radi ispravka pogrešnog upisa između tužiteljice i tuženika pod 1) i 2) na nekretninama upisanim u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Split u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].''.
II.Dužna je tužiteljica u roku od 15 dana na ime troškova postupka isplatiti tuženicima pod 1) i 2) iznos od 1.168,75 EUR.
Obrazloženje
Tužiteljica je ustala tužbom pred ovim sudom dana 17. travnja 2023. g. u kojoj je navela da je rješenjem Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela u Splitu broj Z- 18355/19 od 22. travnja 2021. g., donesenog po prijedlogu tuženika, otvoren pojedinačni ispravni postupak na nekretninama označenim kao čest. zgr. [katastarska čestica], zgrada, površine 3187 m², čest. zgr. [katastarska čestica], ulica, površine 14 m², čest. zgr. [katastarska čestica], stan ravnatelja (bez naznake površine) i čest. zem. [katastarska čestica], neplodno (bez naznake površine) z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Nakon provedene rasprave za ispravak u pojedinačnom ispravnom postupku Općinski sud u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel u Splitu da je donio rješenje broj Z-15847/21 od 23. siječnja 2023. g. Kako protiv tog rješenja nije dopuštena žalba, a kako rješenje nije doneseno u skladu sa zakonom te su njime istovremeno povrijeđena i vlasnička prava tužiteljice, tužiteljica da u zakonskom roku podnosi tužbu za ispravak pogrešnog upisa. Temeljem navedenog rješenja da je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela u Splitu, izvršen otpis iz z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]: čest. zgr. [katastarska čestica], [adresa], ukupne površine 1579 m², od čega škola Velika Realka, [adresa], površine 1579 m², čest. zgr. [katastarska čestica], [adresa], ukupne površine 673 m², od čega dvorište 319 m², dvorišna zgrada 19 m², zgrada mješovite uporabe, [adresa], površine 335 m² i čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], ukupne površine 542 m², od čega dvorište površine 542 m² te su navedene nekretnine prenesene u novi z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uz uknjižbu prava vlasništva na ime tuženika, svakog za po ½ suvlasničkog dijela. U z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] da je ostala upisana čest. zgr. [katastarska čestica], ulica, površine 14 m² te je na njoj ostao neizmijenjeni upis prava vlasništva: 1. Vlasnički dio: 1/1, općenarodna imovina, kao organ upravljanja: Uprava Učiteljske škole u Splitu i Uprava Đačkog doma Učiteljske škole u Splitu, a iz obrazloženja navedenog rješenja da je vidljivo kako je razlog zbog kojeg je vlasništvo te nekretnine ostalo nepromijenjeno taj što su tuženici nakon prigovora Grada Splita povukli svoju prijavu u odnosu na tu nekretninu. Zemljišnoknjižni upis proveden u pojedinačnom ispravnom postupku u korist tuženika da je pogrešan iz niza razloga, a prvenstveno jer tuženici nisu uopće dokazali da su aktivno legitimirani za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka budući da nisu dokazali da su pravni slijednici Uprave, bilo Uprave Učiteljske škole u Splitu, bilo Uprave Đačkog doma Učiteljske škole u Splitu. Iz dokumentacije koju su tuženici dostavili, točnije, iz potvrde Trgovačkog suda u Splitu od 23. srpnja 2018. g. broj R3-5576/18 da proizlazi da je spajanjem Đačkog doma Učiteljske škole i Đačkog doma ''Mirko Kaliterna'' nastala ustanova pod nazivom Ženski đački dom ''Mirko Kaliterna'', koja je brisana zbog pripajanja Srednjoškolskom centru '' GN', a zatim je rješenjem broj Us-79/78 od 1. travnja 1978. g. upisan prestanak subjekta upisa zbog udruživanja u novu organizaciju: Centar za odgoj i usmjereno obrazovanje u kemijsko-prehrambenoj, poljoprivrednoj i šumarskoj djelatnosti Split, te je rješenjem broj Us-212/92 od 19. studenog 1992. g. upisan prestanak subjekta zbog ukidanja i osnivanja novih škola: Obrtničke škole u osnivanju, Kemijske škole u osnivanju, te tuženika pod 1) i 2) u osnivanju. Nadalje je vrlo opširno objašnjeno temeljem kojih upisa tuženici pod 1) i 2) nisu jedini pravni sljednici Učiteljske škole i Đačkog doma Učiteljske škole, već su to i Obrtnička škola Split i Kemijska škola Split (sada Prirodoslovna škola Split). Nadalje, da se ni u jednoj od isprava koju su tuženici dostavili kao dokaz pravnog sljedništva ne spominje zgrada anagrafske oznake [adresa] nego isključivo zgrada anagrafske oznake [adresa] i to samo kao prostor kojeg škole koriste, a ne kao njihovo vlasništvo. U vrijeme otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela Split da je, kao jedna od nekretnina koje su bile predmet tog postupka upisanih u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], bila i nekretnina označena kao čest. zgr. [katastarska čestica], stan ravnatelja, te je tužiteljica predložila da se u zemljišnim knjigama na navedenoj nekretnini izvrši upis prava vlasništva na njeno ime. Navedena nekretnina da nije imala naznaku površine te je tužiteljica, kao izvanknjižna vlasnica i posjednica dijelova nekretnine koji, među ostalim, obuhvaćaju i stan u kojem tužiteljica živi gotovo cijeli svoj život, predložila upis prava vlasništva te nekretnine na svoje ime. U pojedinačnom ispravnom postupku da je provedena dana 25. veljače 2022. g. radnja uviđaja na licu mjesta uz sudjelovanje vještakinje Katje Šafranko, koja da je, pogrešno ocjenjujući kako se radi o aneksu zgrade Gimnazije (anagrafske oznake [adresa]) umjesto o zasebnoj zgradi anagrafske oznake [adresa], utvrdila postojanje stana u prizemlju i stana na katu, pri čemu u stan tužiteljice kao ni u jednu drugu prostoriju u zgradi nije ulazila niti je mogla ući. Tužiteljica da je posjednica i izvanknjižna vlasnica stana na katu i jedne prostorije u prizemlju te cijelog potkrovlja, sve zajedno s dijelovima te nekretnine odnosno zgrade anagrafske oznake [adresa]. Osim tužiteljice da postoje i druge osobe koje stanuju u navedenoj zgradi koji su također posjednici i izvanknjižni vlasnici dijelova zgrade anagrafske oznake [adresa], a vještakinja u očitovanju nije navela koji su dijelovi zgrade u posjedu (i vlasništvu) njenih stanara te je navod vještakinje da su sve pregledane nekretnine unutar posjeda predlagatelja odnosno tuženika pod 1) i 2) potpuno netočan, ali je sud potpuno ignorirao navode tužiteljice o manjkavosti očitovanja vještakinje i potrebi parcelacije na način da se dio nekretnine koji je izvanknjižno vlasništvo tužiteljice izdvoji kao zasebna cjelina te da se upravo ona, a ne tuženici pod 1) i 2), na toj cjelini upiše kao vlasnik. U daljnjem dijelu narativnog dijela tužbe detaljno se obrazlažu prigovori na nalaz i mišljenje vještakinje Šafranko iz pojedinačnog ispravnog postupka. Tuženici pod 1) i 2) da su u predmet pojedinačnog ispravnog postupka dostavili Elaborat izrađen u skladu s nalazom i mišljenjem vještakinje Šafranko kojim je izvršena izmjena upisa u posjedovnici o površini, obliku i adresi svih nekretnina upisanih u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pa je tako provedbom Elaborata, između ostalog, u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela Split, nekretnina, ranije označena kao čest. zgr. [katastarska čestica], stan ravnatelja, z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], bez naznake površine, upisana u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao čest. zgr. [katastarska čestica], [adresa], ukupne površine 673 m², od čega dvorište 319 m², dvorišna zgrada 19 m², zgrada mješovite uporabe, [adresa], površine 335 m². Sud da nije smio udovoljiti prijedlogu tuženika jer je prijedlog podrazumijevao izmjenu upisa u posjedovnici (prvi odjeljak A) koji se odnosi na oblik i površinu nekretnine, što da nije bilo u nadležnosti suda nego upravnog tijela. Navedenim Elaboratom da je propušteno izdvojiti kao zasebne cjeline ili barem navesti u omjeru kao idealni dio onaj dio nekretnine koji je u posjedu i izvanknjižnom vlasništvu tužiteljice (ranije označen kao čest. zgr. [katastarska čestica], stan ravnatelja) na što da je tužiteljica u navedenom postupku više puta ukazala. Donošenjem rješenja u pojedinačnom ispravnom postupku da su povrijeđena vlasnička prava tužiteljice, a posebno vlasnička prava tužiteljice u dijelu koji se odnosi na čest. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], [adresa], dvorište 319 m², dvorišna zgrada 19 m², zgrada mješovite uporabe, [adresa], površine 335 m², ukupne površine 673 m² i na uknjižbu prava vlasništva na ime tuženika, svakog za ½ suvlasničkog dijela, za koju nekretninu je istovremeno odredio i otpis iz z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i prijenos u novi z.u. k. o. [katastarska općina], pa se radi o pogrešnom upisu. Prijedlog tužiteljice da je odbijen uz obrazloženje kako ni jednom ispravom nije dokazala da joj pripada suvlasništvo čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a tuženici da su dostavili dokumentaciju iz koje proizlazi kako tužiteljica nema nikakva stvarna prava na nekretninama koje su premet pojedinačnog ispravnog postupka jer je njen zahtjev za sklapanje ugovora o kupoprodaji stana čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pravomoćno odbijen u predmetu ovog suda broj II P 2288/06. Iako je u predmetu ovog suda, što da nije sporno, odbijen zahtjev tužiteljice u odnosu na tuženike pod 1) i 2) za sklapanje ugovora o kupoprodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo jer se radilo o stanu koji nije mogao biti predmet kupoprodaje sukladno Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko prava, da to ne znači da tužiteljica nije pravo vlasništva stana stekla na drugoj osnovi koja je navedena: dosjelošću. Ujedno, da je u tom postupku sud ocijenio osnovanim prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika. Tuženici da su tijekom cijelog postupka tvrdili da nisu uknjiženi kao vlasnici predmetnog stana, a niti su pravni sljednici uknjiženih vlasnika. I pored toga sud je u pojedinačnom ispravnom postupku ocijenio da su tuženici aktivno legitimirani za podnošenje prijedloga za otvaranje i provođenje pojedinačnog ispravnog postupka pa je temeljem rješenja donesenog u tom postupku u zemljišnoj knjizi proveden pogrešan upis kojeg da je potrebno ispraviti. Što se tiče stjecanja prava suvlasništva tužiteljice na čest. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] tužiteljica je navela da je većinu svog života provela živeći sa svojom tetom, sada pok. VN, u stanu koji je bio predmet sudskog postupka II P 2288/06, s kojom da je sklopila Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju s ciljem da tužiteljici pripadne navedeni stan površine 38,30 m², za koji je tužiteljica platila i porez na promet nekretnina. Kroz ulazni hodnik tog stana u svoj stan da je ulazila sada pok. KN jer je to bio jedini način da uđe u svoj stan. Tužiteljica da je nakon smrti svoje tete proglašena njenom nasljednicom te je nastavila živjeti u tom stanu, koji je bez prekida u njenom posjedu, a nakon smrti KN da se nalazi i u posjedu njenog stana sukladno dogovoru s njenom nasljednicom. Dakle, tužiteljica da je nastavila ta dva stana (pok. tete VN i pok. KN) koristiti kao jedinstveni stambeni prostor. Tužiteljici da nitko nikada nije osporavao ni posjed ni vlasništvo stana kojeg je ranija posjednica bila KN, koja da je u stan uselila kada i njena teta u svoj, još 1947. g. Tužiteljica je, tako, dosjelošću stekla i vlasništvo tog stana. Dakle, tužiteljica da je izvanknjižna vlasnica cjelokupnog navedenog stambenog prostora: stana nastalog spajanjem dvaju stanova koji je u njenom posjedu i u kojem živi. Tužiteljica da je od vremena kad je živjela s tetom VN, a zatim i nakon njene smrti u kontinuiranom, mirnom i poštenom posjedu i jedne prostorije u prizemlju, tzv. ''veš kužine'' te cijelog potkrovlja, te joj ni taj posjed niti vlasništvo nitko nikada nije osporavao. Stoga da je tužiteljica u kontinuiranom, mirnom i poštenom posjedu dijela zgrade [adresa] koji obuhvaća i one dijelove koji nisu stan koji je bio predmetom ranije spomenutog postupka (prostorije u prizemlju, stana KN i potkrovlja), što da po njenoj procjeni ukupno čini ¼ suvlasničkog dijela čest. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što da je potrebno provjeriti angažiranjem vještaka mjernika te izvršiti ispravak pogrešnog upisa određenog temeljem rješenja iz pojedinačnog ispravnog postupka. Tužiteljica je u glavnom tužbenom zahtjevu zatražila donošenje presude kojom će se ispraviti pogrešan upis određen rješenjem Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela u Splitu broj Z-15847/21 od 23. siječnja 2023. g. te naložiti u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela u Split uspostava zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe rješenja na način da se vrši otpis čest. zgr. [katastarska čestica] [adresa], ukupne površine 1579 m², od čega škola Velika Realka, [adresa], površine 1579 m², čest. zgr. [katastarska čestica], [adresa], ukupne površine 673 m², od čega dvorište 319 m², dvorišna zgrada 19 m², zgrada mješovite uporabe, [adresa], površine 335 m², čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], ukupne površine 542 m², od čega dvorište površine 542 m² iz z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te prijenos navedenih nekretnina natrag u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način kako su u tom z.u. bile upisane prije pogrešnog upisa, uz brisanje prava vlasništva s imena tuženika, svakog za po ½ suvlasničkog dijela te upis prava vlasništva općenarodne imovine za 1/1 uz organ upravljanja: Uprava Učiteljske škole u Splitu i Uprava Đačkog doma Učiteljske škole u Splitu. Ukoliko sud glavni tužbeni zahtjev ocijeni neosnovanim predloženo je prihvaćanje drugog podredno postavljenog zahtjeva kojim je tužiteljica zatražila donošenje presude kojom će se ispraviti pogrešan upis određen rješenjem Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela u Splitu broj Z-15847/21 od 23. siječnja 2023. g. na način da se tužiteljica upisuje kao suvlasnica za ¼ suvlasničkog dijela nekretnine označena u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela Split u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao čest. zgr. [katastarska čestica], [adresa], ukupne površine 673 m², od čega dvorište 319 m², dvorišna zgrada površine 19 m², zgrada mješovite uporabe, [adresa], površine 335 m², a što u naravi čini: prostoriju u prizemlju zgrade anagrafske oznake [adresa], tzv. ''veš kužinu'', od ulaza u zgradu druga po redu prostorija, s desne strane, stambenu cjelinu na prvom katu zgrade anagrafske oznake [adresa] i potkrovlje zgrade anagrafske oznake [adresa] uz istodobno brisanje tog prava u navedenom suvlasničkom dijelu s imena tuženika pod 1) i 2), kao upisanih zemljišnoknjižnih suvlasnika. Tužiteljica je predložila i da sud zabilježbu prijedloga za otvaranje i pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka pod brojem Z-18355/19 zamijeni zabilježbom spora odnosno donese rješenje kojim će se Općinskom sudu u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Split naložiti zabilježbu prijedloga za otvaranje i pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka pod brojem Z- 18355/19 zamijeniti zabilježbom spora - tužbe radi ispravka pogrešnog upisa iz ovog predmeta.
U odgovoru na tužbu tuženici pod 1) i 2) usprotivili su se tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći da tužiteljica nema pravnu osnovu za tužbu te da je već izgubila spor protiv tuženika u kojem je tražila zaključenje ugovora za otkup stana, a vodila ga je pod djevojačkim prezimenom H. U odnosu na navode tužiteljice kako tuženici nisu dokazali svoje pravno sljedništvo odnosno kako nisu dokazali vlasništvo na predmetnoj zgradi navedeno je da je to u cijelosti neosnovan i paušalan navod. U konkretnom slučaju zahtjev tužiteljice da se odnosi na zgradu koja poznata kao zgrada ''Realke'' odnosno zgrada ''Velike Realke'' koja je od svoje izgradnje bila škola. Tuženici da su kao predlagatelji u pojedinačnom ispravnom postupku detaljno prikazali i dokazali pravno sljedništvo. Istaknuli su kako je raniji opis čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u zemljišnim knjigama bio: ''stan ravnatelja'' što da je tužiteljici poznato. Tužiteljica da je u predmetnoj nekretnini bespravno radi čega da su tuženici pokrenuli i odgovarajuće postupke za iseljenje tužiteljice. Nadalje, da pok. VN nije mogla tužiteljici prenijeti pravo vlasništva jer nije bila vlasnica stana kojeg je koristila, što ne mogu promijeniti bilo kakva rješenja o nasljeđivanju niti ugovori o dosmrtnom uzdržavanju. U samom Ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju od 31. srpnja 2002. g. da se jasno navodi da je predmetni stan predmet spora kod Općinskog suda u Splitu te se u tom Ugovoru uopće ne spominju drugi dijelovi nekretnine na koje je tužiteljica sada ''protegnula'' svoj tužbeni zahtjev. S obzirom na tijek postupka pred ovim sudom broj II P 2288/06 (koji je detaljno prenesen) da je jasno da tužiteljica nije mogla imati poštenje za stjecanje vlasništva dosjelošću, a u stan koji je ranije koristila KN da je tužiteljica samovlasno ušla što je tužiteljica i priznala. Tužiteljica da nema nikakvu osnovu za posjedovanje i vlasništvo dva stana, a njeno ponašanje je protupravno, samovoljno i nemoralno. Navodi tužiteljice da tuženici nisu aktivno legitimirani za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka, a u situaciji vođenja postupka protiv istih tuženika radi donošenja presude koja zamjenjuje ugovor o kupoprodaji stana, da su kontradiktorni. Dalje je obrazložena transformacija prijašnjih centara usmjerenog obrazovanja te je spomenuto da su tuženici i Obrtnička škola u osnivanju i Kemijska škola u osnivanju (sadašnje Prirodoslovne škole Split) Ugovorom o uređivanju međusobnih kadrovskih, prostornih i materijalnih odnosa i uvjeta rada od 12. veljače 1993. g. potvrdili da tuženici zajednički i ravnopravno gospodare zgradom u [adresa], a na kojoj adresi se nalaze nekretnine koje su predmet postupka, što da je logično jer se radi o adresi sjedišta obje škole koja da je jedinstvena arhitektonska cjelina. Rasprava oko adresa [adresa] i [adresa] da je u cijelosti neosnovana i nebitna. Tužiteljica da ukazuje na nedostatak pravne osnove tuženika pod 1) i 2), a zapravo da time želi prikriti da je upravo ona ta koja nema niti jedan jedini valjani dokument koji bi ukazao da može polagati bilo kakva prava u odnosu na ono što tužbom traži. U odnosu na povlačenje prijave za čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] navedeno je da je provedenim parcelacijama kroz duži vremenski period formirana i ta čestica koja da u stvarnosti predstavlja cestu odnosno javni put radi čega su tuženici povukli prijavu u pojedinačnom ispravnom postupku što da nema nikakve veze s tužiteljicom. Nadalje, da je u pojedinačnom ispravnom postupku Grad Split povukao prigovor te su i Grad Split i društva u vlasništvu RH dali sve potrebne suglasnosti na elaborate usklađenja, što i dalje nije ni u kakvoj vezi s tužbom u ovoj pravnoj stvari. Tužiteljica da nema pravni interes za traženje ispravke upisa. Ujedno da nije točno da tužiteljica u predmetnom stanu živi ''većinu svog života'' jer tužiteljica ima prijavljeno prebivalište u [adresa] te je živjela u [adresa] i drugdje u inozemstvu, pa se postavlja pitanje aktivne legitimacije tužiteljice, a ukoliko je riječ o stranoj državljanki. Okolnost da tužiteljica ima prebivalište u [adresa] da je otežala tuženicima utvrđenje tko drži u posjedu predmetni stan odnosno stanove te tko je točno osoba koja bespravno ometa njihovo vlasništvo. Završno je navedeno da je vlasništvo tuženika nad predmetnim nekretninama od same izgradnje zgrade bilo namijenjeno za školu odnosno u obrazovne svrhe, pa je, osim pravnim sljedništvom, vlasništvo stečeno i dosjelošću.
U postupku su izvedeni dokazi pregledom neslužbene kopije z.k. izvatka za z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i povijesnog prikaza i za z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], rješenja o nasljeđivanju ovog suda broj O-2206/02, Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od 1. srpnja 2002. g., uplatnica za režijske troškove (list 45 i 46 spisa), potvrde Matičnog ureda Split od 24. ožujka 2021. g., uporabne dozvole od 19. svibnja 2016. g., predmeta ovog suda broj Z-15847/21 (raniji broj Z-18355/19) i II P2288/06 te saslušanjem tužiteljice i svjedoka ŠN.
Stranke su popisale parnični trošak.
Glavni tužbeni zahtjev nije osnovan.
Podredno postavljeni tužbeni zahtjev nije osnovan.
U ovom postupku tužiteljica je u glavnom tužbenom zahtjevu zatražila ispravljanje pogrešnog upisa koji je određen rješenjem ovog suda broj Z-15847/21 od 23. siječnja 2023. g. te uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja na način pobliže opisan u petitu tužbe, a ukratko, radi se o otpisu opisanih nekretnina iz z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i prijenosu u raniji z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i upisu vlasništva općenarodne imovine s organom upravljanja: Uprava Učiteljske škole u Splitu i Uprava Đačkog doma Učiteljske škole u Splitu.
Ukoliko sud glavni tužbeni zahtjev ocijeni neosnovanim predloženo je prihvaćanje podredno postavljenog zahtjeva kojim je tužiteljica zatražila ispravljanje pogrešnog upisa koji je određen rješenjem ovog suda broj Z-15847/21 od 23. siječnja 2023. g. te upis tužiteljice kao suvlasnice ¼ dijela nekretnine upisane u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] opisane kao čest. zgr. [katastarska čestica], [adresa], ukupne površine 673 m², od čega dvorište 319 m², dvorišna zgrada 19 m², zgrada mješovite uporabe, [adresa], površine 335 m² te je opisano što u naravi predstavlja taj suvlasnički dio, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika pod 1) i 2).
Tužiteljica je u tužbi navela da su se tuženici upisali kao suvlasnici nekretnina označenih kao čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na temelju provedenog pojedinačnog ispravnog postupka u kojem je doneseno rješenje broj Z- 15847/21 od 23. siječnja 2023. g.
Kako protiv tog rješenja nije bila dopuštena žalba tužiteljica je u ostavljenom roku (30 dana od dana zaključenja rasprave za ispravak) podnijela tužbu ovom sudu, a sve u skladu s odredbom čl. 202. st. 3. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj 63/19 i 128/22, dalje ZZK) koji se primjenjuje u konkretnoj pravnoj stvari odnosno u tekstu koji je bio na snazi u vrijeme donošenja rješenja Z-15847/21 od 23. siječnja 2023. g.
Tužiteljica je, dakle, ustala tužbom za ispravak iz odredbe čl. 205. ZZK-a, koja se primjenjuje u skladu s odredbom čl. 216. st. 5. ZZK-a, i prema kojoj zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugog postupka pred nadležnim tijelom (tužba za ispravak), imaju pravo:
-osobe čijim prijavama ili prigovorima sud nije u cijelosti ili dijelu udovoljio u ispravnom postupku u roku od 30 dana od dana zaprimanja rješenja i
-osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati.
Prema st. 2. ove odredbe pravo tužbom zahtijevati ispravak prestaje istekom rokova određenih Zakonom za podizanje brisovne tužbe s tim da trogodišnji rok počinje teći od časa provedbe spornog upisa odnosno otkad je dostavljeno rješenje o odbijanju prijave ili prigovora.
Na tužbu za ispravak na odgovarajući se način primjenjuju pravila po kojima se u slučaju brisovne tužbe štite osobe koje su postupale s povjerenjem u potpunost i istinitost zemljišnih knjiga te se na odgovarajući način primjenjuju i pravila o zabilježbi spora (st. 3. i 4.).
Tužiteljica nije osoba čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati jer je raniji izmijenjeni upis u zemljišnim knjigama bio na ime općenarodne imovine s organom upravljanja: Uprava Učiteljske škole u Splitu i Uprava Đačkog doma Učiteljske škole u Splitu.
Druga okolnost koja bi tužiteljici dala aktivnu legitimaciju za podnošenje tužbe u ovoj pravnoj stvari je: da se radi o osobi čijim prijavama ili prigovorima sud nije u cijelosti ili dijelu udovoljio u ispravnom postupku.
Sud je pribavio predmet broj Z-15847/21 (raniji broj Z-18355/19) u kojem je proveden pojedinačni ispravni postupak po prijedlogu tuženika pod 1) i 2) podnesenom 24. svibnja 2019. g.
U tom predmetu tužiteljica je 11. veljače 2021. g. podnijela prijavu prijedloga za upis (koja je zaprimljena pod brojem Z-5093/21) u kojoj je navela da je prijedlogom za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka, uz ostale nekretnine, obuhvaćen i stan označen kao čest. zgr. [katastarska čestica], stan ravnatelja, z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čija je tužiteljica posjednica i izvanknjižna vlasnica uz prijedlog da se u zemljišnim knjigama pravo vlasništva upiše na tužiteljicu (kao predlagateljicu).
Nakon donošenja rješenja o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka broj Z- 18355/19 od 22. travnja 2021. g. tužiteljica je u podnesku od 24. svibnja 2021. g. izjavila kako ponavlja svoj prigovor i prijavu prijedloga za upis u odnosu na stan označen kao stan ravnatelja i kao čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
Rješenjem broj Z-15847/21 od 23. siječnja 2023. g. naložen je otpis čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] iz z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i prijenos svih čestica u novi z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], prihvaćen je prijedlog tuženika pod 1) i 2) i određen ispravak upisa na navedenim nekretninama na način da se briše upis općenarodne imovine s organom upravljanja: Uprava Učiteljske škole u Splitu i Uprava Đačkog doma Učiteljske škole u Splitu te određuje uknjižba prava vlasništava na ime tuženika pod 1) i 2), svakog za po ½ dijela te je odbijena prijava tužiteljice kao neosnovana te je naloženo brisanje plombe pod brojem Z- 5093/21 u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
Stoga je točno da je tužiteljica osoba čijoj prijavi sud u pojedinačnom ispravnom postupku nije udovoljio te time i aktivno legitimirana na podnošenje tužbe iz odredbe čl. 203. st. 4. ZZK-a, koja se primjenjuje temeljem odredbe čl. 216. st. 5. ZZK-a.
U obrazloženju rješenja broj Z-15847/21 od 23. siječnja 2023. g., a vezano za odbijanje prijave tužiteljice, navedeno je da tužiteljica ni jednom ispravom nije dokazala da bi joj pripadalo suvlasništvo nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Sud je citirao odredbu čl. 196. st. 4. ZZK-a, na koju upućuje odredba čl. 216. st. 5. ZZK-a i prema kojoj prijave i prigovori moraju biti utemeljeni na javnim ili privatnim ispravama kojima se čini vjerojatnim postojanje knjižnog prava čiji se upis zahtijeva. Navedeno je da su tuženici pod 1) i 2) dostavili dokumentaciju iz koje proizlazi da tužiteljica nema nikakvih stvarnih prava na nekretninama koje su predmet pojedinačnog ispravnog postupka jer su ukazali na to da je tužiteljičin zahtjev za donošenje presude koja zamjenjuje ugovor o kupoprodaji stana pravomoćno odbijen kao neosnovan.
Tužiteljica je, naime, kao pravna slijednica tužiteljice VN, nakon njene smrti nastavila voditi pred ovim sudom postupak radi donošenja presude koja zamjenjuje ugovor o kupoprodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo i koji se vodio pod brojem II P 2288/06 (raniji broj II P 1388/93) u odnosu na tuženike pod 1) i 2) te tuženika Grad Split. Tužiteljica je u tom postupku predložila nakon smrti VN nastaviti postupak jer je proglašena oporučnom nasljednicom VN rješenjem o nasljeđivanju ovog suda broj O-2206/02 od 28. siječnja 2003. g. te je, k tome, s pok. VN imala i zaključen Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju od 31. srpnja 2002. g. u kojem je u t. I. navedeno da primateljica uzdržavanja ustupa tužiteljici, kao davateljici uzdržavanja, pravo na stan u [adresa], prvi kat, stan broj 2 koji je u postupku otkupa (tužba pred Općinskim sudom u Splitu), a na kojem ima stanarsko pravo, površine 35,83 m² i koji se nalazi u zgradi označenoj kao čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a tužiteljica se obvezala uzdržavati VN.
Sud je u predmetu broj II P 2288/06 na ročištu od 13. rujna 2006. g. odredio nastavak postupka po prijedlogu tužiteljice. U predmetu je donesena presuda broj II P 2288/06 od 9. prosinca 2008. g. kojom je odbijen zahtjev tužiteljice za donošenje presude koja zamjenjuje ugovor o kupoprodaji stana uz obrazloženje da se predmetni stan nalazi u poslovnoj zgradi u kojoj tuženici pod 1) i 2) obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja te da se, prema odredbi čl. 3. st. 1. t. 4. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (Narodne novine broj 27/91, 33/92, 46/92, 69/92, 87/92, 25/93, 26/93, 48/93, 2/94, 44/94, 47/94, 58/95, 103/95, 11/96, 76/96, 111/96, 11/97, 103/97, 68/98, 163/98, 22/99, 96/99, 120/00, 94/01, 78/02 i 113/02, dalje Zakon o prodaji stanova), na takav stan ne odnose odredbe Zakona o prodaji stanova. Osim toga, za tužiteljicu je navedeno da nema aktivnu legitimaciju za vođenje postupka jer nije stekla status nositeljice stanarskog prava na predmetnom stanu. U drugostupanjskoj presudi broj Gžnaj-8/09 od 27. kolovoza 2009. g. potvrđena su utvrđenja prvostupanjskog suda da se radi o stanu u zgradi koja se koristi za obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja tuženika pod 1) i 2) na koji se ne primjenjuju odredbe Zakona o prodaji stanova te da tužiteljica nije aktivno legitimirana na podnošenje tužbe jer njena pravna prednica pok. VN, sve da je i bila nositeljica stanarskog prava na predmetnom stanu, nije mogla valjano prenijeti to pravo na tužiteljicu Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju jer je stanarsko pravo strogo osobno i neprenosivo pravo. Vrhovni sud je reviziju tužiteljice odbacio rješenjem broj Rev-x 177/10 od 26. srpnja 2010. g., a Ustavni sud RH je rješenjem broj U-III-1851/2011 od 2. lipnja 2011. g. odbacio njenu ustavnu tužbu kao nepravovremenu.
Tužiteljica ni u ovom postupku nije dostavila javne ili privatne isprave kojima bi potvrdila vjerojatnim postojanje knjižnog prava čiji upis zahtijeva, a kako je to trebala učiniti već uz svoju prijavu u pojedinačnom ispravnom postupku, prema već citiranoj odredbi čl. 196. st. 4. ZZK-a, u vezi s odredbom čl. 216. st. 5. ZZK-a, a da bi sud u ovom postupku mogao odlučiti drugačije od suda u pojedinačnom ispravnom postupku. Sve isprave koje je imao na raspolaganju sud u pojedinačnom ispravnom postupku predočene su i u ovom postupku, a radi se o dokumentaciji kojom je tužiteljica nastojala dokazati da je njena pravna prednica pok. VN bila nositeljica stanarskog prava te time i ovlaštena osoba tražiti donošenje presude koja zamjenjuje ugovor o kupoprodaji stana. Takva argumentacija iznesena je u postupku pred ovim sudom koji se vodio pod brojem II P 2288/06 te je rezultirala donošenjem presude kojom je tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan i koja je postala pravomoćna, pa se razlozi odbijanja tog zahtjeva tužiteljice neće i ne mogu ponavljati jer se radi o pravomoćno okončanom postupku.
Stoga tužiteljica ni u ovom postupku nije mogla dostaviti bilo kakvu privatnu ili javnu ispravu koja bi potvrdila postojanje njenog izvanknjižnog prava na stanu označenom kao stan ravnatelja i kao čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
Tužiteljica je u ovom postupku, nadalje, pokušala dokazati da je vlasništvo stana u kojem je živjela pok. VN, označenom kao stan ravnatelja i kao čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stekla dosjelošću navodeći da je većinu svog života provela živeći sa svojom tetom, pok. VN u tom stanu (koji je bio predmet sudskog postupka II P 2288/06), s kojom da je sklopila Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju s ciljem da tužiteljici pripadne navedeni stan površine 38,30 m².
Prema odredbi čl. 159. st. 2. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje ZV) samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina neposrednog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed barem pošten stječe je dosjelošću protekom dvadeset godina neposrednog samostalnog posjedovanja.
Tuženici pod 1) i 2) su u odgovoru na tužbu ukazali na to da tužiteljica nema nikakvu pravnu osnovu za posjedovanje stana, da je znala da joj ne pripada vlasništvo stana koji je bio predmet Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju te da joj, stoga, nedostaje poštenje za stjecanje vlasništva dosjelošću.
Prema odredbi čl. 18. st. 3. ZV-a posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.
Tužiteljica je u svom iskazu u ovom postupku izjavila da je u stanu u kojem je živjela njena teta VN počela živjeti 1955. g. i da od tada nije iselila, da je nakon udaje prijavila prebivalište u [adresa] iako živi u [adresa] te da je jedno vrijeme živjela sa sinom u Španjolskoj. Svjedok ŠN, ravnatelj tuženika pod 1) u mirovini, izjavio je u svom iskazu da tužiteljica nikad nije živjela u stanu u kojem je živjela pok. VN.
U predmetu ovog suda broj II P 2288/06 nalazi se zapisnik o bodovanju stana koji je potpisala pok. VN od 21. prosinca 1992. g. i u kojem tužiteljica nije navedena kao član obiteljskog domaćinstva.
Prema podacima iz evidencije MUP-a koje su sudu dostupne, tužiteljica nikada nije prijavila prebivalište u [adresa] već je imala prijavljeno prebivalište u [adresa] od 2002. do 2022. g. te od 2022. g. u Dugoj Resi, s tim da je u Splitu na adresi [adresa] u periodu od 2002. g. do 2005. g. prijavila boravište.
Stoga sud nije prihvatio navod tužiteljice da je bila u neposrednom samostalnom posjedu spornog stana u kojem je živjela njena teta VN u neprekinutom razdoblju od dvadeset godina, a sve da je tužiteljica to i uspjela dokazati taj bi posjed sud ocijenio nepoštenim jer je tužiteljica imala saznanje o tome da joj ne pripada pravo na posjed tog stana odnosno imala je saznanje da netko drugi, u ovom slučaju tuženici pod 1) i 2), tvrde da imaju pravo na posjed. Sud je, prilikom donošenja zaključka o kvaliteti posjeda tužiteljice, ukoliko je uopće i postojao, vodio računa o tome da je pok. VN još 1993. g. ustala tužbom radi donošenja presude koja zamjenjuje ugovor o kupoprodaji stana, da je nakon smrti VN (**.**.2002.) tužiteljica nastavila voditi postupak koji se vodio sve do 26. srpnja 2010. g., kada je Vrhovni sud RH donio rješenje o odbacivanju revizije tužiteljice, pa da tužiteljica, koja je u ovom postupku tvrdila da je živjela s pok. VN, što je sud ocijenio nevjerodostojnim, barem kao aktivni sudionik postupka II P 2288/06 znala za okolnost da tuženici pod 1) i 2) VN osporavaju status nositeljice stanarskog prava, a tužiteljici čak i status člana obiteljskog domaćinstva. Stoga se radi o okolnosti koja eventualnom posjedu tužiteljice oduzima karakter savjesnosti jer je bila upoznata s tim da druge osobe polažu pravo na predmetni stan.
Sve navedeno odnosi se na stan u kojem je živjela pok. VN i koji je bio predmet postupka II P 2288/06, u odnosu na koji je tužiteljica podnijela prijavu prijedloga za upis od 11. veljače 2021. g. u pojedinačnom ispravnom postupku i u odnosu na koji stan je tužiteljica bila aktivno legitimirana na podnošenje tužbe u ovoj pravnoj stvari.
Što se tiče ostalih prostora na koje se odnosi tužba u ovoj pravnoj stvari: stana u kojem je stanovala pok. KN koji po navodima tužiteljice sa stanom u kojem je živjela pok. VN sada čini jednu stambenu cjelinu, zatim tzv. ''veš kužine'' i potkrovlja, treba navesti da u odnosu na te nekretnine tužiteljica nije podnijela prijavu prijedloga za upis u pojedinačnom ispravnom postupku jer ih uopće nije spomenula u prijavi od 11. veljače 2021. g. niti u daljnjim podnescima u predmetu broj Z-15847/21 (raniji broj Z-18355/19). Stoga tužiteljica u odnosu na ove nekretnine nije aktivno legitimirana na podnošenje tužbe za ispravak iz odredbe čl. 205. ZZK-a, u vezi s odredbom čl. 216. st. 5. ZZK-a, koja je već detaljno citirana u ovom obrazloženju, pa je u odnosu na ove nekretnine već iz tog razloga trebalo odbiti i glavni i podredni tužbeni zahtjev.
I konačno, razlozi kojim tužiteljica opravdava osnovanost glavnog tužbenog zahtjeva,
kojim je zatražila uspostavu zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe rješenja Z-15847/21 od 23. siječnja 2023. g. odnosno vrši otpis čestica iz z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i prijenos natrag u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te upis u tom z.u. na općenarodnu imovinu za 1/1 uz organ upravljanja: Uprava Učiteljske škole u Splitu i Uprava Đačkog doma Učiteljske škole u Splitu te brisanje prava vlasništva s imena tuženika pod 1) i 2), svakog za po ½ suvlasničkog dijela,
nisu ni u kakvoj vezi s navodima njene prijave prijedloga za upis od 11. veljače 2021. g. u pojedinačnom ispravnom postupku jer se odnose na pretpostavke za upis tuženika pod 1) i 2) u odnosu na raniji zemljišnoknjižni upis općenarodne imovine i organa upravljanja, o čemu se raspravljalo u pojedinačnom ispravnom postupku i što, po ocjeni ovog suda, tužiteljica nije ovlaštena dovoditi u pitanje. Drugim riječima, tužiteljica, koja nije dokazala da je izvanknjižna vlasnica stana u kojem je ranije živjela VN, nije ovlaštena ukazivati na neosnovanost prijedloga tuženika pod 1) i 2) podnesenog radi otvaranja i provođenja pojedinačnog ispravnog postupka jer se radi o odnosima ranijeg ovlaštenika prava vlasništva i tuženika pod 1) i 2) koji nemaju veze s tužiteljicom.
Stoga je sud glavni tužbeni zahtjev ocijenio u cijelosti neosnovanim.
Podredni tužbeni zahtjev trebalo je odbiti kao neosnovan iz već iznesenih razloga koji se tiču nepoštenosti tužiteljičinog posjeda stana koji je bio predmet postupka II P 2288/06 i nepostojanja pretpostavki za stjecanje vlasništva tog stana dosjelošću.
Tužiteljica je u tužbi predložila i donošenje rješenja kojim će se Općinskom sudu u Splitu, Zemljišnoknjižnom odjelu Split naložiti zabilježbu prijedloga za otvaranje i pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka pod brojem Z-18355/19 zamijeniti zabilježbom spora odnosno tužbe radi ispravka pogrešnog upisa između tužiteljice i tuženika pod 1) i 2) na nekretninama upisanim u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Split u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pobliže navedenim u petitu prijedloga.
Prema odredbi čl. 203. st. 5. ZZK-a, koja se primjenjuje pozivom na odredbu čl. 216. st. 5. ZZK-a, ako se tužba za ispravak podnese u zakonskom roku, sud će, kad mu bude dokazano da je tužba podnesena, zabilježbu prijave ili prigovora zamijeniti zabilježbom spora.
Iz teksta ove odredbe proizlazi da će zamjenu zabilježbe na način kako je predložila tužiteljica provesti sud u pojedinačnom ispravnom postupku, a ne ovaj sud pa je prijedlog tužiteljice za donošenje rješenja trebalo odbiti kao neosnovan i odlučiti kao u izreci rješenja pod točkom I.
Na pripremnom ročištu od 20. studenog 2024. g. sud je, radi prigovora tuženika pod 1) i 2) da je tužiteljica u tužbi odredila vrijednost predmeta spora suviše nisko, temeljem odredbe čl. 40. st. 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP), provjerio točnost naznačene vrijednosti predmeta spora (1.330,00 EUR), ocijenio da je tužiteljica zaista vrijednost predmeta spora označila suviše nisko te odlučio, s obzirom da se radi o dva spojena stana, potkrovlju i tzv. ''veš kužini'', odrediti vrijednost predmeta spora u visini od 40.000,00 EUR.
Odluka o troškovima donesena je temeljem odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a jer je tužiteljica u cijelosti izgubila spor pa je trebalo obvezati na naknadu troškova kojima su bili izloženi tuženici pod 1) i 2) u ovoj parnici.
Tuženicima pod 1) i 2) trebalo je priznati trošak sastava odgovora na tužbu i zastupanja na ročištima od 20. studenog 2024. g. i 26. ožujka i 17. studenog 2025. g. po 100 bodova (ukupno 400 bodova) i trošak zastupanja na ročištu od 4. rujna 2024. g. od 25 bodova.
Ukupan broj bodova od 425 trebalo je uvećati za zatraženo povišenje tarifnih stavki radi zastupanja dvije osobe iz Tbr. 40. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23, dalje Tarifa) od 10% i tako dobiveni broj bodova (467,5) pomnožiti s vrijednošću boda iz Tbr. 54. Tarife. Tako dobiveni iznos od 935,00 EUR trebalo je uvećati za zatraženi PDV te tako dobiti iznos od 1.168,75 EUR koji predstavlja trošak kojem su bili izloženi tuženici pod 1) i 2) i koji je dužna podmiriti tužiteljica zbog čega je odlučeno kao u točki II. izreke rješenja.
Tuženicima pod 1) i 2) nije priznat trošak sastava podnesaka od 25. studenog 2024. g. i 8. travnja 2025. g. i zastupanja na ročištu radi objave i uručenja presude jer, po ocjeni suda, taj trošak nije bio potreban radi vođenja parnice (odredba čl. 155. st. 1. ZPP-a).
Tuženicima pod 1) i 2) nije priznat ni trošak sudske pristojbe jer njihov zahtjev u tom dijelu nije bio postavljen na određeni način, a u smislu odredbe čl. 164. st. 1. ZPP-a. Da se zatraženo odnosilo na pristojbu odgovora na tužbu, sud bi opet donio odluku kojom se u ovom dijelu zahtjev odbija jer obveza plaćanja pristojbe za odgovor na tužbu nastaje po pravomoćnom završetku postupka za svaku stranku razmjerno uspjehu u parnici, a prema odredbi čl. 4. t. 2. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 118/18 i 51/23).
U Splitu, 9. veljače 2026. g.
S U D A C :
SANDI PETRIČIĆ
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:Protiv ove odluke nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu, a putem ovog suda u 3 primjerka.
Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu na koje nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka (čl. 335. st. 7., 8., 9. i 11. ZPP-a).
