Poslovni broj: Us I-1554/2025-12

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu toga suda Studenku Vuleti, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje sudske zapisničarke Nataše Rogošić, u upravnom sporu tužitelja VATROGASNA ZAJEDNICA GRADA ZAGREBA, Zagreb, Našička ulica 14, OIB: 11909496026, zastupanog po opunomoćeniku Marku Horvatu, odvjetniku u Zagrebu, Trg Drage Iblera 9, protiv tuženika Agencije za zaštitu osobnih podataka, Zagreb, Selska cesta 136, OIB: 28454963989, zastupanog po opunomoćeniku ĐŽ, zaposleniku tuženika, radi utvrđivanja povrede prava na zaštitu osobnih podataka, nakon neposredne i javne rasprave zaključene 09. siječnja 2026. godine, u prisutnosti opunomoćenika stranaka, 09. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev kojim se traži poništenje rješenja Agencije za zaštitu osobnih podataka, KLASA: UP/I-041-02/23-09/14, URBROJ:567-04-02/06-25-6 od 15. travnja 2025. godine u dijelu pod točkom 1. i 2. izreke navedenog rješenja.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan.

Obrazloženje

1.U pravovremenoj tužbi podnesenoj protiv rješenja tuženika, KLASA: UP/I- 041-02/23-09/14, URBROJ:567-04-02/06-25-6 od 15. travnja 2025. godine u dijelu pod točkom 1. i 2. izreke navedenog rješenja tužitelj je u bitnom naveo: da tuženik u osporenom rješenju arbitrarno ocjenjuje postojanje odnosno nepostojanje zakonite svrhe i pravne osnove za obradu podataka; da je tuženik za obradu u jednom djelu ocijenio da je riječ o obradi bez zakonite svrhe i pravne osnove za obradu podataka dok za drugi dio smatra da je riječ o obradi podataka sukladno članku 6. stavak 1. točka € GDPR-a tj. da je obrada nužna za izvršavanje zadaće javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade – iako je riječ o obradi podataka u sklopu iste isprave koja je dostavljena članovima skupštine tužitelja; da nema osnove za primjenu dvostrukih kriterija na istu obradu; da je pravni položaj Vatrogasne zajednice Grada Zagreba propisan odredbama glave III. Zakona o vatrogastvu; da se radi o poslovima od javnog značaja koji su povjereni zajednici budući da je prema članku 17. st. 1. Zakona o vatrogastvu Vatrogasna zajednica tijelo nadležno za vatrogastvo; da je tužitelj tijelo javne vlasti. Poziva se na Zakon o udrugama i Statut tužitelja , te ističe da je što se tiče pravnog statusa tužitelja, tužitelj pravna osoba sui generis. Stoga da su tijela tužitelja, posebno upravni odbor koji upravlja tužiteljem nije ovlašten članovima tužitelja koji čine skupštinu kao najviše tijelo upravljanja djelomično ili nepotpuno obavijestiti o svome radu i o radu zajednice; da je za pravovremeno i kvalitetno obavljanje dužnosti tužitelja nužna transparentnost i obaviještenost svih članova (dobrovoljnih vatrogasnih društava i drugih) o unutarnjem funkcioniranju tužitelja, pogotovo s obzirom da tužitelj ima svega četiri radnika; da navedeno uključuje obavještavanje članova tužitelja tj. skupštine o radnim odnosima kada se to tiče ispunjavanja javnih ovlasti iz članka 17. st. 3. Zakona o vatrogastvu i to pod alinea 6. vođenjem i redovitim obnavljanjem baze podataka te očevidnika koje prikuplja u skladu s odredbama Zakona i propisa donesenih na temelju Zakona, te se pritom poziva na Odluke 23. sjednice upravnog odbora Vatrogasne zajednice Grada Zagreba i Odluke 30. sjednice upravnog odbora zajednice; da za obradu podataka tj. prosljeđivanje podataka članovima tužitelja postoji zakonska osnova tj. da je navedena obrada zakonita sukladno članku 6. st. 1. toč. (e) GDPR jer je nužna radi osiguranja obaviještenosti članova o postupanju tužitelja glede radno-pravnih odnosa u vezi sa izvršavanjem službene ovlasti voditelja obrade tj. tužitelja; da je obrada podataka bila nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili izvršavanje službene ovlasti voditelja obrade, tužitelja, budući da se obrada tiče načina izvršavanja navedenih zadaća i ovlasti, čiji je cilj pravilno poslovanje tužitelja kao vatrogasne zajednice, koji je razmjeran vrsti, količini i intenzitetu predmetne sporne obrade podataka, a podaci su obrađeni u najmanjoj mjeri nužni za postizanje tog cilja. Kada bi izostali sporni podaci ispitanice – ime, prezime, pristupanje poslovnoj aplikaciji tužitelja za vrijeme bolovanja (tj. o ponašanju ispitanice za vrijeme bolovanja, dakle nije riječ o zdravstvenom podatku), povredi obveza radnog odnosa, kada bi isti podaci bili anonimizirani, da bi u cijelosti bila onemogućeno skupštini voditi računa o ispunjavanju javnih ovlasti tužitelja. Stoga da prosljeđivanje predmetnih podataka članovima ne predstavlja povredu budući da je isto nužno radi izvršavanja javne vlasti ili u vezi s tim; da tuženik u osporenom rješenju ne spori da tužitelj ima legitimni interes za obradu predmetnih podataka (str. 8. rješenja); da je obrada bila nužna prosljeđivanjem obavijesti o uskraćivanju postupanju tužitelja spram određenog radnika, što po prirodi stravi uključuje prosljeđivanje imena, prezimena jer je to bilo nužno budući da se odnosi na radno mjesto koje je ključno za funkcioniranje zajednice jer je ispitanica bila zaposlena na radnom mjestu voditelja administrativnih poslova Stručne službe Zajednice; da u slučaju provedene anonimizacije bi se zaštitila privatnost ali da bi to onemogućilo potpunu transparentnost i učinkovit nadzor nad radom ključne osobe tužitelja, tako da je potpuna anonimizacija u konkretnom slučaju bila nerazmjerna, što potvrđuje da ne postoje jednako učinkovite, ali manje invazivne mjere koje bi postigle istu svrhu. Budući da se radi o javnoj zadaći sukladno članku 17. st. 3. Zakona o vatrogastvu koja je povjerena tužitelju, da je transparentnost prema nadzornim tijelima (članovima/osnivačima) ključna za osiguravanje učinkovitosti i odgovornosti javne službe; da su informacije o bolovanju i povredama obveza ključne administrativne osobe izravno povezana s tom javnom zadaćom; da su podaci proslijeđeni putem elektroničke pošte na adrese članova/osnivača, a ne javno objavljeni i učinjeni dostupnim unaprijed nepoznatom krugu osoba, pa je opseg primatelja ograničen na one s izravnom nadzornom ulogom; da interes tužitelja kao pravne osobe s javnim ovlastima u području vatrogastva prevladava tj. prevladava interes transparentnosti i učinkovitog upravljanja nad pravom na potpunu privatnost ispitanice u vezi sa ovim specifičnim radnim podacima; da je pogrešan stav tuženika o povredi načela smanjene količine podataka jer se temelji na pogrešnoj procjeni razmjernosti; da argument da bi se transparentnost postigla zatamnjivanjem podataka zanemaruju specifičnu ulogu ispitanice i potrebu nadzornih tijela za potpunim informacijama o radu ključnog osoblja u organizaciji od javnog interesa; da legitimni interes tužitelja kao vatrogasne organizacije leži u osiguravanju visoke razine odgovornosti i profesionalizma svih radnika. Ukoliko ne postoji osnova za obradu podataka sukladno članku 6. st. 1. toč. € GDPR-a da za obradu osobnih podataka postoji legitiman interes tužitelja temeljem članka 6. st. 1. toč. (f) GDPR-a s ciljem osiguravanja izvrsnosti i transparentnosti i povjerenja; da objavljena informacija o profesionalnom ponašanju u relativno uskom krugu dionika nije prouzročila ne razmjernu povredu njezinih temeljnih prava. Tužbom je predloženo da se sasluša predsjednik tužitelja JŽ i ZŽ , tajnik tužitelja. Tužbenim zahtjevom je zatražio da se poništi osporeno rješenje tuženika KLASA: UP/I-041-02/23-09/14, URBROJ:567-04-02/06-25-6 od 15. travnja 2025. godine u dijelu pod točkom 1. i 2. izreke navedenog rješenja.

2.Tuženik u odgovoru na tužbu uvodno je istakao da ostaje kod svih navoda iznesenih u osporenom rješenju te naglašava da se u konkretnom slučaju rukovodio odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka, da je pravilno utvrdio činjenično stanje i izveo pravilan zaključak o činjeničnom stanju; da tužitelj ističe da je tuženik arbitrarno postupao i da ne postoji zakonita svrha i pravna osnova za obradu podataka. Vezano za tužiteljevo isticanje arbitrarnosti postupanja tuženik ističe da su navedeni navodi tužitelja potpuno proizvoljni. Tuženik naglašava da je u potpunosti postupao u skladu sa pravilima upravnog postupka i to članku 5. stavku 2., 9.stavku 2. 5. Zakona o općem upravnom postupku, sve iz razloga koje navodi. Istakao je da se načelo slobodne ocjene dokaza ne može poistovjetiti s arbitrarnošću u postupanju (na sto aludira tužitelj), jer ona označava "savjesnu i brižljivu ocjenu svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno", a ne apsolutnu samovolju u odlučivanju. Slijedom navedenog da tuženik smatra da je pravilno utvrdio činjenično stanje te na temelju utvrđenog činjeničnog stanja pravilno primijenio materijalno pravo i izveo pravilan zaključak o činjeničnom stanju u konkretnom predmetu; da nije razvidno na čemu tužitelj temelji svoje navode da tuženik smatra da je riječ o obradi podataka sukladno članku 6. st. 1. t (e) Opće uredbe o zaštiti podataka tj. da je obrada nužna za izvršavanje zadaće od javnopravnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade – iako je riječ o obradi podataka u sklopu iste isprave koja je dostavljena članovima tužitelja tj. članovima skupštine tužitelja; da tuženik nigdje u pobijanom rješenju nije tako nešto naveo, pa da su stoga takvi zaključci tužitelja u potpunosti proizvoljni i bez uporišta, te pritom tuženik citira navode iz pobijanog rješenja na str. 8. U vezi sa navedenim da je potpuno nejasno o kakvim dvostrukim kriterijima tužitelj govori u tužbi. Vezano za tužbene navode u kojima tužitelj ukazuje na svoj pravni položaj, dužnost informiranja članova udruge o značajnim aktivnostima te pozivanje na transparentnost tuženik ističe da su navedeni navodi nejasni; da tužitelj uporno pokušava prikazati obradu odnosno prosljeđivanje podataka u konkretnom slučaju kao javnu zadaću odnosno službenu ovlast sukladno članku 17. stavak 3. Zakona o vatrogastvu, ali da je isto u potpunosti pogrešno; da tuženik ne osporava da tužitelj ima službene ovlasti te da su iste propisane posebnim zakonom, ali da prosljeđivanje informacija o bolovanju i povredi iz radnog odnosa u konkretnom slučaju se ne mogu smatrati službenom ovlasti kako to uporno pokušava istaknuti tužitelj; da tuženik u potpunosti opovrgava navode tužitelja na stranici 6. tužbe da su informacije o bolovanju i povredama ključne administrativne osobne izravno povezane sa javnom zadaćom sukladno članku 17. stavak 3. Zakona o vatrogastvu; da se tužitelj kroz tužbu malo osvrće na službene ovlasti, malo na legitimni interes kao pravne osnove ali da iz navedenog da proizlazi promjenjivost tužiteljevih navoda i pogrešno zaključivanje konkretne situacije; da tužitelj u tužbi ustrajno nastoji opravdati prosljeđivanje osobnih podataka zainteresirane osobe kao nešto nužno s obzirom da se radi o radnom mjestu koje je ključno za funkcioniranje zajednice, te da prevladava njegov interes kao pravne osobe s javnim ovlastima u području vatrogastva nad pravom na potpunu privatnost ispitanice u vezi sa specifičnim zadacima; da je tuženik u vezi s navedenim jasno naveo da se sporna odluka mogla proslijediti kako bi se ostvarila javnost/transparentnost rada, ali da se je u konkretnom slučaju moralo voditi računa o zaštiti privatnosti podnositeljice zahtjeva; da se u tužbi navodi da je provedeni test razmjernosti potvrdio da da interesi vatrogasnog sustava (kojeg je dio tužitelj) i javne sigurnosti prevladavaju, budući da su očekivanja privatnosti ispitanika u takvoj ulozi smanjena, a da objavljivanje informacija o profesionalnom ponašanju u relativno uskom krugu dionika nije prouzročila nesrazmjernu povredu njegovih temeljnih prava. U vezi sa navedenim tuženik navodi da nije jasno o kakvom se testu uopće radi a da se navođenje istog smatra u potpunosti irelevantnim za ovaj upravni spor; da tužitelj kroz cijelu tužbu nastoji pronaći opravdanje za svoje postupanje, zanemarujući pritom da je u izvršavanju svojih službenih ovlasti i postupanju sukladno odredbama posebnih propisa, dužan postupati i sukladno odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka. Protivio se je saslušanju predloženih svjedoka. Predložio je da se tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan.

3.Osporenim rješenjem tuženika KLASA: UP/I-041-02/23-09/14, URBROJ:567- 04-02/06-25-6 od 15. travnja 2025. godine pod točkom 1. izreke rješenja se navodi da je zahtjev za utvrđivanje povrede prava na zaštitu osobnih podataka djelomično osnovan. Točkom 2. utvrđuje se da je obradom/prosljeđivanjem osobnih podataka OŽ iz [adresa], točnije njezinog imena i prezimena te informacija o bolovanju i povredi obveza iz radnog odnosa sadržanih u alinejama 2. i 3. točke 16. pod nazivom "Različitosti" dokumenta "Odluke 23. sjednice Upravnog odbora Vatrogasne zajednice Grada Zagreba, sjednica održana 09. siječnja 2023.. DVD Lipnica, početak: 18.00 sati, završetak 21:50 sati", koji dokument je dostavljen na 71 adresu elektroničke pošte od strane Vatrogasne zajednice Grada Zagreba, Našićka 14, Zagreb, došlo do prosljeđivanja osobnih podataka bez zakonite svrhe i pravne osnove protivno člancima 5.1. i 6.1 Opće uredbe o zaštiti podataka. Točkom, 3. izreke rješenja je odlučeno da u preostalom dijelu se zahtjev odbija.

4.Opunomoćenik tužitelja je dana 01. prosinca 2025. godine dostavio podnesak u kojem se je očitovao na odgovor na tužbu na način da je u bitnom ostao kod tužbenih navoda.

5.Na raspravi od dana 09. siječnja 2026. godine opunomoćenik tužitelja je naveo da u cijelosti ostaje kod sadržaja tužbe i tužbenog zahtjeva te sadržaja podneska od 01. prosinca 2025. godine. Naveo je da predmetna obrada podataka ispitanice, koju obradu tuženik smatra nezakonitom, je svrhovita i zakonita te nužna, s obzirom da se na drugačiji način ne bi moglo u vezi sa zakonskim ovlastima tužitelja ostvariti načelo obaviještenosti prema članovima tužitelja, što proizlazi iz Zakona o vatrogastvu, Zakona o udrugama i Statuta tužitelja; da su sporni podaci koji se odnose na ispitanicu minimalno obrađivani, a da se sve svodi na ime i prezime ispitanice i način povrede radne obveze, što se ne može smatrati osobnim podatkom; da se kod obrade ne navodi razlog, trajanje ni vrijeme korištenja bolovanja koje je u vezi sa povredom radne povrede, pa se isto ne može smatrati osobnim podatkom; da je u konkretnom slučaju riječ o zlouporabi prava predmetne ispitanice budući da se je koristila zahtjevom za utvrđivanje povrede budući da je ista vjerojatno nije bila zadovoljna sa radno-pravnim tretmanom od strane tužitelja. Opunomoćenik tuženika je iskazao da u cijelosti ostaje pri odgovoru na tužbu i obrazloženja osporenog rješenja. U odnosu na navode opunomoćenika tužitelja iznijete na ročištu je naveo da se je i u ranijoj komunikaciji tužitelj pozivao na odredbe Zakona o vatrogastvu i Zakona o udrugama bez jasnog navođenja konkretnih odredbi, te da je jasno iz stanja spisa da se radi o postupku vezano za radno-pravni odnos između tužitelja i podnositeljice zahtjeva, i da se ne radi o izravnoj primjeni nekih javnih ovlasti pa da stoga iznošenje seta podataka unutar konkretnog akta je prekomjerno u odnosu na samu svrhu obrade i da se je ista svrha mogla postići na drugi način odnosno primjerice iznošenjem podatka da osoba nije radila ili da je bila odsutna iz službe ali bez imena i prezimena. Navedeno je osporio opunomoćenik tuženika navodeći da je predmetna obrada bila nužna s obzirom na službene dužnosti tužitelja kao vatrogasne organizacije iz članka 17. stavak 3. Zakona o vatrogastvu, koji se tiču vođenja redovitog održavanja baza podataka; da je predmetna obrada bila nužna kako bi se osigurala obaviještenost svih članova tužitelja kao vatrogasne organizacije o ključnim resursima u vatrogastvu. Opunomoćenik tuženika je u odnosu na navedeno naveo da upravo navedena izjava potvrđuje stav tuženika da je informiranost dionika obrade, osnivača i članova nepovezana s opsegom osobnih podataka koji su iznošeni, odnosno da bi članovi/osnivači tužitelja bili informirani o navedenome i bez iznošenja konkretnih osobnih podataka. Opunomoćenik tužitelja je u odnosu na navedeno istakao da se protivi prethodnom stavu opunomoćenika tuženika iz razloga navedenih u tužbi te posebno što anonimizacija kakvu sugerira tuženik bi faktički bila nemoguća u konkretnom slučaju.

6. Sud je odbio prijedlog da se u upravnom sporu saslušaju predsjednik tužitelja JŽ i ZŽ , tajnik tužitelja jer je ocijenjeno da je to nepotrebno. U prijedlogu za saslušanje nije jasno navedeno na koje bi se okolnosti iste saslušavalo, stoga, uzimajući u obzir stanje spisa dostavljenog od tuženika, Sud je ocijenio da nema potrebe za saslušanjem istih i da se s obzirom na stanje spisa i raspoložive dokaze može donijeti pravilna i zakonita odluka bez navedenog saslušanja.

7.U dokaznom postupku pregledana je tužba, rješenje tuženika od 15. travnja 2025.godine, odgovor na tužbu, podnesak tužitelja od 01. prosinca 2025. godine, te je pregledan sudski spis i spis upravnog tijela.

8.Ocjenom svih dokaza zajedno i svakog dokaza posebno, na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka uzimajući u obzir navode stranaka, tužbeni zahtjev nije osnovan.

9.Predmet spora je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika, KLASA: UP/I-041-02/23-09/14, URBROJ:567-04-02/06-25-6 od 15. travnja 2025. godine u dijelu pod točkom 1. i 2. izreke navedenog rješenja odnosno da li je zakonito točkom 2. izreke osporenog rješenja tuženika utvrđeno da je obradom/prosljeđivanjem osobnih podataka OŽ iz [adresa], točnije njezinog imena i prezimena te informacija o bolovanju i povredi obveza iz radnog odnosa sadržanih u alinejama 2. i 3. točke 16. pod nazivom "Različitosti" dokumenta "Odluke 23. sjednice Upravnog odbora Vatrogasne zajednice Grada Zagreba, sjednica održana 09. siječnja 2023. godine na način da su isti podaci (dokument ) dostavljen na 71 adresu elektroničke pošte od strane tužitelja, došlo do prosljeđivanja osobnih podataka bez zakonite svrhe i pravne osnove protivno člancima 5.1. i 6.1 Opće uredbe o zaštiti podataka.

10.Prema stanju spisa proizlazi da je tuženik zaprimio zahtjev za utvrđivanje povrede prava na zaštitu osobnih podataka OŽ iz [adresa], vezan za obradu njezinih osobnih podataka od strane njezina (bivšeg) poslodavca Vatrogasne zajednice Grada Zagreba. U navedenom zahtjevu podnositeljica je navela da je njezin (bivši) poslodavac povrijedio njezina prava i postupao suprotno regulativi iz područja zaštite osobnih podataka, odnosno da je bez pravnog temelja obavještava potencijalno više od 1000 članova svih DVD-a, članova Vatrogasne zajednice Grada Zagreba o njezinim navodnim povredama radne obveze kao radnice, te se pozvala na točku 16. Odluke 23. sjednice Upravnog odbora, kao i na točku 6. Odluke 30. sjednice Upravnog odbora održane 27. studenog 2023. godine. Uz navedeni zahtjev, kao prilog je dostavljen podnesak od 20. siječnja 2023. godine upućen Vatrogasnoj zajednici Grada Zagreba pod nazivom Zahtjev za zaštitu prava/dostojanstva.

11.U Republici Hrvatskoj se od 25. svibnja 2018. godine u području zaštite osobnih podataka, izravno primjenjuje Uredba (EU) 2016/697 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi sa obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka - GDPR , Sl EU L 119.), na snazi od 25. svibnja 2018. godine.

12.Prema članu 4. stavak 1. točka 1. Opće uredbe o zaštiti podataka osobni podaci su svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi, a pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

13.Prema članku 5. Opće uredbe o zaštiti podataka, osobni podaci moraju biti zakonito, pošteno i transparentno obrađivani s obzirom na ispitanika (načelo zakonitosti, poštenosti i transparentnosti), prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe se dalje ne smiju obrađivati na način koji nije u skladu s tim svrhama (načelo ograničavanja svrhe); primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhe u koju se obrađuju (načelo smanjene količine podataka); točni i prema potrebi ažurni (načelo točnosti); čuvani u obliku koji omogućuje identifikaciju ispitanika samo onoliko dugo koliko je potrebno u svrhe radi kojih se osobni podaci obrađuju (načelo ograničenja pohrane); obrađivani na način kojim se osigurava odgovarajuća sigurnost osobnih podataka, uključujući zaštitu od neovlaštene ili nezakonite obrade te od slučajnog gubitka, uništenja ili oštećenja primjenom odgovarajućih tehničkih ili organizacijskih mjera (načelo cjelovitosti i povjerljivosti).

14.Sukladno članku 6. Opće uredbe o zaštiti podataka obrada je zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od slijedećega: ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha; obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele Radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora; obrada je nužna radi poštivanja pravnih obveza voditelja obrade; obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe; obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade; obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka, osobito ako je ispitanik dijete.

15.Člankom 32. Opće uredbe o zaštiti podataka propisana je sigurnost obrade osobnih podataka, stoga uzimajući u obzir najnovija dostignuća, troškove provedbe te prirodu, opseg, kontekst i svrhe obrade, kao i rizik različitih razina vjerojatnosti i ozbiljnosti za prava i slobode pojedinaca, voditelj obrade i izvršitelj obrade provode odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere kako bi osigurali odgovarajuću razinu sigurnosti s obzirom na rizik. Što se tiče legitimnog interesa kao zakonite osnove za obradu osobnih podataka, uvodna izjava 47. Opće uredbe o zaštiti podataka propisuje da legitimni interesi voditelja obrade, među ostalim onih interesa voditelja obrade kojem se osobni podaci mogu otkriti ili treće strane, mogu predstavljati pravnu osnovu za obradu pod uvjetom da interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika nemaju prednost, uzimajući u obzir razumna očekivanja ispitanika koja se temelje na njihovom odnosu s voditeljem obrade.

16.Cijeneći sadržaj spisa te sve navode stranaka, sud ocjenjuje da je osporenim rješenjem tuženika pod točkom 1. i 2., pravilno utvrđeno da je u konkretnom slučaju dostavom - prosljeđivanjem osobnih podataka i to imena i prezimena OŽ, te informacije o njezinom bolovanju i povredi obveza iz radnog odnosa, na način da su navedeni podaci, bili od tužitelja proslijeđeni na način opisan u izreci istog rješenja (dostavljeni na 71 adresu), DVD-a članova Vatrogasne zajednice Grada Zagreb, bez zakonite svrhe i pravne osnove, kojim postupanjem tužitelja je bilo omogućeno velikom broju osoba-članovima DVD-a odnosno članovima tužitelja uvid u navedene informacije, čime je došlo do postupanja protivno člancima 5.1. i 6.1 Opće uredbe o zaštiti podataka.

17. Pogrešno tužitelj prigovara da je tuženik predmetnoj stvari i kod utvrđivanja povreda iz članka 5. i 6. Opće uredbe o zaštiti podataka, postupao arbitrarno jer se ne radi o arbitrarnosti već o savjesnoj ocjeni dokaza što podrazumijeva brižljivu ocjenu svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, nikako o samovolji u odlučivanju.

18.Tužitelj tužbenim navodima pokušava dokazati da je obrada nužna za izvršavanje zadaće od javnopravnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade, ističući da tužitelj obavlja poslove od javnog značaja, za što je nužna obaviještenost članova/osnivača i transparentnost rada tužitelja, pritom zaboravljajući na obvezu zaštite privatnosti osoba i osobnih podataka koji se odnose na te osobe. Prosljeđivanje informacija o bolovanju i povredi iz radnog odnosa u konkretnom slučaju se ne mogu smatrati službenom obvezom u smislu urednog izvršavanje poslova koji su tužitelju povjereni Zakonom o vatrogastvu, pa se u tom smislu ne mogu prihvatiti stavovi tužitelja da se u konkretnom slučaju radilo o važnim podacima i informacijama s kojima su trebali biti upoznati članovi/osnivači jer da se je radilo o informaciji koja se je odnosila na bolovanje i povrede ključne administrativne osobne izravno povezane sa javnom zadaćom sukladno članku 17. stavak 3. Zakona o vatrogastvu.

19.Nije osnovan stav tužitelja da u konkretnom slučaju je bilo opravdano članovima/osnivačima tužitelja proslijediti informaciju o odsustvu sa posla temeljem bolovanja i radno-pravnim povredama predmetne podnositeljice zahtjeva, sa punim osobnim podacima tj. imenom i prezimenom dotične osobe.

20.Nisu osnovani tužbeni navodi da proslijeđena informacije predstavljaju informacije od interesa za izvršavanje javnih ovlasti i javne zadaće koje tužitelj ima temeljem Zakona o vatrogastvu i da su proslijeđene informacije članovima/osnivačima, obzirom da se je radilo ključnoj administrativnoj osobu (bivšoj zaposlenici) tužitelja, koja je bila ključna za funkcioniranje tužitelja, slijedom čega se je radi transparentnosti i informiranosti članova/osnivača, trebala proslijediti navedene informacije.

21.Isto tako nije osnovan stav tužitelja da tužitelj s obzirom na svoj pravni položaj kao pravne osobe s javnim ovlastima u području vatrogastva, da je u konkretnoj situaciji prevladao njegov interes za prosljeđivanjem navedenim informacijama nad interesom za zaštiti osobnih podataka ispitanice – podnositeljice zahtjeva. Ne može se zaključiti da informacije o bolovanju i povredama ključne administrativne osobne (kako navodi tužitelj) izravno povezane sa javnom zadaćom sukladno članku 17. stavak 3. Zakona o vatrogastvu, kako navodi tužitelj.

22.Prema stanju spisa je vidljivo da tuženik niti ne osporava da tužitelj ima službene ovlasti te da su iste Zakonom o vatrogastvu kao posebnim zakonom. Međutim, prosljeđivanje informacija o bolovanju i povredi iz radnog odnosa ispitanice- podnositeljice zahtjeva, sa njezinim imenom i prezimenom, u konkretnom slučaju se ne mogu smatrati službenom ovlasti, na način da bez objave (prosljeđivanje) osobnih podataka koji se odnose na podnositeljicu zahtjeva, kao ime prezime, radne povrede, bi bilo ugroženo funkcioniranje tužitelja odnosno da bi bila narušena transparentnost i informiranost članova/osnivača, kao dominantni interes. u ovoj konkretnoj situaciji.

23.U konkretnoj situaciji informiranost članova/osnivača tužitelja se mogla postići bez iznošenja konkretnih osobnih podataka koji se odnose podnositeljicu zahtjeva, anonimizacijom, te bi na taj način se postigla potrebna informiranost a istodobno zaštitila privatnost ove osobe, jer se za transparentnost rada tužitelja nije bilo nužno da se u službenim dokumentima tužitelja (predmetnoj odluci) vavode osobni podaci ispitanice.

24.Sud ocjenjuje da je u postupku potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje, te da su na utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenjene mjerodavne odredbe propisa, pa je osporeno rješenje zakonito.

Stoga, valjalo je, na temelju odredbe članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24, dalje, ZUS-a), odbiti tužbeni zahtjev tj. odlučiti kao u izreci presude.

25.Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 147. st. 1. ZUS-a, kojim je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi svoje troškove, ako zakonom nije drukčije propisano, radi čega je zahtjev za naknadom troška, valjalo odbiti iz razloga jer je tužiteljev zahtjev odbijen, pa je slijedom navedenog riješeno kao u izreci pod točkom II. izreke.

U Splitu 09. veljače 2026

SUDAC

Studenko Vuleta

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba, u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, putem ovog suda pisano, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske (čl. 126. st. 1. ZUS-a). Žalba odgađa izvršenje presude (čl.126.st.6. ZUS-a).

DNA:

- opunomoćeniku tužitelja, Marku Horvatu, Zagreb, Trg Drage Iblera 9, ,

- tuženiku, Agenciji za zaštitu osobnih podataka, Zagreb, Selska cesta 136,

- u spis.