REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj Pn-156/2025-20
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Vlatki Toplak, u pravnoj stvari tužiteljice CP, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćniku Zvonimiru Bodrožiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., OIB:261879944862 iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 30. siječnja 2026., u prisutnosti tužiteljice i punomoćnika stranaka, dana 9. veljače 2026.
p r e s u d i o j e
Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d. isplatiti tužiteljici CP iznos 2.000,00 eur sa zateznom kamatom od 3. listopada 2024. do isplate te joj isplatiti i trošak parničnog postupka u iznosu 2.050,00 eur sa zateznom kamatom od 9. veljače 2026. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi navodi da je 14. rujna 2024. došlo do prometne nezgode u Zagrebu, a koju prometnu nezgodu je prouzrokovao vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka] osiguranog kod tuženika te da je u istoj zadobila tjelesne ozljede kao vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka]. Gore navedeno vozilo krivca za predmetnu prometnu nezgodu reg. oznake [registarska oznaka] bilo je obvezno osigurano policom od autoodgovornosti kod tuženika. Nakon navedene prometne nezgode da joj je odmah pružena hitna liječnička pomoć u nadležnoj liječničkoj ustanovi te je daljnje liječenje nastavila sukladno uputama liječnika. Tvrdi da su joj dijagnosticirane tjelesne povrede opisane u liječničkoj dokumentaciji koja prileži spisu. Tvrdi da je pretrpjela i još uvijek trpi neimovinsku štetu u vidu intenzivnih i dugotrajnih bolova, primarnog i sekundarnog straha, duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti, a nakon završenog liječenja ulagat će pojačane napore u životu i radu. Za vrijeme liječenja da joj je bila potrebna tuđa pomoć i njega bližnjih. Na temelju naprijed navedenog te temeljem priležeće medicinske dokumentacije, cijeneći odredbe iz čl. 19. i 1100. Zakona o obveznim odnosima, potražuje naknadu štete s osnova povrede prava osobnosti i to prava na tjelesno i duševno zdravlje te imovinske štete, i to: duševne boli zbog smanjene životne aktivnosti, pretrpljenih bolova, pretrpljenog straha, tuđe pomoći i njege tijekom liječenja, duševne boli zbog naruženja. Tužiteljica ističe kako se obratila tuženiku u mirnom postupku i to odštetnim zahtjevom kojeg je tuženik zaprimio 3. listopada 2024., nakon čega je tuženik tužiteljici isplatio iznos 1.500,00 eur s osnova naknade štete, no isti iznos da nikako ne predstavlja pravičnu novčanu naknadu štete i zbog tog razloga potražuje isplatu daljnjeg novčanog iznosa kako je to navedeno u tužbenom zahtjevu. Sukladno Zakonu o obveznim odnosima i drugim pozitivnim propisima, od tuženika potražuje i isplatu zatezne kamate od dana primitka odštetnog zahtjeva kod tuženika. Zahtjevom iz tužbe predlaže obvezati tuženika na isplatu naknade neimovinske i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u visini 1.350,00 eur sa zateznom kamatom od 3. listopada 2024. do isplate kao i isplatiti troškove postupka sa zateznom kamatom od presuđenja do isplate.
2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje štetni događaj, pasivnu legitimaciju i odgovornost svog osiguranika za nastanak štetnog događaja. Osporava visinu zahtjeva i zatraženi tijek zatezne kamate. Čini nespornim isplatu iznosa 1.500,00 eur kako je navedeno u toč. 6. tužbe te navodi da je 1.410,00 eur isplaćeno za neimovinsku štetu te 90,00 eur za tuđu pomoć i njegu. Smatra da je navedenom isplatom tužiteljici u cijelosti i pravično naknađena šteta, a obzirom na postojeću dokumentaciju te sudsku praksu u istovjetnim slučajevima. Navodi da za sve one posljedice koje su danas prisutne kod tužiteljice, a nisu u svezi sa štetnim događajem, tuženik ne može odgovarati. Ujedno osporava i zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata na imovinsku štetu koju tužiteljica potražuje na ime tuđe pomoći i njege od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, jer da se radi o nerepariranoj šteti pa da zatezna kamata na istu može teći jedino od dana kada njena visina bude utvrđena, odnosno od dana presuđenja. Predlaže odbiti zahtjev tužiteljice u cijelosti te predlaže obvezati tužiteljicu na isplatu troškova postupka tuženiku.
3. Tijekom postupka sud je izveo dokaz uvidom u: potvrdu MUP-a RH PU Zagrebačka od 17. rujna 2024. (list 6-7 spisa), medicinsku dokumentaciju tužiteljice (list 8-20 spisa), odštetni zahtjev od 3. listopada 2024. (list 21-24 spisa), odgovor tuženika na odštetni zahtjev (list 24 spisa), nalaz i mišljenje vještaka liječnika dr. SP (list 40-42 spisa), iskaz tužiteljice (list 52-53 spisa).
4. Temeljem tako provedenog postupka, a cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, u skladu sa odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 u daljnjem tekstu: ZPP), sud je utvrdio zahtjev osnovanim.
5. Predmet spora je zahtjev za naknadu neimovinske i imovinske štete koji tužiteljica temelji na činjeničnim tvrdnjama iz kojih bi proizlazilo da je kao vozač vozila stradala u štetnom događaju 14. rujna 2024. te zadobila ozljede zbog čega da pretrpjela neimovinsku i imovinsku štetu, a za nastanak kojeg događaja da je odgovoran vozač vozila osiguranim kod tuženika.
6. Među strankama su dakle, nesporne činjenice nastanaka štetnog događaja, pasivne legitimacije i odgovornosti tuženika. Nije sporno niti da je tužiteljici, prije utuženja, isplaćeno na ime naknade neimovinske i imovinske štete (za tuđu pomoć i njegu) ukupno 1.500 eur, od čega 1.410,00 eur za neimovinsku štetu te 90,00 eur za tuđu pomoć i njegu. Sporna je osnovanost i visina tužbenog zahtjeva preko nesporno isplaćenog iznosa naknade štete.
7. Podneskom od 20. studenog 2025. (list 47-48 spisa), ispravljenim podneskom od 29. prosinca 2025. u vezi visine nesporno isplaćenog iznosa štete, a po provedenom medicinskom vještačenju, tužiteljica je zahtjev za isplatu naknade neimovinske i imovinske štete postavila u visini 2.000,00 eur sa potraživanom zateznom kamatom.
8. Radi utvrđenja osnovanosti i visine zahtjeva, sud je cijenio nalaza i mišljenje vještaka liječnika dr. SP, iz kojeg proizlazi da je tužiteljica stradala u prometnoj nezgodi 14. rujna 2024. kao vozač osobnog automobila. U nezgodi je zadobila udarac u lijevu stranu čeonog dijela glave, udarac u desnu stranu prsišta i istegnuće mišića vratne kralježnice. Ozljede su inicijalno utvrđene na pregledu Hitne medicinske službe grada Zagreba i potvrđene na kliničkom pregledu u OHBP KB Sveti Duh. Tada je RTG-om vratne kralježnice isključena svježa koštana trauma. Provedeno je konzervativno liječenje po kirurgu i fizijatru mirovanjem, nošenjem Schantzova ovratnika, aplikacijom kortikosteroida i analgetika po bolnim točkama i postupcima fizikalne terapije 20 x. Po provedenom liječenju zadobivenih ozljeda kod tužiteljice su zaostali bolovi u vratu i ograničena pokretljivosti vratne kralježnice zbog čega se trajno smanjenje životnih aktivnosti može ocijeniti s 3-5 ( tri do 5 )% i tom će omjeru tužiteljica morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu. Pojačani se napori manifestiraju u otežanom obavljanju svih poslova u prisilnom položaju glave i vrata i vožnji automobila. Strah tzv. primarni strah u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja bio je intenzivan i kratkotrajan. Tzv. sekundarni strah, kao posljedica tjelesnih ozljeda i njihovih posljedica jačeg intenziteta je trpjela 3 dana, srednjeg intenziteta 7 dana, a manjeg intenziteta 15 dana. Na isti se nadovezuje tzv. kasni strah u vidu bojaznosti za ishod liječenja koji je trajao mjesec dana. Bol jačeg intenziteta trpjela je 3 dana, srednjeg 7 dana, a slabog intenziteta 30 dana. Povremeno kod promjene vremena i povećanog opterećenja trajno Tuđa pomoć druge osobe bila joj je potrebna 30 dana po 2 sata dnevno. U tom periodu pomoć druge osobe joj je bila potrebna prilikom obavljanja težih poslova u kući, odlaska u nabavku veće količine namirnica za potrebe domaćinstva i sl. Zadobivene ozljede nisu rezultirale naruženjem. Liječenje tužiteljice je završeno pregledom fizijatra 7. listopada 2024.
9. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka liječnika dr. SP jer je sačinjeno stručno i obrazloženo, u skladu s pravilima struke i temeljem cjelokupne medicinske dokumentacije i pregleda tužiteljice, a niti su stranke istom prigovarale. Vještak je u nalazu i mišljenju detaljno opisao ozljede koje je tužiteljica zadobio u predmetnom štetnom događaju, ocijenio je njeno zdravstveno stanje te je na temelju toga i dana ocjenu trajnih posljedica, straha, bolova, omjer smanjenja životne aktivnosti i potrebe za tuđom pomoći i njegom.
10. Slijedom navedenog, sud je utvrdio kako je tužiteljici u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti, i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje, u skladu sa odredbom čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05., 41/08., 125/11., 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23- dalje u tekstu ZOO), a čime joj je prouzročena neimovinska i imovinska šteta iz čl. 1046. i čl. 1095. st.1. ZOO, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade u skladu sa odredbom čl. 1100. st. 1. ZOO.
11.Pri tome je sud, a obzirom na kumulaciju više povreda prava osobnosti kao što su ovdje na tjelesno i duševno zdravlje, koje povrede su međusobno povezane, dosudio jedan iznos pravične novčane naknade, utvrđujući sve elemente koje je tužiteljica navela, a kako su isti i utvrđeni nalazom i mišljenjem vještaka liječnika: fizički bolovi, strah i duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti, a koji u smislu odredbe čl. 1100. st. 2. ZOO, predstavljaju kriterije (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu. Imajući dakle, u vidu zadobivene ozljede, trajanje i intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova i straha, zaostale trajne posljedice u omjeru 3 % - 5% u kojem omjeru će tužiteljica još dugi niz godina morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu, a kako je to opisano u nalazu i mišljenju vještaka liječnika. Osim toga iz iskaza tužiteljice kojeg sud prihvaća kao životan, logičan i uvjerljiv proizlazi da ista po ozljeđivanju i danas trpi posljedice u vidu zatezanja vrata prilikom okretanja glave, pogotovo u vožnji i zna trpjeti glavobolje. Napominje da joj je i dio sinusa u glavi i dan danas začepljen iako je snimanjem utvrđeno da je sve u redu, ali očito zbog udarca glavom o vjetrobransko staklo su ipak ostale posljedice. Nakon štetnog događaja ne osjeća se sigurno u prometu te osjeća strah. Dakle, uzevši u obzir sve do sada navedeno, kao i činjenicu da je tužiteljica obavila preglede kod kirurga i fizijatra, da je nosila Schantzov ovratnik te da je obavila i EKA vratne kralješnice, mirovala je i koristila analgetike te je obavila i fizikalnu terapiju, sud je utvrdio da tužiteljici pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu za nastalu neimovinsku štetu u visini 3.200,00 eur. Budući da je tužiteljici nesporno po navedenoj osnovi isplaćen iznos u visini 1.410,00 eur, to joj je po navedenoj osnovi dosuđen iznos u visini 1.790,00 eur.
12. Isto tako tužiteljici je tijekom liječenja i zbog načina liječenja, kao i zadobivenih ozljeda, bila potrebna tuđa pomoć i njega u ukupnom trajanju 60 sati. Iz iskaza tužiteljice, kojeg sud prihvaća kao životnog, logičnog i uvjerljivog te u skladu sa rezultatima prihvaćenog nalaza i mišljenja, proizlazi joj je pomoć i njegu po ozljeđivanju pružala majka, a budući da je trebala mirovati te joj je obzirom i na njeno zanimanje poznato kako se trebala ponašati. Pomoć se sastojala u pomaganju pri oblačenju, svlačenju, vršenju fizioloških i higijenskih potreba, nabavi hrane i sl. Na fizikalnu terapiju odlazila je ili sama taxijem ili ju je vozila majka. Stoga sud utvrđuje da temeljem odredbe čl. 1095. st. 1. ZOO, tužiteljici pripada i novčana naknada u iznosu 300,00 eur, a obzirom da se cijena sata tuđe pomoći i njege ocjenjuje prema cijeni sata najniže plaćene kategorije rada, a koja svakako nije bila manja od 5,00 eur po satu i koji iznos sud u skladu sa odredbom čl. 223. st.1. ZPP nalazi primjerenim. Budući da je tužiteljici nesporno po navedenoj osnovi isplaćen iznos u visini 90,00 eur, to joj je dosuđen iznos u visini 210,00 eur.
13. Tužiteljici je stoga po osnovi neimovinske i imovinske štete za tuđu pomoć i dosuđeno ukupno 2.000,00 eur, a kako je to ista i potraživala konačno postavljenim zahtjevom iz podneska od 20. studenog 2025. te je odlučeno kao u izreci presude.
14. Odluka o zateznoj kamati na dosuđeni iznos neimovinske i imovinske štete temelji se na odredbi čl. 12. st. 1. i 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14 dalje - ZOOP), a budući da se radi o naknadi štete iz obveznog autoosiguranja. U konkretnom slučaju iz stanja spisa je nesporno da se tužiteljica 3. listopada 2024. obratila tuženiku sa odštetnim zahtjevom (list 21-23 spisa) te iako iz prihvaćenog nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je liječenje tužiteljice okončano 7. listopada 2024., tuženiku kao osiguratelju i "jačoj strani" kojoj su u ispunjenju zakonske obveze utvrđivanja odgovornosti i visine štete na raspolaganju stručne osobe, liječnici-cenzori, nisu mogle ostati dvojbene ili sporne trajne posljedice u sferi tjelesnog zdravlja tužitelja koje se ne mogu otkloniti niti daljnjim fizikalnim terapijama. Naime, iako je tužiteljici nesporno isplaćena naknada štete u visini 1.500,00 eur, ista nije naknađena u cijelosti pa je tužiteljici zatezna kamata na dosuđeni iznos dosuđena od dana podnošenja odštetnog zahtjeva te je odlučeno kao u izreci.
15. Odluka o visini stope zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. i 8. ZOO.
16.Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. u vezi čl. 151. i čl. 155. st.1. ZPP i isti je suđen tužiteljici, sastoji se od zastupanja po punomoćniku odvjetniku, odmjeren je prema vrijednosti predmeta spora u trenutku poduzimanja pojedine parnične radnje, u skladu sa odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23 - dalje u tekstu Tarifa) i prema priloženom troškovniku.
16.1.Tužiteljici je tako priznat trošak za: sastav odštetnog zahtjeva 100 bodova (tbr. 32/1 Tarife), sastav tužbe 100 bodova (tbr. 7/1 Tarife), sastav podnesaka od 4. veljače 2025. i 20. studenog 2025., svaki po 100 bodova (tbr. 8/1 Tarife) i za zastupanje na ročištima 11. rujna 2025., 23. siječnja 2026. i 30. siječnja 2026., svako po 100 bodova (tbr.9/1 Tarife), ukupno 700 bodova što primjenom tbr. 54 Tarife iznosi 1.400,00 eur, a uz uvećanje za 25% PDV (350,00 eur) te uz trošak uplaćenog predujma za medicinsko vještačenje u iznosu 300,00 eur, trošak tužiteljice sveukupno iznosi 2.050,00 eur.
16.2. Tužiteljici nije priznat zatraženi trošak pristojbe na tužbi i na presudu jer iz stanja spisa proizlazi da iste nisu plaćene pa joj taj trošak (još) nije nastao.
17. Odluka o zateznoj kamati na dosuđeni trošak postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP.
U Zagrebu 9. veljače 2026.
Sudac
Vlatka Toplak
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:
- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno
- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.
Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.
DNA:
- punom. tužiteljice
- tuženik