REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
Broj: Pp-15953/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Meliti Tužinski, uz sudjelovanje zapisničarke Tee Frančić, u prekršajnom predmetu protiv I-okrivljene pravne osobe ALGRAD DIZALA d.o.o. i II-okrivljene odgovorne osobe EC zastupanih po braniteljima iz Odvjetničkog društva Tin Matić i Partneri d.o.o, zbog prekršaja iz čl. 93. st. 2. i čl. 14. st. 5. Zakona o radu (Narodne novine br. 93/2014, 127/2017, 98/2019, 151/2022, 64/2023), kažnjiv po čl. 229. st. 1. točka 4. i 46. i st. 2. istog Zakona, u povodu optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područni ured Osijek, Ispostava u Vinkovcima, Klasa: UP/I-116-02/24-01/675, Ur. broj: 443-02-01-19-24-4 od 19.12.2024. nakon provedene javne glavne rasprave, na temelju čl. 183. Prekršajnog zakona, dana 9. veljače 2026. godine objavio i
p r e s u d i o j e
I okrivljena pravna osoba: ALGRAD DIZALA d.o.o. za proizvodnju, usluge i trgovinu, OIB: 18141393688, sjedište [adresa], prekršajno kažnjavana,
II okrivljena odgovorna osoba: EC, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1963. g., mjesto rođenja Vašarovici, Bosna i Hercegovina, ime roditelja E i O, prebivalište [adresa], prekršajno kažnjavan,
k r i v i s u
1.) što nisu u Zagrebu, kao poslodavac, radniku OC koji je s radom započeo dana 27. svibnja 2024., uručili primjerak prijave na obvezno mirovinsko osiguranje najkasnije do 04. lipnja 2024., a primjerak prijave na obvezno zdravstveno osiguranje najkasnije do 12. lipnja 2024., već su to učinili tek kada je radnik doživio ozljedu na radu, odnosno dana 20. srpnja 2024. dostavom na e-mail adresu imenovanog radnika,
dakle, što kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu radniku u roku od osam dana od isteka roka za prijavu na obvezna osiguranja prema posebnom propisu dostavili primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje,
čime su počinili prekršaj iz čl. 14. stavka 5. Zakona o radu (Narodne novine br. 93/2014, 127/2017, 98/2019, 151/2022, 64/2023), kažnjiv po čl. 229. st. 1. točka 4. i st. 2. istog Zakona,
2. što nisu u Zagrebu, kao poslodavac, radniku OC kojemu na dan dospjelosti 29. srpnja 2024. nisu isplatili naknadu za neiskorišteni godišnji za 2024., nisu najkasnije do 31.07.2024., a niti do 30.08.2024., dostavili dva obračuna od kojih jedan obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos naknade za neiskorišteni godišnji odmor, a drugi u kojem će biti iskazan iznos naknade za neiskorišteni godišnji odmor koju su bili dužni isplatiti u skladu s članom 93. st. 2. i 6. Zakona o radu.,
čime su počinili prekršaj iz čl. 93. stavka 2. i 6. Zakona o radu (Narodne novine br. 93/2014, 127/2017, 98/2019, 151/2022, 64/2023), kažnjiv po čl. 229. st. 1. točka 46. i st. 2. istog Zakona,
pa im se na temelju citiranih zakonskih odredbi, uz primjenu odredbe čl. 37. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. (Narodne novine br. 107/07. 39/13,157/13,110/15, 70/17, 118/18, 114/22)
utvrđuje
Za djelo pod točkom 1.)
I okrivljenoj pravnoj osobi NOVČANA KAZNA u iznosu od 2.100,00 eura (dvije tisuće sto eura) i
II okrivljeniku kao odgovornoj osobi NOVČANA KAZNA u iznosu od 120,00 eura (sto dvadeset eura Za djelo pod točkom 2.)
I okrivljenoj pravnoj osobi NOVČANA KAZNA u iznosu od 2.100,00 eura (dvije tisuće sto eura) i
II okrivljeniku kao odgovornoj osobi NOVČANA KAZNA u iznosu od 120,00 eura (sto dvadeset eura)
Na temelju čl. 39. st. 1. toč. 2. Prekršajnog zakona, okrivljenicima se
Izriče
I-okrivljenoj pravnoj osobi
UKUPNA NOVČANA KAZNA u iznosu od 4.200,00 eura (četiri tisuće dvjesto eura)
II okrivljeniku odgovornoj osobi
UKUPNA NOVČANA KAZNA u iznosu od 240,00 eura (dvjesto četrdeset eura)
Temeljem čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona, I i II. okrivljenici su obvezni platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona.
Ukoliko okrivljenici ostavljenom roku plate 2/3 novčane kazne u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, smatrati će se da je novčana kazna plaćena u cjelini.
Temeljem čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 2. i 3. Prekršajnog zakona, I okrivljena pravna osoba i II. okrivljenik su obvezni naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 eura (pedeseteura) SVAKI, u korist državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, temeljem čl. 152. st. 4. i 11. Prekršajnog zakona.
O b r a z l o ž e n j e
1. Državni inspektorat, Područni ured Osijek, Ispostava u Vinkovcima, Klasa:
UP/I-116-02/24-01/675, Ur. broj: 443-02-01-19-24-4 od 19.12.2024 godine, podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenika, radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.
2. U povodu optužnog prijedloga I i II okrivljeni su u spis dostavili zajedničku pisanu obranu u kojoj su naveli cit. " Prije svega okrivljenici navode prigovor promašene aktivne legitimacije budući da nije jasno temeljem koje okolnosti je područni ured u Osijeku nadležan za podizanje optužnog prijedloga protiv društva sa sjedištem u [adresa], s tim više što se jedini dokaz iskaz svjedoka KC odnosi na osobu koja nema niti prebivalište niti boravište području spomenutog područnog ureda. U odnosu na prekršajno djelo kažnjivo po članku 229. stavku 1. točki 4. i stavku 2. Zakona o radu, a u vezi sa člankom 14. stavkom 5. istog zakona, okrivljenici ističu sljedeće: Prije svega, za istaknuti je kako okrivljenici osporavaju navod optužbe da nisu dostavili pravovremeno primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje osobi KC, slijedom čega u cijelosti osporavaju krivnju. Naime, isti primjerci s imenovanom djelatniku uredno dostavljeni i to neposredno, u prostorijama okrivljenika. AD.1., i to odmah nakon što je OC započeo s radom kod okrivljenika AD 1 Dakako, nije životno niti uvjerljivo da poslodavac zahtjeva pisanu potvrdu od djelatnika da je iste prijave zaprimio, slijedom čega takvo što nije u mogućnosti dokazati ispravama. Ipak okrivljenici ističu kako je svjedok ĐC bio prisutan kada su predmetne isprave predane imenovanom svjedoku, pa se na tu okolnost predlaže saslušati ĐC, pozi uputiti na adresu okrivljenika AD.1. Nadalje, osporava se navod optužbe da je tek 20. srpnja 2024. istom djelatniku dostavljen. spomenuta dokumentacija budući da se navodi da je okrivljenik AD.1. isto dostavio nakon što je radnik doživio ozljedu na radu, i to dostavom na e - mail adresu. Pri tome se navodi kako u spisu ne preleži dokaz o ozljedi na radu niti prileži mail iz kojeg bi proizlazilo kako su okrivljenici po prvi puta poslali dokumentaciju u srpnju 2024. godine imenovanom svjedoku. Inače, sukladno članku 229. stavku. 1. točki 4. Zakona o radu novčanom kaznom od 8.090 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba ako radniku u propisanim rokovima ne dostavi primjerak ugovora o radu i primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje (članak 14. stavak 5.) Napominje se kako je za ispunjenje bića spomenutog prekršajnog djela potrebno da se radniku ne dostavi primjerak ugovora o radu i primjerak prijave na Obvezna osiguranja, dakle potrebno je da poslodavac kumulativno ne dostavi primjerak ugovora o radu primjerak prijava na obvezna osiguranja. Budući da optužba ne stavlja na teret okrivljenicima da nisu dostavili ugovor o radu imenovanom svjedoku - djelatniku, nema mjesta primjeni za spomenutu odredbu.
Nadalje, u odnosu na prekršajno djelo kažnjivo po članku 229. stavku 1. točki 46. stavku 2. Zakona o radu, a u vezi sa člankom 93. stavkom 2. i 6. Zakona o radu, obrana ističe sljedeće:
Sukladno članku 93. stavku 2, Zakona o radu: Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće, otpremninu ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor ili h ne isplati " cijelosti dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela njihova isplata radniku dostaviti: 1 obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade plaće za neiskorišteni godišnjí odmor u propisanom sadržaju; 2. obračun iznosa plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade plaće za neiskorišteni godišnji koji je bio dužan isplatiti u propisanom sadržaju.
Sukladno članku 229. stavku 1. točki 46. Zakona o radu:
1) Novčanom kaznom od 8.090,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba:
ako radniku kojem na dan dospjelosti nije isplatio plaću, naknadu plaće, otpremninu ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, ili ih nije isplatio u cijelosti, ne dostavi dva obračuna od kojih je jedan obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor, a drugi obračun u kojem će biti iskazan iznos plaće ili dijela plaće, naknade plaće, otpremnine li naknade za neiskorišteni godišnji odmor koji je bio dužan isplatiti, sa sadržajem w skladu s pravilnikom iz članka 93. stavka 6. ovoga Zakona (članak 93. stavci 2. i 6.) Obrana navodi kako uopće nije jasan dan dospjelosti kao odlučna činjenica za ostvarenja bića prekršajnog djela koji se stavlja na teret, niti na koji način je optužba došla do istog datuma. Štoviše, optužba je proturječna i nejasna budući da se navode tri različita datuma (29.7.2024., 31.07.2024. i 30.08.2024.), slijedom čega nije jasno koji datum se smatra danom dospjelosti, i temeljem čega je isti utvrđen
Nadalje, ukazuje se kako su okrivljenici pokušali u više navrata i to 3. kolovoza 2024. i 11. rujna 2024. a sukladno obvezi iz članka 130. stavka 2. Zakona o radu dostaviti tužitelju sve njegove isprave, pa tako i obračune za godišnji odmor, a koja pismena svjedok KC očito iz nepoznatog razloga nije zaprimio, iako okrivljenici to pripisuju neurednim prijavama boravišta i/ili prebivališta od strane samog tužitelja. Nakon što je neuspješno pokušana dostava, pismena su uredno objavljena na oglasnoj ploči poslodavca u prostorijama okrivljenika AD.1. To iz razloga kako ZR nema posebnih odredbi o načinu dostave otkaza i isprava osobi kojoj se ugovor o radu otkazuje, opće prihvaćeno stajalište sudske prakse u odnosu na način dostave pismena radniku od strane poslodavca, a u kojima se odlučuje o individualnim pravima i obvezama, bilo zaposlenika, bilo poslodavca, je, da se takva pismena dostavljaju u skladu s odredbama Zakona o parničnom postupku
DOKAZ: pošiljke od 29. srpnja 2024. i od 11. rujna 2024. s potvrdama o pokušajima uručivanja. Inače, obrana ističe, a u odnosu na prekršajno djelo kažnjivo po članku 229. stavku 1. točki 46. i stavku 2. Zakona o radu, a u vezi sa člankom 93. stavkom 2, i 6 Zakona o radu, prigovor ne bis in idem, odnosno ističe se kako se optužba u ovom djelu protiv okrivljenika valja odbiti s obrazloženjem da postoje okolnosti koje isključuju prekršajni progon. Naime, tijekom inspekcijskog nadzora usmenim rješenjem od 16. prosinca 2024., KLASA: UP/I-116-02/24-01/675, URBROJ: 443-02-01-19-24-1, naređeno je okrivljeniku K.1. da dostavi KC obračun isplaćene naknade za neiskorišteni godišnjí odmor i preostalu dokumentaciju koja se ovdje stavlja na teret okrivljeniku- zapisnik od 16. prosinca 2024, KLASA: UP/I-116-02/24- 01/675, URBROJ: 443-02- 01-19-24-1 zapisnik od 19. prosinca 2024., KLASA: UP/I- 116-02/24-01 /675, URBROJ: 443-02- 01-19-24-3. Napominje se kako je pogrešno navedeno u potonjem zapisniku od 19. prosinca 2024. da j dokumentacija tek tada dostavljena svjedoku budući da je svjedoku dokumentacija dostavljena uredno i pravovremeno objavom na oglasnoj ploči poslodavca putem pravila o parničnom postupku i to nakon što u dva navrata isti nije zaprimio pismena koja mu je poslodavac pokušao dostaviti. Ovdje Su okrivljenici u dobroj vjeri postupali te istu dokumentaciju, a po nalogu državnog inspektorata, dostavili i putem maila svjedoku, no takvu dostavu, putem maila, okrivljenik nije bio dužan učiniti
Nadalje, presudom Europskog suda za ljudska prava u slučaju Đ (Đ v. [adresa], App.no 55759/079) upozoreno je na načelnu neprihvatljivost konsekutivnog vođenja prekršajnog i kaznenog postupka protiv iste osobe, ako se u oba postupka počinitelju stavljaju na teret iste činjenice, a što je protivno načelu ne bis in idem propisanom u članku t. protokola 7. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. U citirano presudi Sud je potvrdio stajalište iznijeto u slučaju Š v. [adresa], App no 14939/08 u kojem se izjednačava sudsko i administrativno kažnjavanje ako je riječ o činjenično istom dijelu.
Budući da je za isti činjenični supstrat već izrečena kazna usmenim rješenjem od strane inspektora pa bi vođenjem prekršajnog postupka u konkretnom slučaju došlo do povrede načela ,ne bis in idem" koje je zajamčeno člankom 31. stavkom 2. Ustava RH kao i člankom 4. Protokola broj 7. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine - Međunarodni ugovori broj 18/97, 6/99 - pročišćeni tekst, 8/99 - Ispravak, 14/02 i1/06) a sukladno praksi Europskog suda za ljudska prava pravno nazivlje nacionalnog zakonodavstva ne može biti jedini kriterij relevantan za primjenu pravila ne bis in idem" u smislu čl. 4. Protokola 7 Konvencije.
U odnosu na oba prekršajna djela koja se stavljaju na teret okrivljenicima, ukazuje se na sljedeće. Okrivljenici smatraju kako im se optužnim prijedlogom pokušava povrijediti ustavno pravo ovdje na pravično suđenje u aspektu načela in dubio pro reo, stoga što tužitelj temelji svoj optužni isključivo na temelju dva nekonfrontirana zapisnika o saslušanju svjedoka KC prijedlog, a time pokušava ustaliti stav nadležnog suda da donese osuđujuću presudu od 30.08.2024.i06.12.2024:), čiji je iskaz tužitelju cijelosti prihvatio dok nije prihvatio koji je prethodio podnošenju optužnog prijedloga, kao niti prigovore okrivljenika na niti je obrazložio razloge neprihvaćanja okrivljenikove obrane iz upravnog postupka same iskaze niti je izveo predložene dokaze od strane okrivljenika, odnosno tužitelj uopće nije proveo prethodni ispitni postupak niti je dao ikakva prava ovdje okrivljenicima.
Također obrana smatra da je navedeni svjedok izravno zainteresiran za ishod postupka jer je pokrenuo radni spor protiv ovdje okrivljenika AD.1. a koji predmet se vodi kod Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1315 /2024 Nadalje, a obzirom na obvezu primjene pravila in dubio pro reo obrana smatra kako na temelju činjenica i dokaza koji (ne) prileže spisu niti tužitelj, a niti Naslov ne mogu nedvojbeno zaključíti o krivnjí okrivljenika za počinjenje prekršaja koji mu se stavljaju na teret. Također. obrana ističe kako "temeljni zahtjev pravde u kaznenim stvarima" koji traži da nadležno tijelo kaznenog progona pred sudom dokaže, riječima ESL)P-a, "svoj slučaj izvan dokazima tužitelja, temeljí na nekonfrontiranom dokazu - iskazu svjedoka koji je izravno razumne sumnje" nije ovdje slučaj budući da se krivnja okrivljenika, a prema navodima i Zainteresiran da okrivljenici budu proglašeni krivima. Navedeno pravilo se analogno primjenjuje na prekršajni postupak.
Pravilo in dubio pro reo je pravno-logičko pomagalo za utvrđivanje postojanja odnosno nepostojanja činjenica u kaznenom postupku, pravilo koje se uobičajilo u primjeni zbog svoje praktične vrijednosti pa je postalo i sastavnim dijelom zakonskih propisa kojima je uređeno postupanje sudova u kaznenim stvarima. Pravilo in dubio pro reo nije dokazno pravilo. 0nd podrazumijeva da sud u kaznenom/prekršajnom postupku odlučuje presudom na način koji je povoljniji za okrivljenika ako se i nakon savjesne ocjene svih dokaza pojedinačno i u vezi s ostalim dokazima, ne mogu otkloniti dvojbe o postojanu odnosno nepostojanju nekih činjenica koje tvore obilježja kaznenog djela odnosno prekršaja ili o kojima ovisi primjena neke druge odredbe kaznenog/prekršajnog zakonodavstva, a ne sadrži mjerila prema kojima bi prvostupanjski sud bio dužan uzeti da su određene činjenice dokazane s određenim stupnjem izvjesnosti, a druge nisu. Zaključno, predlaže se okrivljenike u cijelosti osloboditi od optužbe."
3. U dokaznom postupku je u svojstvu svjedoka saslušan radnik OC, te je izvršen uvid u dokaze koji prileže sudskom spisu i to zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Ispostave u Vinkovcima od 06.12.2024., te prilozi uz zapisnik na str. 18-27 spisa, zapisnik o saslušanju svjedoka sastavljen 30.08.2024. u prostorijama Državnog inspektorata, Ispostave Vinkovci izvatke iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa za okrivljenike iz kojih je razvidno da su I i II okrivljenici prekršajno kažnjavani radi prekršaja iz čl. 42. st. 1. i 2. toč. 35. Zakona o računovodstvu odlukom Fine pravomoćne 11.veljače 2022.
4. Svjedok OC je iskazao cit: " dana 20.05.2024. sklopio sam ugovor o radu s direktorom trgovačkog društva Algrad Dizala d.o.o g. EC. Javio sam se na natječaj za pomoćnog majstora montaže lifta te sam telefonskim putem s EC dogovorio da ću krenuti za njih raditi na radnom mjestu montaže lifta, a mjesto rada je bila Njemačka odnosno München. Ugovor o radu je sklopljen na određeno vrijeme na jednu godinu, a na početku sam ga dobio na mail adresu, a nakon toga sam došao sam iz Münchena u Hrvatsku po dozvolu za rad te sam ugovor o radu dobio od g. ĐC kada sam došao pred policiju gdje smo se našli. Budući da sam upućen na radu u München, tamo sam krenuo raditi kao pomoćni majstor montaže lifta. Nadređeni djelatnik mi je bio ŠC. Dana 20.07.2024. su u subotu oko 16,00 sati imao sam ozljedu na radu jer sam pao u okno dizala. Tada sam po hitnoj medicinskoj pomoći odvezen u bolnicu u Münchenu gdje sam bio tri dana na intenzivnoj njezi. Potom sam prebačen u odjel bolnice gdje su me upitali da li imam zdravstveno osiguranje, ja ovo nisam znao jer primjerak prijave na zdravstveno osiguranje nisam nikada od poslodavca dobio. Radi toga sam putem maila kontaktirao EC i ĐC pa sam dobio obrazac A1 prijave na obvezno zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Obratio sam se inspekciji rada iz razloga što sam za vrijeme bolovanja od poslodavca Algrad Dizala d.o.o. dobio otkaz. Naime, meni je bolovanje od strane bolnice određeno do 01.08.2024., a poslodavac mi je putem e- maila poslao otkaz 29.07.2024. U razgovoru s inspektorom rada pojasnio sam da sam sve plaće uredno dobivao na račun, a kada me je inspektor pitao o mojim pravima vezanim za godišnji odmor te mi pojasnio da imam zahtijevati isplatu naknade za neiskorišteni godišnji odmor, rekao sam da me poslodavac ovo nije pitao niti sam iskoristio godišnji odmor. Stoga sam inspektoru odgovorio da mi nije isplaćena naknada za neiskorišteni godišnji odmor. Nakon prijave inspekciji rada poslodavac mi je po opomeni inspektorata isplatio naknade za neiskorišteni godišnji odmor, te mi je naknadno poslao i obračune za neiskorišteni godišnji odmor na e-mail. Naknadno sam se vratio u München i saznao da poslodavac nije prijavio moju ozljedu na radu u policiji u Münchenu. Na pitanje suda vezano za obranu okrivljenika da mi je primjerak prijave za obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje predao ĐC, odgovaram da ovo nije točno već sam ih dobio kako sam objasnio tek nakon što sam doživio ozljedu na radu.
Na pitanje punomoćnice oštećenika je li o ozljedi na radu obavijestio poslodavca, izjavljujem da jesam odmah doka sam čekao hitnu medicinsku pomoć zamolio nadređenog ŠC da obavijesti poslodavca o ozljedi. Na daljnje pitanje gdje se liječio i tko je plaćao to liječenje, izjavljujem da sam se liječio u bolnici u Münchenu do 25.07.2024. te da su troškovi liječenja podmireni od strane zdravstvenog osiguranja. Nakon uručenog otkaza od strane poslodavca sam sam snosio troškove liječenja.
5. Uvidom u zapisnik o inspekcijskom nadzoru proizlazi da je sastavljen dana 6. prosinca 2026. godine prostorijama Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Ispostave u Vinkovcima, u predmetu primjene zakona i drugih propisa koji uređuju odnose između poslodavca i radnika, posebice odredbi Zakona o radu, Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Nadzor obavio UC, inspektor rada na temelju ovlaštenja iz članka 3. i 61. - 66. Zakona o Državnom inspektoratu. Konstatirano je da je 30.08.2024. u svojstvu svjedoka saslušan je bivši radnik poslodavca OC na zapisnik KLASA: 1 16-02/24-01/3701, URBROJ: 443-02-01-19-24-2. Dana 07.09.2024. poslodavcu je dostavljen navedeni zapisnik na očitovanje te je poslodavac obvezan dostaviti radno- pravnu dokumentaciju koju je inspektor pregledao, te je uvidom u traženu i dostavljenu radno-pravnu dokumentaciju od strane poslodavca izmeđuostalog utvrđeno je
- da je poslodavac sa radnikom sklopio pisani ugovor o radu na način i u rokovima sukladno odredbi članka 14. Zakona o radu, koji ugovor sadrži Sve podatke propisane člankom 15. Zakona o radu, ali ne i sve podatke propisane člankom 18. Zakona o radu. Uvidom u dostavljeni ugovor o obvezama i plaćanju radnika na privremenom radu u inozemstvu sklopljen dana 23.05.2024. između poslodavca i radnika KC, razvidno je kako isti ne sadrži poveznicu na jedinstvenu nacionalnu mrežnu stranicu o upućivanju radnika u državu članicu Europske unije u koju se radnik upućuje te pravo i uvjete vraćanja iz inozemstva.
⁃ da je poslodavac radniku KC prije početka rada dostavio primjerak pisanog ugovora o radu u skladu s člankom 14. stavkom 5. Zakona o radu;
- da je poslodavac za radnika KC dostavio podatke ◦ početku osiguranja nadležnim tijelima obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja sukladno obvezama iz članka 112. stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju te članka 120. stavak 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju;
⁃ da poslodavac u Zagrebu nije radniku SC u roku od osam dana od isteka roka za prijavu na obvezna osiguranja prema posebnom propisu dostavio primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u skladu s člankom
14. stavak 5. Zakona o radu;
Uvidom u dostavljenu dokumentaciju od strane poslodavca razvidno je da je poslodavac radniku KC pokušao dostaviti primjerak obračuna isplaćene plaće za 7. mjesec 2024. putem pošte preporučeno s povratnicom na adresu [adresa], Srbija, ali se ista vratila kao neuručena s naznakom pošte , primalac- destination, "nije tražio". Poslodavac inspektoru rada nije dostavio dokaz da je predmetna dokumentacija imenovanom radniku dostavljena na drugi način
⁃ da je poslodavac radniku KC dana 02.08.2024. dostavio pisani i obrazložen otkaz ugovora o radu u skladu s člankom 120. Zakona o radu; Uvidom u dostavljenu dokumentaciju od strane poslodavca razvidno je da je poslodavac radniku KC pokušao dostaviti primjerak odjave s obveznoga mirovinskog osiguranja te potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa putem pošte preporučeno s povratnicom na adresu [adresa] Srbija, ali se ista vratila kao neuručena s naznakom poste ,,primalac-destination, nije tražio" Poslodavac inspektoru rada nije dostavio dokaz da je predmetna dokumentacija imenovanom radniku dostavljena na drugi način. ‣ da poslodavac u Zagrebu nije radniku KC, kojem na dan dospjelosti odnosno dana 29.07.2024. nije isplatio naknadu za neiskorišteni godišnji odmor za 2024. godinu, nije najkasnije do 31.07.2024. a niti do 30.08.2024., dostavio dva obračuna od kojih jedan obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos naknade za neiskorišten godišnji odmor a drugi u kojem će biti iskazan iznos naknade za neiskorišteni godišnji odmor koju je bio dužan isplatiti u skladu s člankom 93. stavak 2. i 6. Zakona o radu. Uvidom u dostavljenu dokumentaciju od strane poslodavca razvidno je da je poslodavac radniku KC pokušao dostaviti obračunsku listu isplaćene naknade za neiskorišteni godišnji odmor putem pošte preporučeno s povratnicom na adresu [adresa], Srbija, ali se ista vratila kao neuručena S naznakom pošte ,primalac-destination, nije tražio". Poslodavac inspektoru rada nije dostavio dokaz da je predmetna dokumentacija imenovanom radniku dostavljena na drugi način.
6. Uvidom u zapisnik o saslušanju svjedoka KC sastavljen 30.08.2024. u prostorijama Državnog inspektorata, Ispostave Vinkovci proizlazi da je svjedok upoznat svim propisanim upozorenjima izjavio da je suglasan dati sljedeću izjavu cit. "Državljanin sam Republike Srbije nemam državljanstvo niti jedne druge države. Kod poslodavca ALGRAD DIZALA d.o.o., sam bio zaposlen na radnom mjestu elektromontera u razdoblju od 27.05. do 29.07.2024. te sam za isto imao i ishođenu dozvolu za boravak i rad. Faktično, obavljao sam poslove pomoćnog montera dizala, kako je i poslodavac točno naveo u Odluci o izvanrednom otkazu ugovora o radu. Neposredno nadređeni na terenu mi je bio kolega ŠC koji je bio majstor i rukovoditelj te sam ja radio po njegovim uputama i smjernicama. S poslodavcem sam prije početka rada sklopio ugovor o radu u pisanom obliku, odnosno ugovor o obvezama i plaćanju radnika na privremenom radu u inozemstvu te mi ga je poslodavac uručio te sam ga priložio uz dostavljenu predstavku dana 14.08.2024. Isto tako, poslodavac me prijavio nadležnim tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja s prvim danom početka rada, a primjerke tih prijava mi je poslodavac uručio putem e- mail adrese tek nakon što sam doživio ozljedu na radu i kada sam završio u bolnici u Njemačkoj nakon ozljede na radu. Radni odnos kod poslodavca mi je prestao te mi je poslodavac uručio pisani i obrazloženi otkaz ugovora o radu, odnosno odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu, kako su oni u obrazloženju naveli zbog nezadovoljavanja tijekom rada na probnom radu, odnosno zbog skrivljenog ponašanja mene kao radnika uslijed nekorištenja zaštitne opreme i nepridržavanja propisanih mjera zaštite na radu. Međutim, takvo obrazloženje poslodavca je apsolutno netočno. Naime, situacija je bila da smo dana 20.07.2024. radni kolega ŠC, odnosno moj neposredno nadređeni kako sam to i ranije izjavio, i ja radili poslove ugradnje dizala u zgradi koja se nalazila u Münchenu u Njemačkoj kada sam zadobio tešku ozljedu na radu i to ne mojom krivicom kako to poslodavac kaže. Naime, kolega ŠC je podigao lift na visinu iznad ramena sa kojeg poda od lifta sam ja trebao podignuti tri ormara za struju, Upozorio sam i zamolio kolegu da lift spusti malo niže sto on nije napravio kako mu je i bio običaj, valjda zato što je on šef i majstor. Isto tako. iz ne znam kojeg razloga, isti je i uklonio zaštitnu ogradu koja se nalazila na tri daske koje su nam koristile kao zaštita od pada u okno lifta. Nastavio sam s radom, po njegovoj uputi, prilikom dizanja ormara za struju izgubio ravnotežu, pao s visine od cca 3-5 metara u okno lifta te zadobio tešku ozljedu na radu, Nakon toga. završio sam u bolnici u Njemačkoj, odnosno u Artemed Klinikum München Sud Am Isarkanal 30, 81379 München što je i vidljivo iz preliminarnog liječničkog pisma
kojeg sam u međuvremenu dao prevesti te se iz istoga vidi kako sam kod niti bio na liječenju od 20 do 25.07.2024. i to nakon pada s visine od cca 3 m u okno dizala na gradilištu dana 20.07.2024 Ista ustanova izdala mi je i potvrdu dana 25.07.2024 radnoj nesposobnosti u kojoj je utvrđeno za sam privremeno nesposoban najmanje do 01.08.2024. jer mi i vise od toga ne mogu dati te se nakon toga mora javiti osobnom liječniku kako bih nastavio svoje liječenje. navedeno potvrdi sam obavijestio poslodavca putem telefona, a čim sam to mogao, sam i dostavio poslodavcu putem e- mail-a dana 01.08.2024 te dokaze o tome imam te ću vam ih ovim putem proslijediti. Isto tako, naknadno sam istome dostavio i originale putem pošte te dokaze o tome također imam ukoliko je potrebno. Nakon što sam izašao iz bolnice u Njemačkoj, molio sam poslodavca putem telefona da mc primi u Zagrebu, da mu predam originalne papire vezane uz ozljedu na radu koje sam dobio od bolnice te da mu primi doktor u Zagrebu radi daljnjeg liječenja, Poslodavac je to odbio te mi poslao autobusnu kartu iz Münchena za Vukovar. U Vukovaru sam se javio obiteljskom liječniku za daljnje liječenje te su mi u Domu zdravlja u Vukovaru izdali izvješće o privremenoj nesposobnosti za rad za razdoblje od 20. do 31.07.2024. Isti su mi izdali potvrdu privremenoj nesposobnosti za rad dana 01.08.2024. iz koje je vidljivo kako je prvi dan nesposobnosti 20.07.2024. te da je očekivano trajanje bolovanja 90 dana te me uputili na daljnju obradu u Nacionalnu memorijalnu bolnicu Dr. Juraj Njavro Vukovar, Odjel za radiologiju na daljnje pretrage odnosno na ultrazvuk abdomena. Sve navedene potvrde sam dostavio poslodavcu putem e-maila. Vezano uz sve navedeno do sada, poslodavac mi je dana 02.08.2024. na e-mail adresu uručio oduku o izvanrednom otkazu ugovora o radu sa razlozima koje sam ranije naveo i koji nisu apsolutno točni. Znači to je napravio iako je znao da sam ja na bolovanju odnosno da sam privremeno nesposoban za rad. Poslodavac mi nije imao nikakvo pravo uručiti otkaz ugovora o radu iz razloga što sam bio na bolovanju te ne liječenju te sam mu sve dokaze tome uredno dostavio i o svim fazama liječenja ga redovito obavještavao. Na taj način, isti krši moja temeljna ustavna i zakonska prava na način da se ne mogu propisano liječiti i oporaviti te nastaviti raditi i živjeti kao svaki normalan čovjek što bih mogao da sam još uvijek u radnom odnosu kod poslodavca te prijavljen tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Osim predstavke vama, otišao sam i do odvjetnika te se konzultirao i s njim. Isti je dana 14.08.2024., nakon dane punomoći, sastavio zahtjev za zaštitu prava kojeg je dostavio poslodavcu putem e-mail adrese no isti nam još uvijek nije ništa dostavio niti se očitovao na dostavljeni zahtjev. Što se tiče ugovorenih i isplaćenih placa za mjesece 05 i 06/24 mogu izjaviti kako su mi ista uredno i u cijelosti isplaćene te mi je poslodavac dostavio obračune isplaćenih plaća. Što se tiče iste za 07/24, mogu izjaviti kako mi je poslodavac istu isplatio dana 13.08.2024. na tekući račun otvoren u PBZ banci u iznosu od 1.137,80 eura i to u dva navrata. U prvom mi je uplatio iznos od 812,71 eura a u drugom iznos od 325,09 eura iz kojeg je razvidno, sukladno opisu transakcije, da se radi o bolovanju do 42 dana. Da li je isplatio plaću u cijelosti ili ne, ne znam, zato što mi nije do dana današnjeg uručio obračun isplaćene plaće prema kojem bi vidio kako mi je isplaćenu plaću obračunao. Isto tako, nije mi do dan danas isplatio niti terenski dodatak kojeg mi je inače isplaćivao, ali sam svjestan i poučen od strane vas kao inspektora rada da se tu radi o strogo sobnom pravu radnika te da isto trebam potraživati na sudu Sto se tiče razmjernog godišnjeg odmora za 2024. godinu, mogu izjaviti kako isti nisam koristio niti mi je poslodavac isplatio naknadu za neiskorišteni godišnji odmor. Vezano uz to, nije mi uručio obračune neisplaćene naknade za neiskorišteni godišnji odmor do danas dana 30.08.2024. Isto tako, nije mi do danas uručio niti odjave s tijela mirovinskog i zdravstvenog osiguranja niti potvrdu o vrsti i trajanju radnog odnosa.
7. Nakon ovako provedenog postupka, temeljem iskaza saslušanog svjedoka KC te temeljem činjenica utvrđenih pregledom radno-pravne dokumentacije iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru, dovodeći ih u vezu s ostalim provedenim dokazima, sud nalazi nedvojbeno utvrđenim da su I okrivljena pravna osoba i II okrivljenik odgovorna osoba počinili prekršaje koji su im stavljeni na teret na način i pod uvjetima kako je to navedeno u izreci presude, radi čega su oglašeni krivima i kažnjeni po zakonu.
8. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz svjedoka KC kao vjerodostojan, obzirom je svjedok iskazivao sigurno i uvjerljivo, njegov iskaz je sukladan navodima izjave koju je dao tijekom inspekcijskog nadzora kao i činjenicama utvrđenim u zapisniku o inspekcijskom nadzoru, radi čega nije nađen niti jedan razlog za sumnju u istinitost i objektivnost njegovog iskaza. Temeljem iskaza imenovanog svjedoka i provedenih materijalnih dokaza, u postupku je nesporno utvrđeno da I okrivljena pravna osoba kao poslodavac i II okrivljenik kao odgovorna osoba pravne osobe nisu radniku OC koji je s radom započeo dana 27. svibnja 2024., uručili primjerak prijave na obvezno mirovinsko osiguranje najkasnije do 04. lipnja 2024., a primjerak prijave na obvezno zdravstveno osiguranje najkasnije do 12. lipnja 2024., već su to učinili tek kada je radnik doživio ozljedu na radu, odnosno dana 20. srpnja 2024. dostavom na e-mail adresu imenovanog radnika.
9. Sud je zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru temeljem čl. 158. st. 5. Prekršajnog zakona u potpunosti prihvatio kao vjerodostojan dokaz u činjenicama navedenim u zapisniku. Ovo stoga što je zapisnik sačinilo tijelo nadzora obavljajući nadzor prema posebnim propisima, a zapisnik je sačinjen prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku i posebnog propisa kojim se određuje nadzor. Stoga je u postupku nesporno utvrđeno da su I okrivljena pravna osoba i II okrivljenik kao odgovorna osoba u cijelosti ostvarili bitna obilježja djela prekršaja koje im se činjenično i pravno stavlja na teret kažnjivog po čl. 229. st. 1. točka 4. i st. 2. Zakona o radu, budući da nisu radniku OC koji je s radom započeo dana 27. svibnja 2024., uručili primjerak prijave na obvezno mirovinsko osiguranje najkasnije do 04. lipnja 2024., a primjerak prijave na obvezno zdravstveno osiguranje najkasnije do 12. lipnja 2024., već su to učinili tek kada je radnik doživio ozljedu na radu, odnosno dana 20. srpnja 2024. dostavom na e-mail adresu imenovanog radnika, te da radniku OC kojemu na dan dospjelosti 29. srpnja 2024. nisu isplatili naknadu za neiskorišteni godišnji za 2024., nisu najkasnije do 31.07.2024., a niti do 30.08.2024., dostavili dva obračuna od kojih jedan obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos naknade za neiskorišteni godišnji odmor, a drugi u kojem će biti iskazan iznos naknade za neiskorišteni godišnji odmor koju su bili dužni isplatiti, čime su u cijelosti ostvarili bitna obilježja djela prekršaja koje im se činjenično i pravno stavlja na teret kažnjivog po čl. 229. st. 1. točka 46. i st. 2. Zakona o radu.
10. Samim time, Sud nije prihvatio obranu I i II okrivljenih ocjenjujući je neutemeljenom te suprotnom u dokaznom postupku provedenim personalnim i materijalnim dokazima, te usmjerenom prema otklanjanju prekršajne odgovornosti.
11. U tijeku postupka Sud je odustao od dokaznog prijedloga obrane za saslušanjem svjedoka AC, obzirom svjedok nije podigao dva sudska poziva upućena na adresu I okrivljene (po uputi obrane). Sud je mišljenja da se saslušanjem imenovanog svjedoka ne bi doprinijelo utvrđivanju drugačijeg činjeničnog stanja, a daljnje opetovano pozivanje svjedoka bi išlo na štetu ekonomičnosti postupka.
12. Za počinjene prekršaje je odredbom čl. 229. st. 1. točka 4. i 46. i st. 2. Zakona o radu propisana novčana kazna za pravnu osobu u iznosu od 8.090,00 do 13.270,00 eura, a za odgovornu osobu u iznosu od po 920,00 do 1.320,00 eura.
13. Sud je okrivljenicima za počinjena djela prekršaja izrekao novčanu kaznu ispod najnižih mjera propisanih novčanih kazni za navedeni prekršaj uz primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona, smatrajući da će se kod okrivljenih u ovom slučaju i ovako izrečenim novčanim kaznama ostvariti svrha kažnjavanja, te da iste odgovaraju značaju i težini počinjenog djela prekršaja, imovnom stanju i stupnju odgovornosti počinioca, kao i okolnostima pod kojima je prekršaj počinjen. Prilikom odmjeravanja kazne Sud je kao naročito olakotne okolnosti I i II okrivljenima cijenio raniju prekršajnu nekažnjavanost radi prekršaja iz Zakona o radu i činjenicu da su naknadno radniku dostavili prijave na tijela osiguranja i obračune s iznosima naknade za neiskorišteni godišnji odmor, dok otegotnih okolnosti nije našao.
14. Ukoliko okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da su novčane kazne u cjelini uplaćene.
15. Temeljem u izreci citiranih propisa, I i II okrivljenici su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka ovog Suda u paušalnom iznosu, koji je odmjeren s obzirom na složenost i duljinu trajanja postupka.
U Zagrebu, 9. veljače 2026.
Zapisničarka
Sutkinja
Tea Frančić
Melita Tužinski
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi pismeno u dva istovjetna primjerka, putem ovog Suda, bez naplate takse, na adresu: Općinski prekršajni sud u Zagrebu, Zagreb, Avenija Dubrovnik 8, pozivom na gornji broj, a o istoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
DOSTAVNA NAREDBA:
1. I okrivljenik: ALGRAD DIZALA d.o.o. [adresa],
2. II okrivljenik: ČC, [adresa],
3. Odvjetničko društva Tin Matić i Partneri d.o.o. Zagreb, Vlaška 65.
4. tužitelj: Državni inspektorat, PU Osijek, Ispostava u Vinkovcima,
5. spis.
