Republika Hrvatska

Općinski sud u Gospiću

Stalna služba u Otočcu

Bartola Kašića 7

Otočac

Poslovni broj: Psp-4/2025-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Gospiću, Stalna služba u Otočcu, po sucu Slavki Nikšić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice DŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Sandru Biondiću, odvjetniku u Otočcu, protiv tuženika EŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnici Gordani Peraković-Turković, odvjetnici u Otočcu, radi smetanja posjeda, VPS: 663,61 eura, nakon održane glavne javne rasprave 5. veljače 2026. godine, u prisutnosti punomoćnika parničnih stranaka, dana 9. veljače 2026., javno objavivši,

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je tuženik EŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], smetao tužiteljicu DŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u njezinom zadnjem, mirnom i faktičnom posjedu prava stvarne služnosti prava staze (prolaza) i prava kolnika (provoza) preko dijela poslužne nekretnine označene kao z. k. č. br. [katastarska čestica] KUĆIŠTE, ukupne površine 1668 m[2] , koju čini DVORIŠTE, površine 500 m , VOĆNJAK, površine 821 m i KUĆA I ZGRADA, površine 347 m[2] , upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], koji dio nekretnine je na Skici lica mjesta, izrađenoj po stalnom sudskom vještaku za područje geodezije Zdravku Paveliću ing. geod. iz trgovačkog društva GEO-HORIZONT d.o.o., za geodetske usluge i sudska vještačenja, Otočac, Bartola Kašića 2, od dana 14.11.2025. godine, broj elaborata 263/2025, omeđen oznakama A-B-C-D-E-F-G-2-A i ima površinu od cca 13 m[2] , za korist povlasnih nekretnina označenih kao z. k. č. br. [katastarska čestica] KUĆA BR. 51 B, JEDNA ZGRADA I DVORIŠTE, ukupne površine 139 čhv, koju čini KUĆA BR. 51 B I JEDNA ZGRADA, površine 37 čhv i DVORIŠTE, površine 102 čhv, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i dijela z. k. č. br. [katastarska čestica] VRŠAK, ukupne površine 9370 m[2] , koju čini PAŠNJAK, površine 9290 m i DVIJE ZGRADE, površine 80 m[2] , upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], na način da je tuženik neutvrđenog dana u vremenskom razdoblju od travnja 2025. godine na opisanom dijelu poslužne nekretnine parkirao traktor i prikolicu i postavio uže na put te dana 11. travnja 2025. godine iskopao i oštetio dio asfalta na opisanom dijelu poslužne nekretnine u dužini cca 4,2 m i širini cca 0,5 m, odnosno u površini od cca 2,1 m[2] , za što je tužiteljica saznala dana 11. travnja 2025. godine, čime je smetao tužiteljicu u prolazu i provozu prema opisanim povlasnim nekretninama u njezinom posjedu.

II. Nalaže se tuženiku da uspostavi ranije posjedovno stanje na način da ukloni postavljeni traktor, prikolicu i uže s opisanog dijela poslužne nekretnine te dozvoli tužiteljici nesmetan prolaz i pristup do njezinih opisanih povlasnih nekretnina, kao i da iskopani i oštećeni asfalt u dužini cca 4,2 m i širini cca 0,5 m, odnosno u površini od cca 2,1 m[2] , vrati u prvobitno stanje postavljanjem novog te se zabranjuje tuženiku svako takvo ili slično smetanje posjeda prava stvarne služnosti prava staze (prolaza) i prava kolnika (provoza) ubuduće pod prijetnjom novčane kazne i to sve u roku od 8 (osam) dana pod prijetnjom ovrhe.

III. Nalaže se tuženiku da tužiteljici plati prouzročeni parnični trošak u iznosu od 671,45 eura, uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja teče od dana donošenja prvostupanjskog rješenja pa do isplate prema kamatnoj stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili prema graničnoj kamatnoj stopi proizašloj iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke koja se određuje za svako polugodište, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, uvećanoj za tri postotna poena, sve u roku od 15 (slovima: petnaest) dana, pod prijetnjom ovrhe.

IV. Odbacuje se prijedlog tužiteljice od 6. svibnja 2025. godine za određivanjem privremene mjere, kao nepodoban za odlučivanje.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je ustala tužbom protiv tuženika radi smetanja posjeda navodeći da je tužiteljica vlasnica i posjednica kuće i garaže sagrađene na čkbr. [katastarska čestica] z.k. 1229 k. o. [katastarska općina], a što je stekla nasljeđivanjem iza pok. supruga GŠ. Također je tužiteljica i izvanknjižna vlasnica te posljednji mirni posjednik pomoćnog objekta štale izgrađene na dijelu čk.br. 6656/3 zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Da bi s javnog puta tužiteljica pristupila predmetnoj kući, garaži i štali ide bilo pješke, automobilom, traktorom ili drugim motornim vozilom, tužiteljica sama i putem svojih pravnih prednika više od 40 godina koristi put koji se proteže preko dviju nekretnina i to prve označene kao čkbr. [katastarska čestica] prilazni put k. o. [katastarska općina] koja se nalazi u suvlasništvu tužiteljice i MŠ, supruge tuženika i dijela druge nekretnine označene kao čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja se nalazi u vlasništvu spomenute MŠ te dijelom preko čkbr. [katastarska čestica] također k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica da je predmetni put nesmetano koristila na način da je ona sama i putem svojih pravnih prednika prolazila pješke, motornim vozilom kao i poljoprivrednom mehanizacijom i teretnim vozilima sve do 11. travnja 2025. godine. Toga dana da je tuženik na dijelu predmetnog puta i to na dijelu čkbr. [katastarska čestica] te na dijelu čkbr. [katastarska čestica] k.o, Švica odnosno nasuprot ulaza u tužiteljičinu kuću dovezao traktor i prikolicu u dužini od cca 7 m i rastegnuo uže. S obzirom da je došlo do jednostranog i samovlasnog postupanja tuženika čije je ponašanje bilo agresivno i nametljivo da je tužiteljica zatražila pomoć policije koja je pristupila na lice mjesta, međutim, nakon njihovog odlaska da je tuženik nastavio sa smetanjem na način da je započeo kopati asfalt koristeći udarnu bušilicu. Zbog opisanog postupanja tuženika da je tužiteljici znatno sužen put tako da jedva može proći automobilom do svoje garaže i štale dok je ranije na tom dijelu put bio takav da su preko njega bez problema prolazila osobna i teretna motorna vozila kao i poljoprivredna mehanizacija. Stoga da je razvidno da je tuženik smetao suposjed tužiteljice na dijelu čkbr. [katastarska čestica] dok je u odnosu na dio čkbr. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] smetao posjed prava stvarne služnosti, prava staze i prava kolnika, a sve na način da je tuženik iskopao dio asfalta te postavljanjem traktora, prikolice i užeta. Stoga se predlaže donošenje rješenja kao u izreci, a koji tužbeni zahtjev je uređen podneskom od 27.1.2026. godine (list 109 – 111 spisa), a nakon provedenog očevida te je tužbeni zahtjev uređen i radi promjene oznaka nekretnina budući su iste nakon podnošenja tužbe unesene u BZP.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava činjeničnu i pravnu osnovanost tužbenog zahtjeva navodeći da činjenica da je tuženik parkirao traktor i prikolicu na tom području se ne može podvesti pod čin uznemiravanja od strane tuženika jer da tužiteljica ima mogućnost prolaza i provoza, tj. izvršava posjed i pravo stvarne služnosti puta i prolaza te joj time nije prestalo pravo. Navodi se da je kuća tužiteljice sagrađena na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je kuća većih gabarita nego što je to zakonom dopušteno, nadograđena je terasom koja prelazi među čkbr. [katastarska čestica] i pristupnog puta čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] čime je pravo tužiteljice na suposjed i služnost prolaza i provoza znatno smanjeno za obje stranke. Navodi se da je time tužiteljica neovlašteno i protupravno proširila svoj posjed te pokušala uzurpirati cijeli pristupni put na čkbr. [katastarska čestica], a pokušava uzurpirati i dvorište tuženika na čkbr. [katastarska čestica]. Radi dograđene terase tužiteljice pristupni put na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] morao je biti proširen i na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženika, a što tuženik ne prihvaća i ne dozvoljava. Terasa tužiteljice da sa svojim nisko postavljenim krovom koji se "nadvija" na put na čkbr. [katastarska čestica] onemogućava samoj tužiteljici normalan prolaz i provoz te se predlaže odbijanje tužbe i tužbenog zahtjeva u cijelosti.

3. Tijekom provedbe dokaza izvršen je uvid u Izvatke iz zemljišne knjige, list 9 – 12 spisa, u Prijepise posjedovnih listova, list 13 – 16 spisa, u Rješenje o nasljeđivanju iza pok. GŠ, list 17 – 19 spisa, u Izvadak iz zemljišne knjige, list 20 – 24 spisa, u Katastarski plan, list 30 spisa, u fotografije sačinjene po tužiteljici, list 31 – 36 spisa, u fotografiju, list 45 spisa, u zapisnik sa ročišta na licu mjesta na kojem su saslušani svjedoci FŠ, LŠ, IŠ, MŠ i ĐŠ, list 55 – 61 spisa, u Skicu, list 71 spisa, saslušana je tužiteljica, list 84 i 85 spisa, izvršen je uvid u dopis PP Otočac, list 93 i 94 spisa, izvršen je uvid u Nalaz i mišljenje vještaka mjernika kao i uvid u Skicu lica mjesta te fotografije lica mjesta, list 95 – 101 spisa, izvršen je uvid u Izvatke iz BZP-a, list 112 – 115 spisa, u Optužnicu ODO-a u Gospiću protiv okrivljenika EŠ, list 116 – 118 spisa, u Rješenje Županijskog suda u Karlovcu o određivanju mjere opreza, list 121 – 123 spisa, u Rješenje o potvrđivanju optužnice protiv okrivljenika EŠ, ovdje tuženika, list 128 – 130 spisa.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Naime, odredba čl. 22. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("NN" br. 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZV-a) propisuje da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Stavak 2. istoga članka navodi pak, da sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku, prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu. Odredba čl. 21. st. 3. citiranog Zakona propisuje pak, da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja. Prema tome, proistječe da tužitelj mora dokazati činjenicu da je bio posljednji mirni posjednik kao što mora dokazati i čin smetanja s tim da Sud jedino na okolnost eventualnog proteka prekluzivnog roka od 30 dana od dana smetanja pazi po službenoj dužnosti.

6. U konkretnom slučaju riječ je o posjedu prava stvarne služnosti i to prava staze i prava kolnika koja prava su izjednačena sa posjedom stvari pa se na posjed ovih prava primjenjuju na odgovarajući način odredbe o posjedu stvari, a što znači da i posjed prava stvarne služnosti uživa posjedovnu zaštitu, kako to proistječe iz odredbe čl. 10. st. 5. citiranog Zakona.

7. Ovaj Sud je punu vjeru poklonio utvrđenjima sa lica mjesta te iskazima saslušanih svjedoka UŠ, ZŠ, IŠ, EŠ MŠ, čiji su iskazi uvjerljivi i logični, podudarni sa navodima iz tužbe kao i podudarni sa utvrđenjima na licu mjesta, neposrednim opažanjem Suda te identifikacijom i utvrđenjima vještaka mjernika.

8. Vještak mjernik je prvotno prema pokazivanju tužiteljice predočio prijepor, a potom ga opisao u nalazu i mišljenju te predočio na skici lica mjesta kao i fotografijama lica mjesta s tim da je uz pojedine fotografije naznačio i pokazivanje saslušanih svjedoka (list 97 – 101 spisa).

9. Svjedok FŠ tako iskazuje na licu mjesta da ono što je na licu mjesta pokazala tužiteljica kao prijepor da mu je o tome kazivala sama tužiteljica te mu je pokazivala fotografije. Govorila mu je o parkiranom traktoru i iskopanoj rupi, a navodi da je inače često dolazio, a i sada dolazi do tužiteljice koja mu je inače ženina sestra pa mu je poznato da su tužiteljica i tuženik zajednički koristili predmetni put, odnosno i to što je tužiteljica pokazala na licu mjesta. Navodi da je vidio kada je bilo razvučeno uže i to upravo kako je vidljivo na fotografiji koja mu je predočena (list 31 spisa) te nadalje navodi da je i sada vidljivu bijelu crtu povukao tuženik. Nadalje navodi da je prijepor koristila tužiteljica, a ranije i njezin suprug na način da bi se vozili autom, kamionom, vozila se građa, pijesak i blokovi za štalu koja se nalazi na vrhu puta te svjedok navodi da se do štale može doći samo ovim putem kao i do garaža koje se nalaze ispod štale uz kuću. Nije mu poznato da bi itko smetao ili zabranjivao tužiteljici odnosno ranije njezinom suprugu GŠ i svekru OŠ prolaženje ovim dijelom. Nakon što je svjedoku predočena fotografija (list 45 spisa), svjedok navodi da se na fotografiji nalazi tužiteljičina kćerka KŠ, da se nalazi ispred sadašnje kuće tužiteljice te pojašnjava da je prijepor tada još bio makadam. Misli da se asfalt postavljao 2008. po nalogu OŠ čije je sve to ranije i bilo vlasništvo, a koji je tužiteljičin svekar te navodi da je upravo on, svjedok, i radio na postavljaju podloge za ovaj asfalt. Također navodi da mu je poznato da su se sada pok. D i njegov sin E podijelili na način da je OŠ pripala kuća u kojoj sada živi Martinova kćer (tuženikova supruga), a da je sinu GŠ pripala kuća u kojoj sada živi tužiteljica, nadalje, štala, garaža koja se nalazi uz kuću. Svjedok pokazuje na licu mjesta zajedničko korištenje predmetnog puta te predočuje da se taj zajednički put protezao do početka betonske staze do tužiteljičine kuće, a što je geometar predočio na fotografiji (list 101 spisa). Nadalje, svjedok iskazuje da se s obzirom na isturen i spušten krov nadstrešnice tužiteljičine kuće prometovalo pristupnim putem i preko dijela parcele koja je u vlasništvu tuženikove supruge, a što je vještak također fotografirao i predočio na fotografiji 7 (list 101 spisa). Za spomenutu nadstrešnicu navodi da se gradila 2013. ili 2014. godine, no, da se prije izgradnje sada postojeće nadstrešnice prolazilo na isti način kao i nakon njezine izgradnje.

10. Svjedok LŠ također navodi da mu je tužiteljica pričala da ju je tuženik smetao u posjedu na način da je postavio traktor i prikolicu te da zbog toga nije imala prilaz kući i u garažu navodeći da mu je pokazala i slike. Predmetni put da su posjedovali i tužiteljica i tuženikova supruga, no, da ga nije posjedovao tuženik, da predmetni put odavno postoji, ranije je bio makadamski, a onda i asfaltirani. Zadnjih 27, 28 godina da su ovaj put nesmetano koristili tužiteljica, njezin suprug E i svekar D u čemu ih nitko nije smetao. Pojašnjava da su tužiteljica i njezini prednici ovaj put koristili za dolazak kući i praktički za sve, za dovoz drva koja su se ostavljala u objekat pored štale. Tužiteljičin suprug E da je davno gradio sada vidljivu štalu i garaže, a da se materijal za njihovu gradnju dovozio upravo ovim predmetnim putem. Nikada nije bilo problema oko ovoga puta dok je bio živ tužiteljičin svekar D, kamion je nesmetano prolazio, a sada vidljiva iskopana rupa da nije postojala. Nakon što je svjedoku predočena fotografija (list 45 spisa), navodi da je upravo to taj put, no, da je tada bio makadamski. Za tužiteljičinu kuću i nadstrešnicu navodi da su se gradile nakon Domovinskog rata s tim da se nadstrešnica gradila otprilike 7, 8 godina nakon gradnje kuće. Također, svjedok je pokazao pravac kretanja kamiona predmetnim putem, a imajući u vidu postavljenu nadstrešnicu na tužiteljičinoj kući te se utvrđuje da svjedok pokazuje pravac kretanja kamiona na isti način kako je to predočila i tužiteljica navodeći da je sada smetana u posjedu prolaza i provoza.

11. Svjedokinja IŠ također navodi da joj je poznato da su predmetni put zajednički koristili i tužiteljica i tuženik, odnosno prije njih njihovi stari te da su se svi slagali. Navodi da joj je tužiteljica pokazala iskopanu rupu, traktor i prikolicu te joj kazala da je na taj način smetan prolaz. Navodi da predmetni put tužiteljica koristi kako bi došla do svoje štale, garaže i kuće, a prije nje da su taj put zajednički koristili i pok. D, tj. tužiteljičin svekar i njegov sin E, tj. tužiteljičin suprug. Svjedokinja, a nakon što joj je prikazana fotografija (list 45 spisa) navodi da je upravo put na fotografiji predstavljao spomenuti put, da je tada bio makadamski, a da je na fotografiji mala KŠ. Također navodi da misli da tužiteljica drži drva gore na vrhu puta, no, ne zna točno u kojem objektu, a kada bi prolazio kamion, da se prolazilo "kako se htjelo" jer su se slagali. To prolaženje da je postalo sporno prije dvije godine jer da je tuženik iskopao rupu i stavio prikolicu, a ne zna točno kada joj je to tužiteljica kazala. Tužiteljičina kuća da je sagrađena poslije Domovinskog rata, a ne zna kada je izgrađena nadstrešnica.

12. Svjedokinja EŠ MŠ, tuženikova supruga, navodi da je tužiteljica zvala policiju kada je njezin suprug postavio predmetni traktor sa prikolicom, a inače da je tužiteljica koristila i koristi predmetni put u širini koji svjedokinja pokazuje te ga vještak fotografira i predočuje na fotografiji br. 6 (list 101 spisa) te se utvrđuje da svjedokinja zapravo iskazuje istovjetno svjedocima UŠ, ZŠ, IŠ. Za predmetni put navodi da je ona koristila samo dio puta koji joj je bio potreban za dolazak do njezine garaže. Nadalje navodi da je njezin suprug postavio predmetni traktor i prikolicu otprilike u 4. mjesecu ove godine (2025.), da je u isto vrijeme postavio i špagu, a da je vršio i razbijanje asfalta u isto vrijeme te da se vidi i rupa. Predmetni put da je gradio njezin otac D, a da su mu pomagali njegovi sinovi, a njezina braća. Predmetni put da je ranije bio makadamski, ne zna kada je asfaltiran jer da je živjela u [adresa], a da je u Crno Jezero došla živjeti 2020. nakon bratovljeve smrti, a tuženik da je došao nakon godine dana. Sada postojeća štala i garaža do kojih vodi sporni put da su se gradili možda 2000. godine te da se građevinski materijal sa kamionima provozio ovim putem. Tužiteljica da drži drva u drvarnici na vrhu puta. Isto tako, da ranije nikada nije bilo spora oko toga prolaženja ni između braće ni oca. Nakon što je svjedokinji predočena fotografija (list 45 spisa), navodi da je na fotografiji njezina nećakinja KŠ (tužiteljičina kćerka), da je na fotografiji prikazan predmetni put samo što nema nadstrešnice na tužiteljičinoj kući, a KŠ da je rođena 1995. godine. Tužiteljičina kuća da se gradila negdje 1990. godine, a nadstrešnica da se gradila 10 – 15 godina nakon kuće. Isto tako, navodi da se predmetnim putem, a prije postavljanja nadstrešnice na kuću, prolazilo preko sada postojeće terase ispod nadstrešnice i to po polovici terase. Naime, da spušteni krov nadstrešnice priječi prolaz kamiona pa da onda kamion mora više kružiti oko nadstrešnice. Isto tako, da se na isti način prolazilo preko polovine sadašnje terase prije 15 godina, da je postojeći asfalt postavljen cca 10 godina prije očeve smrti. Nadalje, kada se postavio asfalt da se vozilo isključivo po asfaltu, a ne više po terasi. Nakon što je svjedokinji ponovno predočena fotografija (list 45 spisa) ista potvrđuje da se vidljiva trava kod terase nalazila na sadašnjoj betonskoj stazi, a da se preko toga travnjaka nije prelazilo.

13. Svjedokinja ĐŠ, kćerka tuženika, navodi da joj je poznato da je bilo problema oko postavljanja traktora i prikolice, a da ona smatra da ta prikolica nije smetala za prolaženje te se sjeća da su tijekom ljeta normalno prolazili automobili terenci. Navodi da inače stalno živi u [adresa], a u Crno Jezero da dolazi za vrijeme godišnjeg odmora. Poznato joj je da je otac prekopao asfalt, no, ne zna kada, a da je to napravio jer da planira napraviti ogradu. Ne zna kada se postavljala nadstrešnica, no, da je bila unatrag 6 godina.

14. Tužiteljica u svome iskazu navodi da je 11.4.2025. godine, a kada se vratila iz Njemačke gdje je bila privremeno kod sina, opazila da je tuženik postavio traktor, prikolicu i špagu na put te je tom prilikom počeo kopati rupu na asfaltu. Da je ona pozvala policiju koja je došla, međutim, koji su kazali da će se stvar morati rješavati sudskim putem te da oni ne mogu ništa. Zbog toga da je pokrenula tužbu. Nadalje navodi da je, dakle, tuženik postavio na prijepor traktor, prikolicu i špagu i to sa kamenom na sredini kako bi kamen držao špagu te da je ona to odmah fotografirala i to su fotografije koje se nalaze u spisu, koje prepoznaje (list 31 – 36 spisa). Istoga dana da je sa svoga mobitela snimila video zapis na kojem se vidi kako tuženik kopa rupu u asfaltu s udarnom bušilicom, da je to snimala sa vrata svoje kuće jer se bojala izaći van budući da je tuženik i nju i njezinu djecu već napadao, da je nju udario nogom te da se vodi kazneni postupak protiv njega. Nadalje navodi da je ona predmetni put koristila na način odnosno u dimenzijama kako je i pokazala na terenu. Pojašnjava da ona može nesmetano prolaziti sa osobnim automobilom do svoje kuće tim dimenzijama puta koje je pokazala na licu mjesta, no, da kada mora, primjerice voziti drva u štalu koja se nalazi iznad kuće, da kamion tada svakako mora prijeći i preko onog dijela koji je bio raskopan i gdje su bili traktor i prikolica. Kamion u tom slučaju mora proći rubom asfalta jer da je tako i asfaltirano kako bi i kamion mogao prolaziti gore do štale. Nadstrešnicu koja je postavljena iznad terase njezine kuće da je gradio svekar D koji da je zapravo gradio sve to koji je i bio vlasnik svega. Nakon što je tužiteljici predočena fotografija (list 45 spisa), navodi da je na toj fotografiji njezina kćerka KŠ koja je rođena 1995. godine, da je tada bila u dobi od 4, 5 godina, da se na fotografiji vidi predmetni put, tada neasfaltiran, da KŠ stoji na travnjaku, a koji je nakon toga betoniran kako je to bilo vidljivo na licu mjesta te se ni tada nije moglo prolaziti sa autom preko toga travnjaka.

15. Iz podneska PP Otočac od 24. studenoga 2025. proistječe da se u istom potvrđuje da je PP Otočac 11. travnja 2025. godine zaprimila dvije dojave DŠ, ovdje tužiteljice, kada je izjavila da ima problema sa susjedom EŠ (ovdje tuženik) u smislu da isti ostavlja strojeve i vozila na prilaznu cestu te "siječe" asfalt na kolniku koji se nalazi između njihovih kuća uslijed čega ista ne može vozilom doći do svoje kuće. Proistječe da su policijski službenici izašli na lice mjesta, obavili obavijesne razgovore sa ovdje parničnim strankama te ih uputili da imovinsko-pravne odnose riješe putem nadležnog suda.

16. S obzirom na izneseno, a budući je tužba u ovom predmetu radi smetanja posjeda podnesena od strane tužiteljice 6. svibnja 2025. godine, proistječe da je tužba podnesena pravovremeno, unutar roka od 30 dana od dana kada je saznala za čin smetanja i počinitelja, odnosno unutar prekluzivnog roka na što sud pazi po službenoj dužnosti.

17. Kao što je već rečeno, Sud je punu vjeru poklonio utvrđenjima sa lica mjesta koja su predočena na Skici lica mjesta kao i na fotografijama, sve dostavljeno uz Nalaz i mišljenje vještaka mjernika kao što je punu vjeru poklonio i iskazima saslušanih svjedoka UŠ FŠ, ZŠ, IŠ kao i EŠ MŠ. Na temelju njihovih podudarnih iskaza proistječe nedvojbenim da je tužiteljica posljednji mirni posjednik prava stvarne služnosti prolaza i provoza preko dijela čk.br. 6777 i to upravo dijela koji je na Skici lica mjesta izrađenoj po stalnom sudskom vještaku Zdravku Paveliću, ing. geod., iz trgovačkog društva GE-HORIZONT d.o.o. [adresa] od 14. studenoga 2025. godine omeđen oznakama A-B-C-D-E-F-G-2-A u površini od cca 13 m[2] , a za potrebe čkbr. [katastarska čestica] u naravi kuća tužiteljice, dvorište i garaže te štale, odnosno gospodarskog objekta koji se nalazi na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

18. Proistječe, dakle, da je tužiteljica predmetni put koristila i koristi kako bi mogla pristupiti svojoj kući i garaži koje su sagrađene na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ali i za korist čkbr. [katastarska čestica] na kojoj se nalazi gospodarska zgrada tužiteljice, kako to proistječe iz iskaza saslušanih svjedoka, a prikazano na Skici lica mjesta (list 97 spisa) te na fotografiji 5 (list 100 spisa).

19. Sud je punu vjeru poklonio tužiteljici čiji je iskaz okolnosan, uvjerljiv, logičan, podudaran sa iskazima ostalih svjedoka kao i sa utvrđenjima na licu mjesta.

20. Sud prihvaća, a i vidljivo je na licu mjesta, da tužiteljica prilikom odlazaka u štalu odnosno gospodarsku zgradu koja se nalazi iznad kuće (na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) mora prolaziti upravo prijeporom (fotografija 1 – list 98 spisa), odnosno, dijelom koji je bio raskopan od strane tuženika te gdje su bili parkirani traktor i prikolica. Navedeno je prikazano i na fotografiji 7 (list 101 spisa). S obzirom na prikazan položaj traktora i prikolice koje je bio parkirao tuženik (list 99 spisa), raskopani odnosno iskopani asfalt (fotografija 4 – list 99 spisa) kojeg je također raskopao tuženik, kao i prikazan postavljeni konop, odnosno, uže (uz liniju 1 – 2 na Skici lica mjesta, list 97 spisa), nedvojbeno je da je tuženik takvim postupanjem smetao tužiteljicu u njezinom zadnjem, mirnom i faktičnom posjedu prava stvarne služnosti prolaza i provoza prijeporom, odnosno, putem.

21. Pri tome valja istaći da Sud ne smatra odlučnom činjenicom postavljanje nadstrešnice iznad terase tužiteljičine kuće kao što ne smatra da je tužiteljica na taj način "uzurpirala" veći dio puta, odnosno, proširila ga i na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tuženik naime smatra da terasa tužiteljice sa svojim nisko postavljenim krovom onemogućava istoj normalan provoz i prolaz. Međutim, kao što je već rečeno, Sud pruža zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku prema posljednjem stanju posjedu i nastalog smetanja bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

22. Iz iskaza saslušanih svjedoka, a i same tužiteljice, proizilazi da je ista godinama koristila prijepor za prolaz, kako do svoje kuće, tako i do garaže i gospodarske zgrade i to upravo na način koji je prikazan na fotografiji 7 (list 101 spisa) te fotografiji 1 (list 98 spisa). Isto tako, svjedokinja EŠ MŠ navodi da se tužiteljičina kuća gradila negdje 1990. godine, a nadstrešnica 10 – 15 godina nakon kuće. Međutim, Sud nije mogao prihvatiti njezin iskaz da se prije postavljanja nadstrešnice na kuću prolazilo preko sada postojeće terase ispod nadstrešnice i to po polovici terase, s obzirom da je iz fotografije (list 45 spisa), a vezano za koju je među strankama nesporno da se na fotografiji nalazi tužiteljičina kćerka KŠ, rođena 1995. godine, vidljivo da tada mlt. KŠ stoji na travnjaku za kojeg tužiteljica navodi da je nakon toga betoniran, no, da se ni tada nije moglo prolaziti sa automobilom preko toga travnjaka, što Sud smatra logičnim. No, kao što je rečeno, u konkretnom slučaju je relevantan posljednji mirni posjed, a prema iskazima saslušanih svjedoka, tužiteljica je upravo posljednji mirni posjednik prijepora.

23. S druge pak strane, nedvojbeno je utvrđen i čin smetanja i to iskazima svjedoka UŠ, IŠ, ali i svjedokinje EŠ MŠ, tuženikove supruge, koja je decidirano navela da je njezin suprug postavio predmetni traktor i prikolicu, da je u isto vrijeme postavio i "špagu" kao što je vršio i razbijanje asfalta.

24. Valja također istaći da tuženik, iako je pozvan na glavnu raspravu kako bi bio zajedno sa tužiteljicom saslušan kao stranka u svrhu dokazivanja, nije pristupio i to ni na glavnu raspravu 19. studenoga 2025., a niti na glavnu raspravu održanu 5. veljače 2026. godine.

25. S obzirom na izneseno, valjalo je usvojiti tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice u smislu da tuženik uspostavi ranije posjedovno stanje na način da ukloni postavljeni traktor, prikolicu i uže s opisanog dijela poslužne nekretnine te dozvoli tužiteljici nesmetan prilaz i pristup do njezinih nekretnina kao i da iskopani i oštećeni asfalt u dužini cca 4,2 m i širini 0,5 m odnosno u površini od cca 2,1 m[2] (prema Skici lica mjesta – list 97 spisa) vrati u prvobitno stanje postavljanjem novog asfalta te se zabranjuje tuženiku svako takvo ili slično smetanja posjeda prava stvarne služnosti prolaza i provoza ubuduće, pod prijetnjom novčane kazne. Sud nije odredio predloženi iznos zaprijećene novčane kazne budući će takav iznos biti određen u eventualnom ovršnom postupku.

26. Budući je tužiteljica uspjela u parnici to joj je tuženik dužan naknaditi prouzročeni parnični trošak temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a.

27. Trošak je odmjeren prema dostavljenom troškovniku te je tako punomoćniku tužiteljice priznata jednokratna nagrada u visini od 250,00 bodova odnosno 500,00 eura, a prema Tbr. 7. toč. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN br. 138/23), što sa pripadajućim PDV-om od 125,00 eura daje iznos od 625,00 eura kao i trošak pristojbe na tužbu i rješenje u ukupnom iznosu od 46,45 eura. Proistječe da je tuženik dužan tužiteljici na ime prouzročenog parničnog troška isplatiti iznos od 671,45 eura.

28. Tužiteljica je istovremeno sa tužbom podnijela i prijedlog radi donošenja privremene mjere, međutim, u nastavku postupka tužiteljica više ne predlaže izrijekom da se odluči i o predloženoj privremenoj mjeri, a osim toga, tužiteljica nije uredila prijedlog za uređivanje privremene mjere sukladno izmijenjenim z.k. podacima, budući su predmetne nekretnine u međuvremenu, nakon podnošenja tužbe, unesene u BZP. Dapače, tužiteljica je podneskom od 27.1.2026. godine uredila tužbeni zahtjev, između ostalog, i na način da je označila nekretnine sukladno sada važećem Izvatku iz BZP-a, no, u pogledu postavljenog prijedloga za određivanje privremene mjere nekretnine nisu točno označene. Iz tog razloga, valjalo je odbaciti prijedlog za određivanje privremene mjere, kao nepodoban za raspravljanje.

29. Zatezne kamate na dosuđeni parnični trošak dosuđene su temeljem čl. 29. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima.

30. Temeljem iznesenog, riješeno je kao u izreci.

U Otočcu 9. veljače 2026.

Sutkinja

Slavka Nikšić

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ovoga rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju istovjetnih primjerka za sud i protivnu stranu, u roku od 15 dana od dana ročišta za objavu rješenja za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa rješenja za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

O tom obavijest

1. Sandro Biondić, odvjetnik u Otočcu

2. Gordana Peraković-Turković, odvjetnica u Otočcu