REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 137 Pn-806/2020-50

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Ines Gutzmirtl Špehar, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice GO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Klaudiu Čurinu, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika LO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Dejanu Uljareviću, odvjetniku iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 17. listopada 2025. godine u prisutnosti punomoćnika tužiteljice odvjetnika Klaudia Čurine i punomoćnika tuženika odvjetnika Dejana Uljarevića, dana 09. veljače 2026. godine

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženici LO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatiti tužiteljici GO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 12.953,75 EUR (prema fiksnom tečaju konverzije 1 EUR = 7,53450 kn iznos od 97.600,00 kuna) sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na pojedine iznose kako slijedi:

- na iznos od 6.317,61 EUR (prema fiksnom tečaju konverzije 1 EUR = 7,53450 kn iznos od 47.600,00 kuna) od 20. svibnja 2017. do isplate;

- na iznos od 6.636,14 EUR (prema fiksnom tečaju konverzije 1 EUR = 7,53450 kn iznos od 50.000,00 kuna) od 9. srpnja 2019. do isplate

time da se zakonska zatezna kamata određuje za razdoblje do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženici LO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi tužiteljici GO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] parnični trošak u iznosu od 3.849,08 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

o b r a z l o ž e nj e

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je tužena bila vlasnica psa G, mikročipa broj [broj bankovnog računa], oštenjenog 2011. godine, muškog spola, pasmine Bull terijera- američki stafordski terijer kojeg je udomila 3. travnja 2017 iz skloništa Dumovec a koji pas je opasan pas, sukladno odredbi čl. 2 st.1 AL.B.) pravilnika o opasnim psima koji je opasna stvar u smislu odredbe čl. 1063. ZOO-a. Dana 20. svibnja 2017. u Zagrebu na uglu [adresa] i [adresa], nedaleko ulaza u zgradu [adresa], pas L u slobodnom kretanju, bez nadzora tužene vlasnice, bez povodca i brnjice protivno odredbi čl. 5, st. 6. Pravilnika o opasnim psima je napao kujicu J, pasmine Papillon mikročipa broj 19110000840288 koja je uslijed napada pretrpjela fatalne ozlijede glave uslijed kojih je na mjestu uginula. Na opisani način tužiteljica je pretrpjela imovinsku štetu u visini tržišne vrijednosti psa pasmine Papillon pri čemu se ističe da je kujica J bila iz šampionskog legla. Na izložbama je još kao mladi pas ocjenjena kao vrlo perspektivna, a i ocjenjena je kao najljepši pas u svojoj kategoriji. Tržna vrijednost ovakvog psa iznosi 15.000,00 kuna, odnosno 1.990,84 eura. Tužiteljica je toga dana, 20. svibnja 2017. u subotu ujutro, kada je trebala ići na vjenčanje kćeri svoje prijateljice iz djetinjstva, vodila kujicu J na povodcu, kada se iznenada, bez pratnje vlasnice, bez brnjice i bez ikakve naznake iza leđa pojavio pas L, koji je po svojim genetskim predispozicijama opasne naravi, te je uslijed napada trpjela izraziti strah za život svoje kujice, ali i strah za vlastiti tjelesni integritet koji je opće poznato pas opasan za ljude, te su i opće poznati slučajevi da je takav pas čak znao usmrtiti ljude, pa i svoje vlasnike. Tužiteljica je uslijed tog događaja pretrpjela izuzetan strah i stresnu reakciju koja je ostavila dugoročne posljedice po njezino psihofizičko zdravlje što se ogledalo u smanjenom apetitu, nesanici, stalnoj mučnini, gastritisu, jakim i čestim valunzima, te anksioznosti, te prisjećanjima i na ranija traumatska iskustva zbog čega je tužiteljica potražila liječničku pomoć. Tužiteljica je zbog svega toga počela piti terapiju i to psihofarmakološlu Eliceu, Sanval i Coaxil. Tužiteljica i dalje trpi strah, izbjegava kretanje po mjestu na kojem se odvio napad, trpi općenito strah od susreta s tuženom i njezinim psom, a sam štetni događaj je rezultirao i generalnim strahom od svih pasa koji svojim izgledom djeluju opasno. To ju ograničava u njezinim svakodnevnim aktivnostima, šetnjom sa njezinim ljubimcem koji više ne pruža jednaku ugodu kakvu je tužiteljica uživala prije kritične zgode. Nakon događaja tužena je i dalje šetala psa G po susjedstvu što je kod tužiteljice uzrokovalo dodatni strah. Tuženici je tek dopunskim rješenjem Ministarstva poljoprivrede naređeno provođenje mjere smještanja psa imena L u sklonište za nezbrinute životinje Dumovec, zabranjeno je ustupanje psa G drugoj osobi na čuvanje i privremeni smješta, te smještaj u sklonište te je zabranjeno premještanje psa iz objekta Dumovec osim u slučaju veterinarskog tretmana, te je određen rok za izvršenje naređenih mjera, a tužena na navedeno rješenje nije uložila nikakva pravna sredstva. Tuženoj je nakon što je Upravni sud u Zagrebu svojom presudom od 11. listopada 2019. poništio rješenje Ministarstva poljoprivrede vraćen pas L. Nakon što se tuženoj vratio pas L tužiteljici se strah intenzivirao obzirom da tužena živi u neposrednom susjedstvu, a u jednom slučaju je pas pod nadzorom tužene napao i jako ozlijedio maloljetnika. Tužiteljica potražuje naknadu zbog pretrpljenih povreda prava osobnosti na duševno zdravlje i osobnu slobodu u iznosu od 50.000,00 kuna odnosno 6.636,14 eura. Nakon štetnog događaja, niti u proteklom razdoblju tuženica se nikada nije obratila tužiteljici s riječima žaljenja, isprike, a kamoli s voljom bilokakve naknade štete. Ista se obratila tuženoj radi mirnog rješenja spora dopisom od 9. srpnja 2019. međutim ista se na dopis oglušila. Tužiteljica je u konačno postavljenom tužbenom zahtjevu nakon provedenog postupka specificirala tužbeni zahtjev kao u podnesku od 25. svibnja 2023. tako da potražuje na ime imovinske štete 6.317,62 euro sa kamatama od 20. svibnja 2017. a na ime neimovinske štete zbog povrede prava na duševno zdravlje i pravo osobnosti iznos od 6.636,14 eura sa kamatama od 9. srpnja 2019. pa do isplate te potražuje parnični trošak sa kamatama od presuđenja pa do isplate.

2. Tužena u odgovoru na tužbu osporava osnov i visinu u tuženog zahtjeva, ističe prigovor pasivne legitimacije iz razloga što njezin pas nije usmrtio psa tužiteljice. Ističe prigovor zastare jer se radi o potraživanju s osnova imovinske štete zbog štetnog događaja koji se navodno dogodio 20. svibnja 2017. Osporava se sam štetni događaj odnosno da bi pas L usmrtio psa tužiteljice, osporava sve dokaze, smatra da uzrok smrti psa nije utvrdiv, a posebice nije dokaziv. Tuženoj je nejasno na koji način bi tužiteljici bila smanjena životna aktivnost zbog smrti kućnog ljubimca. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice uz naknadu parničnog troška.

3. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u dopis skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba Dumovec, dopis veterinarske ambulante Šegota od 20. svibnja 2017., izjavu tužene od 25. svibnja 2017., obavijest o počinjenog prekršaju, zahtjev za prestankom uznemiravanja, iznošenja neistina, povrede časti i ugleda, dopis Ministarstva poljoprivrede od 16. lipnja 2017., uvid u presudu Prekršajnog suda u Zagrebu broj Ppj-4310/17, dokumentaciju Hrvatskog kinološkog saveza, karton pacijentice GO te liječničku dokumentaciju za istu, zapisnik Ministarstva poljoprivrede o inspekcijskom zahtjevu, dopunsko rješenje Ministarstva poljoprivrede od 16. lipnja 2017., podaci o vlasništvu spa G, zahtjev za oduzimanje psa G, prijave Ministarstva poljoprivrede u Zagrebu, izložbeno- radna knjižica. Saslušana je tužiteljica, svjedok JO, provedeno je vještačenje po vještaku za veterinarsku medicinu Nikši Lemo, saslušan je dopunski vještak Nikša Lemo, te je izvršen uvid u pismeno očitovanje na prigovore tuženika. Provedeno je liječničko vještačenje po vještaku dr. Porinu Makarić, saslušan je usmeno vještak dr. Porin Makarić.

4. Ocjenom ovako provedenog dokaznog postupka ovaj sud smatra da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan u cijelosti kako je i odlučeno u izreci ove presude.

5. U postupku nakon uvida u kompletnu dokumentaciju nije sporno da se dogodio štetni događaj dana 20. svibnja 2017. godine kako opisuje tužiteljica tužbom, nije sporno da je vlasnica psa G, pasmine P terijera ovdje tužena koji je napao psa tužiteljice kujicu J, pasmine Papillon.

6. Glede prigovora zastare u pogledu imovinske štete koju tužiteljica potražuje tužena nije u pravu. Točno je da se radi o imovinskoj šteti koja zastarijeva za 3 godine sukladno odredbi čl. 230. st. 1 ZOO-a. Prije svega iz razloga što se događaj dogodio 20. svibnja 2017. a tužba je podnesena 3. travnja 2020. što znači u zastarnom roku od 3 godine. Isti zahtjev nije istekao već je podnošenjem tužbe zastara prekinuta tj. tužba je podnesena u zastarnom roku.

7. Što se tiče same odgovornosti, spornog osnova i visine sud je proveo daljnje dokaze na način da je osim uvida u priležeću dokumentaciju saslušao tužiteljicu koja je ispričala kako se sam štetni događaj dogodio. Navela je da je vodila svog psa J u jutarnju šetnju, kujica je bila je na povodcu i odjednom joj se s leđa prišuljao pas tužene koji je njezinu J uhvatio za glavu i tako je držao, zvala je pomoć, obratila se tuženoj da zove svog psa. Navodi da tog dana, pas mješanac stafordskog terijera, križanac bez rodovnice nije imao, niti brnjicu, niti je bio na povodcu. Navodi da je tri puta stresao njezinu J ispljunuo ju. Odmah je otišla veterinaru. J je curila krv iz usta, ispalo joj je jedno oko, a nakon dužeg natezanja tužena je dala svoje podatke veterinaru pa je dr. V, kao vlasnik veterinarske klinike, sačinio zapisnik koji je tužena na posljetku i potpisala. Navodi da se tužena njoj nakon događa nije ispričala, niti ju je pogledala a kad joj je došao otac on je samo rekao tuženoj da ne brine, da oni imaju odvjetnika. Tužiteljica je navela da je sve prijavila veterinarskoj inspekciji. Navodi da je njihov prijašnji pas kojeg su imali ugrizao dvoje ljudi, da nisu mogli s njim vladati te je eutanaziran. Ista navodi da je J bila pasmina patuljastog španijela, teško je podnijela gubitak psa, izgubila je 5 kila u 4 dana, nije mogla spavati, imala je gastritis, budila se u znoju, pa je morala potražiti i profesionalnu pomoć, liječila se više od godinu dana, morala je piti i lijekove, naučila je živjeti s tim gubitkom ali ne može reći da je preboljela gubitak J. Nakon nekog vremena nabavila je novog psa iste pasmine te kad je znala ići u šetnju sa svojim psom bojala se da ne bi naišla na psa tužene, stalno je gledala oko sebe. Tuženu je viđala i nakon tog događaja te je vidjela da vodi svog psa bez brnjice i da on nije na povodcu. Točno je da je pas vraćen u Dumovec da bi 2019. dobila ponovno tog spa. Navodi da je Fridu platila oko 1.500,00 eura, a tako je platila i novog psa. Navodi da je proživjela traumu i užasno joj je to zapravo nije mogla sama spasiti psa.

8. Sud je saslušao svjedoka JO koji je izjavio da zna za taj događaj, no nije ga osobno vidio. Zna sve što mu nje ispričala kćer, nakon događaja niti on niti kćer nisu bili u kontaktu sa tužiteljicom, navodi da taj pas nikad nije vani bez brnjice i povodca, a taj dan kada se desio događaj ne zna da li je pas imao brnjicu, ali je bio na povodcu kako mu je rekla kćer, ali se istrgnuo iz ruke, navodi da pas nikoga nije napao prije, niti drugog psa niti čovjeka, nakon neugodnih susreta njegove kćeri sa susjedima odlučili su pse voditi u šumu na Jelenovac, ne zna da li je pas L prošao socijalizaciju. Ne zna da li netko iz Dumovca kontrolira vlasnicu psa G jer on i kćer ne žive u zajedničkom kućanstvu. Navodi da je tužena bila uplašena u veterinarskoj ambulanti jer misli da je tužiteljica vršila pritisak na tuženu i zahtijevala je da se pas L usmrti.

9. Sud vjeruje iskazu tužiteljice jer je isti istinit, životan i logičan, odgovara opisanim navodima iz tužbe i svim materijalnim dokazima priloženima uz tužbu dok iskazu svjedoka JO ne vjeruje iz razloga što isti nije neposredni očevidac samog štetnog događaja, sve je čuo od kćeri koja mu je to ispričala, nije u iskazu uvjerljiv kada kaže da njihova pas nikad ne ide van bez brnjice i povodca iz razloga što taj dan on nije bio neposredno očevidac pa se njegov iskaz ne može ocijeniti kao uvjerljiv, životan i logičan te nadasve istinit.

10. Nadalje sud nije saslušavao tuženu iz razloga što je tuženi odustao od njezinog saslušanja jer je ista u teškom zdravstvenom stanju kao onkološki bolesnik.

11. Iz svega ovoga proizlazi, pa tako i uvida u svu dokumentaciju u dokazno postupku koja je nabrojena u ovoj presudi, u obrazloženju u toč. 3.da pas tužene spada u kategoriju opasnog psa, tužena je vlasnica psa koja odredbom čl. 1064 ZOO-a odgovara za štetu od opasne stvari. Odredba čl. 1063 ZOO-a govori da odgovaraju za štetu vlasnici te stvari osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete. Pas tužene je opasan pas sukladno odredbi čl 2 st 1 AL.1) Pravilnika o opasnim psima pogotovo ako se isti kretao bez povodca i brnjice, protivno odredbi čl. 5, st.6. Pravilnika o opasnim psima, radi se o psu koji je očito po svom temperamentu ne voli druge pse, ne voli strance, kada je bez nadzora na ulici, a to je bez povodca i brnjice, predstavlja opasnu stvar za druge pse i ljude, pa je tako tužena s obzirom da je vlasnica navedenog psa isključivo odgovorna za smrt kujice J, psa tužiteljice koja je dobila teške ozljede uslijed kojih je nastupila smrt kujice J te za povredu prava osobnosti tj. prava na duševno zdravlje tužiteljice uslijed smrti njezine kujice J temeljem čl. 1046 i čl. 1100 ZOO-a. Ista ima pravo na naknadu imovinske štete i na naknadu neimovinske štete.

12. Radi utvrđenja visine neimovinske štete zbog povrede prava na duševno zdravlje tužiteljice provedeno je liječničko vještačenje po vještaku dr. Porinu Makariću koji je u svom nalazu i mišljenju nakon uvida u liječničku dokumentaciju i osobnog pregleda tužiteljice naveo da je tužiteljica na psihičkom planu prvotno razvila simptomatiku akutne stresne situacije te nastavno poremećaj prilagodbe te elemente miješane anksioznosti i depresivnog poremećaja. Navedeno proizlazi iz priložene medicinske dokumentacije. Tužiteljica je u okolnostima predmetnog štetnog događaj bila izložena situaciji stresnog potencijala, što je i dovelo do razvoja psihičkog poremećaja. Aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem nije utvrđeno kriterija za perzitiranjem istih. Između štetnog događaja i razvoja psihičkog poremećaja postoji izravna uzročno posljedična veza. Slijedom navedenog u tužiteljice je došlo do povrede duševnog zdravlja. Tužiteljica je pri štetnom događaju trpjela kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta do smirivanja akutnih simptoma traume i prilagodbe na novonastalo stanje trpjela je sekundarni strah umjerenog do jakog oscilirajućeg intenziteta sveukupno do 3 dana, te potom umjereni oscilirajući strah sveukupno do 7 dana. Po navedenom trpjela je slabiji oscilirajući strah sveukupno do 6 tjedana, zaostao je kasni, povremeni oscilirajući strah slabijeg intenziteta u situacijama koje ju podsjećaju na štetni događaj. Duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti nije bilo.

13. Na nalaz i mišljenje vještaka tužiteljica nije mala primjedbi dok je tužena primjedbe imala pa je sud vještaka pozvao na očitovanje na primjedbe te je vještak se usmeno očitova o na ročištu dana 17. listopada 2025. godine te je vještak u cijelosti ostao kod svog prvobitnog nalaza i mišljenja. Isti je vrlo detaljno odgovorio na sva pitanja tuženika. Sud je tokom ispitivanja vještaka neka pitanja i zabranio koja je postavio punomoćnik tuženika jer je sud smatrao da ista pitanja nisu osnovana i nisu bila usmjerena na očitovanja povodom samog štetnog događaja te su neka pitanja bila vrlo subjektivna koja nisu imala nikakve veza sa samim događajem a i s nalazom i mišljenjem vještaka.

14. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka dr. Porina Makarića smatrajući da je isti vještak sačinio nalaz prema pravilima medicinske struke, objektivno te da je odgovorio iscrpno na sva pitanja tuženika na ročištu i u pisanom očitovanju na nalaz.

15. Sud je tužiteljici za ovaj vid štete koji se odnosi na pretrpljeni strah sukladno odredbi čl. 1100 ZOO-a dosudio naknadu u visini od 6.636,14 euro kako je ista i zatražila u svom zahtjevu sa kamatama tekućima od 9. srpnja 2019. godine tj. od dana kada se tužiteljica obratila tuženoj radi mirnog rješenja spora putem preporučene poštanske pošiljke.

16. Prilikom odlučivanja o visini pravične novčane naknade sud je uzeo u obzir jačinu i trajanje straha kod tužiteljice, njezino liječenje nakon tog događaja, njezinu anksioznost, glavobolje, bol u trbuhu, gastritis, te je uzeo u obzir i činjenicu da joj se tužena svih ovih godina nakon tog štetnog događaja nije ispričala niti izrazila žaljenje za tragičnim gubitkom psa tužiteljice.

17. Nadalje glede zahtjeva tužiteljice za naknadom imovinske štete u visini tržišne vrijednosti psa pasmine Papillon sud je proveo vještačenje po vještaku dr. med. vet. Nikši Lemo koji je u svom nalazu vrlo opširno dao svoje mišljenje vezano za psa tužiteljice, J. Iznos vrijednosti kujice J prije uginuća bi iznosila 47.600,00 odnosi 6.317,61 euro. Isti vještak je naveo da su patuljaste pasmine izrazito cjenjene. U ovom slučaju opisane ocjene sa izložbe pasa ukazuju da ženka J posjeduje tipične karakteristike pasmine i kako je riječ o potencijalno vrhunskoj jedinki.

18. Na isti nalaz i mišljenje tužiteljica nije imala primjedbi, dok je tužena vještaku prigovorila te je sud pozvao vještaka na ročište dana 10. prosinca 2024. da se očituje na prigovore tuženika te se vještak detaljno očitovao na prigovore, isti je ostao kod svog nalaza i mišljenja pa je sud u cijelosti prihvati nalaz i mišljenje vještaka dr. Nikše Leme kao stručno sačinjenog prema pravilima veterinarske struke.

19. Za imovinsku štetu u smislu visine tržne vrijednosti psa tužiteljice sud je dosudio iznos od 6.317,61 euro u skladu sa nalazom i mišljenjem vještaka dr. Nikše Leme i kako je tužiteljica zatražila u svom zahtjevu, a tijek kamata počinje teći kada je ista saznala za štetu a to je bilo 20. svibnja 2017. godine.

20. Sud nije prihvatio dokazne prijedloge predložene od strane tužene do zaključenja glavne rasprave jer sud smatra da je ovako utvrđenim činjeničnim stanjem se mogla donijeti zakonita presuda.

21. Sud smatra da je tužiteljica dokazala činjenične navode iz tužbe, dok tužena nije dokazala u toku postupka suprotno pa je sud u cijelosti prihvatio zahtjev tužiteljice kako je ista i zatražila.

22. Odluka o zakonskim zateznim kamatama temelji se na odredbi čl. 29 ZOO-a.

23. Odluka o parničnom trošku tužitelja odnosi se na zastupanje tužiteljice po punomoćniku odvjetniku i to temeljem odredbe čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupu odmjeren prema odvjetničkoj Tarifi i to za sastav tužbe 200,00 eura, sastav prijedloga za mirno rješenje spora 100,00 eura, ročište 11.2.2021. 200,00 eura, sastav podneska 11.3.2021. 200,00 eura, podnesak 24.8.2021. 200,00 eura, ročište 5.10.2021. 200,00 eura, podnesak 15.10.2021. 250,00 eura, ročište 4.2.2022. 200,00 eura, ročište 14.3.2022. 200,00 eura, ročište 23.4.2024. 50,00 eura, ročište 16.9.2024. 200,00 ročište 10.12.2024. 200,00 eura, podnesak 1.4.2025. 200,00 eura, ročište 17.10.2025. 200,00 odnosno ukupno 2.600,00 eura. Tom iznosu treba pribrojiti 25% PDV-a što iznosi 2,600,00 eura. Sud priznaje tužiteljici sudsku pristojbu na tužbu u iznosu od 66,36 eura, pristojbu na presudu u iznosu od 132,72 eura, priznaje predujam za vještačenje vrijednosti psa u iznosu 200,00 eura, te predujam za psihijatrijsko vještačenje u iznosu 200,00 eura tako da je ukupan trošak tužiteljice u ovom postupku 3.849,08 eura.

24. Sud nije dosudio tužitelju trošak objave presude iz razloga što navedeni trošak nije nužan obzirom da se presuda objavljuje putem e-oglasne ploče, a punomoćnik tužiteljice je u statusu e-komunikacije pa se navedena presuda može isti dan preuzeti.

U Zagrebu, 09. veljače 2026. godine

Sudac:

Ines Gutzmirtl Špehar

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od l5 dana po primitku prijepisa iste. Žalba se podnosi Županijskom sudu u Zagrebu, putem ovog suda, pismeno, u 4 istovjetna primjerka.

DNA:

1. pun. tužitelja

2. pun. tuženika