REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-221/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu pojedincu Tijani Kokić u pravnoj stvari predlagateljice ĆCČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] protiv protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice sukladno čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, dana 09. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog predlagateljice kojim je zatražila utvrđenje izvanbračne zajednice između nje i pok. ĆC, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela prijedlog radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice u kojoj je živjela sa sada pok. ĆC, sve u smislu članka čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju. U prijedlogu je navela trajanje njihove izvanbračne zajednice.

Uz prijedlog priložila je uvjerenje o prebivalištu pok. ĆC i podatke o svojem prebivalištu, priložila je i smrtni list pok. ĆC, te svoj izvadak iz matice rođenih i izvadak iz matice rođenih pok. ĆC.

Dostavila je i presliku rješenja o nasljeđivanju iza pok. ĆC, posl. broj O- 8051/2025, UPP/OS-O-89/25 od 16. siječnja 2026. koje je postalo pravomoćno istog dana.

2. Prema stavu ovog suda, a koji je u skladu i sa stavom Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna Služba u Požegi, posl. broj: Gž Ob-21/23-2 od 25. travnja 2023. i sa stavom Županijskog suda u Zadru izraženog u odluci Gž Ob-1/2022-2 od 7. srpnja 2022., Županijskog suda u Splitu, izraženog u odluci Gž Ob-285/2023-2 od 02. travnja 2024., a koja se temelje na pravnom stavu izraženom u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl. broj Rev-1639/2018 od 02. veljače 2022., protustranka u ovom postupku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, kao javnopravno upravno tijelo ne može biti pasivno legitimiran u postupku utvrđenja izvanbračne zajednice koji se vodi kao statusni predmet prema propisima koje je za takvu vrstu postupaka propisao Obiteljski zakon ( Nar. Nov. 103/15, 98/19, 156/23 - u daljnjem tekstu Obz ), a prema recentnijoj sudskoj praksi VSRH, HZMO se može u postupku priključiti kao umješač.

Postojanje izvanbračne zajednice te prava i dužnosti koje iz iste proizlaze, utvrđuju se, u slučaju spora između izvanbračnih drugova, u parničnom postupku.

U slučaju smrti jednog izvanbračnog druga, drugi izvanbračni drug svoj status utvrđuje u odnosu na zakonske nasljednike ostavitelja.

Navedeni način može biti dvojak. Prvenstveno to može učiniti u ostavinskom postupku na način da mu ostali zakonski nasljednici priznaju postojanje izvanbračne zajednice sa ostaviteljem, a ukoliko oni to ospore, svoj će status, odnosno postojanje izvanbračne zajednice sa ostaviteljem utvrđivati u parničnom postupku u odnosu na ostale zakonske nasljednike.

Uvidom u rješenje o nasljeđivanju doneseno u ostavinskom postupku koji se vodio iza pok. ĆC, posl. broj O-8051/2025, UPP/OS-O-89/25 od 16. siječnja 2026. kod javnog bilježnika dr. sc.IC u [adresa], kao povjerenika suda, sud je utvrdio kako je u istom utvrđen status ĆCČ kao izvanbračne supruge ostavitelja. Stoga, podredno, ovaj sud smatra da predlagateljica nema niti pravni interes za vođenje ovog postupka, čak i kada bi HZMO bio pasivno legitimiran jer je njezin status izvanbračne supruge već utvrđen u izvanparničnom postupku kako je to propisano čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju.

3. Članak. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ 157/13, 151/14, 33/15, 68/15, 93/15, 120/16, 48/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22, u daljnjem tekstu ZOMO ) određuje da se pod članom obitelji iz stavka 1. točke 1. istog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnome sudskom postupku.

Ostavinski postupak je izvanparnični sudski postupak. Da bi osoba mogla biti zakonskim nasljednikom kao izvanbračni supružnik potrebno je ispuniti uvjete identične onima koji su za postojanje izvanbračne zajednice propisani ZOMO-om, a to je da je izvanbračna zajednica trajala do smrti ostavitelja i da je trajala duže od tri godine, a svakako je potrebno ispuniti i opći uvjet iz Obz-a po kojem u izvanbračnoj zajednici mogu biti samo neudata žena i neoženjeni muškarac.

Čl. 22.st.3. ZOMO ne propisuje neki poseban izvanparnični postupak u kojem bi javnopravno upravno tijelo bilo stranka.

Sud dodatno napominje da bi se vođenjem nekog novog izvanparničnog postupka u kojem bi se ponovno utvrđivao status predlagateljice kao izvanbračne supruge pok. ĆC ista dovela u situaciju pravne nesigurnosti s obzirom da svaki novi postupak o istom statusu može rezultirati različitim rješenjem.

Pitanje hoće li Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje priznati predlagateljici kao izvanbračnoj supruzi pok. ĆC mirovinska prava ne predstavlja osnovu za vođenje ovog postupka jer se radi o upravnom, a ne izvanparničnom postupku, a njezin status izvanbračne supruge već je utvrđen u izvanparničnom postupku ( ostavinskom postupku).

4. Slijedom svega naprijed navedenog, sud je donio odluku u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 09. veljače 2026.

Sudac:

Tijana Kokić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu ovome sudu u roku od 15 dana od dana primitka istoga. Žalba se podnosi pisano u pet (5) istovjetnih primjeraka, a o istoj odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. predlagateljici uz rješenje kojim se poziva platiti sud. pristojbu od 33,18 EUR