Republika Hrvatska

Općinski sud u Velikoj Gorici

Prekršajni odjel

Velika Gorica, Šetalište Franje Lučića 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici, Prekršajni odjel, po sutkinji Gordani Trivunov, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Kristine Habunek u prekršajnom postupku protiv I okrivljenika Učilišta za obrazovanje odraslih APIS, sa sjedištem u [adresa] i II okrivljenika FĆ iz [adresa], zbog prekršaja iz čl. 91. st 1. t.6. i st.2. Zakona o održivoj uporabi pesticida, pokrenutog povodom Optužnog prijedloga izdanog od Republike Hrvatske, Državnog inspektorata, Područni ured Zagreb, Ispostava u Sisku pod brojem Klasa: UP/I-320-02/25-08/30, Ur.broj: 443-02-05-19-25-4 od 10.04.2025., temeljem čl. 94. i čl. 221. st .1. t. 1. Prekršajnog zakona, 09. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I okrivljenik Učilište za obrazovanje odraslih APIS, sa sjedištem u [adresa], MBS; 080630855, OIB: 48745962710, imovno stanje firme srednje,

i

II okrivljenika FĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], od oca F i majke L, rođen **.**.1972.g. u [adresa], državljanka RH, VSS, po zanimanju profesor, mjesečna primanja od 1.000,00 eura, rastavljen, otac 2 djece, do sada nije prekršajno kažnjavan, kazneno nije odgovarala, a ne vodi se drugi prekršajni niti kazneni postupak.

k r i v i s u

što je inspekcijskim nadzorom provedenim dana 14. ožujka.2025. godine u prostorijama ureda i učionice Učilišta na adresi [adresa], utvrđeno da je Učilište za obrazovanje odraslih „APIS" dana 06. ožujka 2025.g. provelo dopunsku izobrazbu za sigurno rukovanje i pravilnu primjenu pesticida te je polaznicima izobrazbe odnosno Općini Orle koja je izobrazbu polaznicima platila, naplatila iznos od 30,00 € (trideset eura) za 34 polaznika (ukupno 1020 €); da je uvidom u dostavljeni račun br. 04/01/1 od 10.03.2025.g. izdan prema Općini Orle naplatila iznos od 30 € (trideset eura) za provedenu dopunsku izobrazbu za sigurno rukovanje i pravilnu primjenu pesticida održanu dana 07. ožujka 2025.g. za 3 polaznika (ukupno 90 €); te 60 € za provedenu osnovnu izobrazbu za sigurno rukovanje i pravilnu primjenu pesticida održanu dana 08./09. ožujka 2025.g. za 17 polaznika (ukupno 1020 €).

Dakle, Učilište za obrazovanje odraslih „Apis", OIB: 48745962710, MBS: [matični broj subjekta], sa sjedištem u [adresa] je naplatilo cijenu višu od one koja je propisana propisima o visini naknada za obavljanje poslova Zakona o održivoj uporabi pesticida („Narodne novine", br. 46/22), a vezano na članak 2. stavak 1. Pravilnika o visini naknada za obavljanje poslova u skladu sa Zakonom o održivoj uporabi pesticida („Narodne novine", br. 140/14, 87/21. i 46/22) i članak 16. stavak 4. Pravilnika o izobrazbi za sigurno rukovanje i pravilnu primjenu pesticida („Narodne novine”, br. 80/23)

čime su počinili prekršaj kažnjiv po članku 91. stavak 1. točka 6. i stavak 2. Zakona o održivoj uporabi pesticida („Narodne novine” br. 46/22) .

• a temeljem čl. 38. st. 2. t. 2. Prekršajnog zakona

I okrivljeni i II okrivljeni

OSLOBAĐAJU SE KAZNE

Temeljem čl. 139. st. 6. Prekršajnog zakona okrivljeni se u cijelosti oslobađa plaćanja troškova prekršajnog postupka.

Obrazloženje

1. Republike Hrvatske, Državnog inspektorata, Područni ured Zagreb, Ispostava u Sisku pod brojem Klasa: UP/I-320-02/25-08/30, Ur.broj: 443-02-05-19-25-4 od 10.04.2025 podnijelo je optužni prijedlog protiv I. II. okrivljenog, zbog prekršaja iz čl.91. stavak 1. točka 6. i stavak 2. Zakona o održivoj uporabi pesticida, činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.

2. I i II okrivljeni su dana 06.02.2026.g. dostavili pisanu obranu iz koje detaljno obrazlažu o čemu se radi u ovom postupku. Istaknuli su da nema prekršaja jer Pravilnik na koji se poziva podnositelj optužbe ne može se primijeniti u praksi (pravno je pitanje je li se on uopće primjenjuje), a Općina Orle na temelju Zakona o javnoj nabavi može (i mora) provesti postupak bagatelne nabave po realnim cijenama, a ne cijenama iz Pravilnika iz 2014-e godine (isti je suprotan Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja i brojnim direktivama i uredbama EU kao i Ugovora o funkcioniranju EU prije svega čl. 101. koji propisuje da se cijene moraju formirati tržišno). Stoga su kronološki i pravno sve obrazlažili.

a/ U ožujku 2025. (14.03.2025.) je u Učilištu Apis pristupila poljoprivredna inspektorica u nadzoru provođenja edukacija iz Zakona o održivoj uporabi pesticida (svi poljoprivrednici moraju imati da bi mogli kupiti pesticide). Nadzor je prošao dobro, nisu utvrđene nikakve greške niti nepravilnosti. Cijeli andragoško-nastavni proces izobrazbe proveden je i provodio se sukladno zakonskoj regulativi.

b/ Inspektorica se bila pozvala na Pravilnik o visini naknada za obavljanje poslova u skladu sa Zakonom o održivoj uporabi pesticida koji je donesen još 2014-e godine sa manjim izmjenama 2021-e godine (dalje: Pravilnik). Ovdje se naglašava da su cijene usluga propisane prema tarifama iz 2014-e godine i to u kunama.

Novi Zakon o održivoj uporabi pesticida (NN 46/22) stupio je na snagu 11. travnja 2022. godine. U prijelaznim i završnim odredbama u čl. 93. st. 1. propisano je da će Ministar u roku dvije godine od stupanja zakona na snagu donijeti novi Pravilnik. Novi Pravilnik još nije donesen.

c/ Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja je u zadnjih nekoliko godina počela kažnjavati pravne osobe i ustanove zbog tzv. „dumping“ cijena. Tako je tijekom 2025-e godine i kažnjen Hrvatski lovački savez zbog pružanja usluga polaganja lovačkih ispita ispod tržišne cijene. Dakle, okrivljeni (a i druge ustanove) se nalaze u tzv. poziciji „kvake 22“: -ako primjene Pravilnik onda to nisu tržišne cijene pa ih može kazniti AZTN prema Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja

-ako ne primjene Pravilnik onda krše Pravilnik pa će se provesti ovakav jedan postupak

d/ Općina Orle je kao javno tijelo ima pravo i obvezu primjenjivati odredbe Zakona o javnoj nabavi (ZJN 120/16, 114/22, na snazi od 01.01.2023.).

U sustavu javne nabave u Hrvatskoj, bagatelna nabava ili jednostavna nabava označava nabave roba, usluga ili radova čija je vrijednost ispod određenih zakonskih pragova (npr. do 200.000 kn za robe/usluge odnosno 26.540,00 EUR sukladno čl. 12. ZJN) i koje se ne provode prema punom postupku javne nabave nego se uređuju internim aktima naručitelja uz poštovanje općih načela javne nabave (jednak tretman, transparentnost itd.) Naručitelj (u ovom slučaju Općina Orle) nije zakonski obvezna primjenjivati visinu naknada iz Pravilnika o održivoj uporabi pesticida kao jedinu ili obveznu cijenu – cijene u ponudi mogu biti i niže ili više (u skladu s tržišnim uvjetima i internim pravilima naručitelja), ako su opravdane i utvrđene u ugovoru. Pravilnik ne govori ništa o procedurama javne nabave ili o tome kako naručitelji trebaju ugovarati te usluge kroz bagatelnu nabavu.

e/ S obzirom da nije donesen Pravilnik u propisanom roku nastala je pravna praznina. Zakon je formalno na snazi, ali se ne može u cijelosti primjenjivati. Tijela ne smiju samostalno „izmisliti“ pravila koja pravilnik treba propisati pa samim time ne smiju se izricati sankcije za nešto što je propusti zakonodavca.

Ako pravilnik treba propisati uvjete, cijene, obrasce, postupke ili tehničke standarde, a nije donesen: ne mogu se zakonito izricati kazne, ne može se tražiti ispunjenje obveza koje nisu konkretizirane pravilnikom. Navedeno proizlazi iz načela zakonitosti (čl. 5. i 16. Ustava RH). Pravne norme moraju biti dovoljno precizne i određene da one kojima se obraćaju mogu znati svoja prava i obveze i postupati u skladu s njima; neodređene i neprecizne norme otvaraju prostor za proizvoljno odlučivanje, a to je protivno načelu vladavine prava (čl. 16. Ustava RH). O svemu ovome gore pisao je i Ustavni sud RH u svojoj Odluci stoga se nadalje citira sljedeće: „Upravo radi zaštite legitimnih očekivanja pojedinaca, načelo pravne sigurnosti zahtjeva da pravne norme budu jasne i precizne te da njihova primjena bude predvidljiva. Međutim, s obzirom na to da pravna norma tek pri njezinoj provedbi i tumačenju zapravo dobiva stvarni smisao, osim zahtjeva za određenošću i preciznošću pravnih normi, ističe se i važnost njihove međusobne usklađenosti i logičke povezanosti u jedinstvenu i koherentnu cjelinu pojedinog propisa i pravnog sustava u cijelosti. Svaka pojedina norma trebala bi biti usklađena s drugim postojećim normama istog zakona i drugih propisa.“

f/ Okrivljenik je uredno te cijene objavio u FIS sustavu Ministarstva poljoprivrede gdje se najavljuju sve grupe te iz nadležnog Ministarstva nije dobio nikakve prigovore. Stoga je okrivljeni i po tim cijenama i naplatio.

Vezano za predmetnu izobrazbu sa Općinom Orle - tada su bile dvije grupe, jedna za osnovnu izobrazbu i jedna za dopunsku izobrazbu koje su rađene za stanovnike Općine Orle. Općina Orle je na osnovu ponude odabrala Učilište APIS za izvođenje predmetne izobrazbe, nakon završene izobrazbe ispostavljen je račun koji je Općina platila. Nakon provedenog nadzora, inspektorica je naložila da se dio tih (preplaćenih) sredstava mora vratit Općini u roku od 15 dana od izdavanja Rješenje, što je okrivljeni i učinio iako nije morao.

g/ Interesantna je činjenica da je naknada za kontrolu izvršenja rješenja (24,89 €, koju je Učilište platilo), skoro dvostruko viša od cijene dopunske izobrazbe (15,92€), prema Pravilniku na koji se poziva inspektorica. Ne govori li to dovoljno o zastarjelosti navedenog Pravilnika, degradiranju troškova izobrazbe i sprječavanju tržišnog poslovanja?!!

h/ Direktiva 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu (Services Directive)

je ključna za slobodu cijena usluga. Članak 15. navodi da države članice ne smiju uvoditi fiksne ili minimalne tarife za usluge, osim ako su nediskriminatorne, nužne i proporcionalne. Ovaj Pravilnik nije nužan, nije proporcionalan, te je očito diskriminatoran. Sud EU (CJEU) redovito ruši: obvezne cjenike, minimalne tarife,

„preporučene“ cijene koje su u praksi obvezne. Npr. Presuda Suda EU u predmetu C-377/17 — Europska komisija protiv Savezne Republike Njemačke

Sud u presudi pojašnjava kako se Direktivom o uslugama (čl. 15) uvode neopravdana ograničenja na slobodno formiranje cijena. Ova presuda je bitna kada država administrativno određuje cijene ili naknade umjesto da pusti tržištu da ih formira (osim u slučajevima gdje to izričito dopušta EU pravo, ali te cijene moraju biti opet u okviru tržišnih i realnih).

i/ Učilište APIS je prestalo sa poslovanjem sa 01.01.2026. godine, ali nije još likvidirano (izbrisano). Okrivljeni je odjavljen sa 08.01.2026., tako da Učilište nema zaposlene osobe. Po ovim cijenama iz 2014-e godine uistinu nema smisla raditi. Slijedom navedenog, osporavani prekršajni nalog je proizvoljan i nedovoljno obrazložen, te se isti poziva na Pravilnik koji se u praksi ne može primijeniti te koji je u očitoj koliziji sa Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja i Zakona o javnoj nabavi. U konačnici isti je i protuustavan te nije u skladu sa dobrim gospodarenjem i stvaranjem slobodnog tržišta koje je jedno od osnovnih postulata EU. Okrivljenici predlažu da se navedeni prekršajni nalog stavi izvan snage i provede redovni prekršajni postupak te da se i sasluša II-okrivljeni te da ih se oslobodi krivnje.

3. Sud je zakazao glavnu raspravu 09.02.2026.g. na koju su I i II okrivljeni iznijeli svoju obranu. I okrivljeni je iskazao kako u cijelosti ostaju kod podneska od 06.02.2026.g. i smatraju da I okrivljeni nije kriv za prekršaj koji mu se stavlja na teret, a što su podneskom i obrazložili ali ukoliko sud smatra da postoji dio krivnje I okrivljenika, podredno predlažeju da tada primjeni čl.38 PZ-a I okrivljenika proglasi krivim, a oslobodi od kazne jer je II okrivljeni nakon izdanog mu rješenja vratio cjelokupni iznos Općine Orle i za nikoga nije nastupila štetna posljedica. Napomenuo je da I okrivljeni do sada nije prekršajno kažnjavan i da se ovdje radio o izuzetku jer je I okrivljeni smatrao da bez posljedica može odraditi taj posao obzirom mu je Ministarstvo poljoprivrede prihvatilo navedene cijene u FIS sustavu.

4. II okrivljeni je na glavnoj raspravi 09.02.2026.g. izjavio u prisutnosti branitelja da se u cijelosti priklanja iskazu I okrivljenika. Još jednom je napomenuo da je II okrivljeni postupio u dobroj vjeri ne misleći da čini prekršaj, a nakon što mu je inspektorica izdala rješenje. Odmah je II okrivljeni vratio novce općini Orle, a koje uplatnice su u prilogu pisane obrane. Iako II okrivljeni smatra da nije kriv, ako sud u cijelosti ne prihvati njegovu obranu također predlaže da sud primjeni čl.38 PZ.-a proglasi ga krivim, a oslobodi od kazne jer za nikoga nije nastupila štetna posljedica.

5. U dokaznom postupku izvršen je uvid čitanjem u dopis Državnog inspektorata, u Optužni prijedlog, u zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 14.03.2025.g. u rješenje Drž. Inspektorat od 19.03.2025.g. u potvrdu iz PE za I i II okrivljenika o nekažnjavanosti, u pisanu obranu za I i II okrivljenika od 06.02.2026.g. sa prilozima, u punomoć odvjetnika te, u ponudu od 10.02.2025.g., u dopis Općine Orle za I okrivljenika od 21.02.2025.g., u potvrde o završenoj izobrazbi (potvrda FIS sustav), u račun br. 4/01/01 od 10.02.2025.g. I okrivljenika, u preslik uplatnice od 04.04.2025.g. (u cijelosti vraćeni iznos), u zapisnik o kontroli izvršenja rješenja od 22.04.2025.g, u zapisnik s rasprave.

6. Po provedenom postupku i uvidom u spis predmeta, nesporno je da su I i II okrivljeni počinili prekršaje za koje se terete pa su I i II okrivljeni proglašeni krivima.

7. Prilikom odmjeravanja kazne uzete su u obzir sve okolnosti koje utječu na vrstu i visinu kazne iz čl. . 2. Prekršajnog zakona. Sudac je našao da su se u ponašanju I i II okrivljenika ispunila obilježja prekršaja koja im se stavljaju na teret, ali je sud I i II okrivljenika temeljem čl. 38. st.1 i st. 2. toč.2. PZ-a, proglasio krivim, a oslobodio od plaćanja kazne jer su I i II okrivljeni naknadno otklonili nedostatke, te za nikoga nije nastupila štetna posljedica, stoga je sud mišljenja da će se i na takav način postići svrha da ubuduće I i II okrivljeni ne čine prekršaje.

8. Temeljem čl. 139. st. 6. Prekršajnog zakona I i II okrivljeni se u cijelosti oslobađa plaćanja troškova postupka.

U Velikoj Gorici, 09. veljače 2026.

Zapisničar:

Sudac:

Kristina Habunek, v.r.

Gordana Trivunov, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude je dopuštena žalba Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u roku osam dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi ovome sudu u dva istovjetna primjerka.

Presuda se dostavlja:

1. I i II okriv.,

2. Branitelju I i II okrivljenika

3. Ovlaštenom tužitelju,

4. Sastav, ovdje.