Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europske avenije 7

31000 Osijek

OVR-510/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Osijeku, po sucu Mateji Vukmir, a na prijedlog sudskog savjetnika Maje Brnjevarac, u postupku osiguranja predlagatelja osiguranja Poliklinike Osijek d.o.o. iz [adresa], OIB: 92429270017, VP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i Dramat d.o.o. iz Osijeka, Psunjska 109, OIB: 95995188712, protiv protivnika osiguranja Hrvatske poštanske banke d.d. iz Zagreba, Jurišićeva 4, OIB: 87939104217, povodom prijedloga za određivanje privremene mjere, 9. veljače 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbacuje se prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere od 5. veljače 2026., kao nedopušten.

Obrazloženje

1. U ovom postupku, predlagatelj osiguranja je podnio prijedlog za određivanje privremene mjere kojom će se zabraniti svaka daljnja provedba po zadužnici aktiviranoj dana 2. veljače 2026., u iznosu od 9.964,05 EUR i kojom će se naložiti Financijskoj agenciji da bez odgode obustavi sve ovršne radnje, te predložio da privremena mjera ostane na snazi do pravomoćnog okončanja postupka, bez određivanja na koji postupak se navedeno odnosi.

2. Predlagatelj osiguranja obrazložio je svoj prijedlog navodeći da je protivnik osiguranja aktivirao zadužnicu Pos. br. OV-1431/2024 od 29. ožujka 2024. na Financijskoj agenciji, i to za dospjelo potraživanje u iznosu od 7.101,97 EUR (list 7-8 spisa), koji iznos je zaplijenjen, a čime je predmetna tražbina u cijelosti namirena, s kojom činjenicom je upoznat i protivnik osiguranja, a o čemu kao dokaz dostavlja e- mail korespondenciju s protivnikom osiguranja (list 12-14 spisa). Nadalje, naveo je kako je protivnik osiguranja bez obzira na navedeno, dana 2. veljače 2026. aktivirao ponovno navedenu zadužnicu na Financijskoj agenciji, ovaj put za iznos od 9.964,05 EUR (list 15-19 spisa). Iz navedenog proizlazi kako je protivnik osiguranja ponovno zatražio naplatu za glavnicu i kamate koje su ranije naplaćene, obračunao kamate za razdoblje nakon prestanka tražbine i proširio ovrhu na jamce, odnosno pokušao dvostruku naplatu te da iz toga proizlazi visok stupanj osnovanosti zahtjeva predlagatelja. U konačnici, hitnost postupanja i teško nadoknadivu štetu predlagatelj je obrazložio činjenicom da se ovrha provodi unatoč činjenici da je dug podmiren, da nova ovrha ugrožava financijsku stabilnost predlagatelja, da mu onemogućuje svakodnevno poslovanje i da bi izostanak sudske intervencije imao za posljedicu dvostruke naplate i zloupotrebu ovršnih instrumenata.

3. Prijedlog za određivanjem privremene mjere nije dopušten.

4. Odredbom čl. 346. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24., dalje: OZ) propisano je da se, radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

5. Člankom 210. stavak 1. OZ propisana su pravna sredstva koja ovršenik može podnijeti u postupku izravne naplate, a to su prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.

6. Iz spisa proizlazi kako je protivnik osiguranja temeljem ovršne isprave, zadužnice posl. br. OV-1431/2024 od 29. ožujka 2024. potvrđene po javnom bilježniku Ivani Kovačević, pokrenuo postupke izravne naplate pred Financijskom agencijom.

7. U konkretnom predmetu, predlagatelj osiguranja temeljem čl. 346. OZ predlaže odrediti privremenu mjeru kojom se zabranjuje svaka daljnja provedba ovrhe temeljem predmetne zadužnice, aktivirane 2. veljače 2026. te kojom se nalaže Financijskoj agenciji da bez odgode obustavi sve ovršne radnje. Međutim, kada se temeljem predmetne ovršne isprave već provodi postupak izravne naplate pred Financijskom agencijom, predlagatelju osiguranja na raspolaganju stoje samo pravna sredstva zaštite ovršenika propisana čl. 210. OZ, a to su prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava koje može podnijeti u svojstvu ovršenika. Dakle, u ovoj fazi postupka, kada se temeljem ovršne isprave već provodi izravna naplata na Financijskoj agenciji, nije dopušteno odrediti privremenu mjeru jer su čl. 210. OZ predviđena pravna sredstva dozvoljena samo za tu vrstu postupka (izravnu naplatu), dok se privremena mjera može podnijeti samo ako pravna osnova još uvijek nije podnesena na naplatu Financijskoj agenciji. Takvo pravno stajalište zauzeo je i Županijski sud u Zagrebu u Gž Ovr-1602/2023.

8. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Osijeku 9. veljače 2026.

Sudac

Mateja Vukmir

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku osam dana računajući od dana primitka prijepisa istog. Žalba se putem ovoga suda nadležnom županijskom sudu.

Dostaviti:

1. predlagateljima osiguranja