Povrv-3877/2020-17
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Vedrani Kufrin, u parničnom predmetu tužitelja Privredna banka Zagreb d.d., OIB 02535697732, Zagreb, Radnička cesta 50, zastupanog po punomoćniku Zoranu Puljizu, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika ŽF, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi isplate, dana 9. veljače 2026.
r i j e š i o j e
U cijelosti se ukida platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javne bilježnice Željke Picukarić poslovni broj Ovrv-527/2020 od 4. studenog 2020. te se odbacuje tužba tužitelja.
Obrazloženje
1. Tužitelj je dana 4. prosinca 2020. podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave protiv tužene javnoj bilježnici Željki Picukarić iz Zagreba. Povodom tog prijedloga javna bilježnica donijela je rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave poslovni broj Ovrv-527/2020 od 4. studenog 2020., kojim je naloženo tuženoj isplatiti tužitelju u roku 8 dana iznos od 14.007,73 EUR u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju PBZ d.d. na dan plaćanja sa zateznim kamatama obračunatim na iznos od 13.891,56 EUR tekućim od 28.10.2020. do isplate, kao i naknaditi mu i nastali trošak ovršnog postupka u iznosu 4.945,13 kn i predvidivi trošak ovršnog postupka u iznosu 2.0006,88 kn sa zateznim kamatama tekućim od donošenja rješenja o ovrsi do isplate.
2. Povodom prigovora tužene rješenjem ovog suda poslovni broj Povrv- 3877/2020-2 od 17. prosinca 2020. stavljeno je izvan snage rješenje o ovrsi u dijelu u kojem je određena ovrha, ukinute su sve provedene radnje te je određeno da će postupak nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.
3. Predmetni postupak tužitelj je pokrenuo podnošenjem prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave protiv tužene javnom bilježniku, a radi naplate tražbine ovrhovoditelja iz Ugovora o kreditu broj 9021801080, s time da su kao sredstvo osiguranja tražbine tužitelja iz Ugovora izdani zadužnica od strane korisnika kredita te potvrđena (solemnizirana) kod javnog bilježnika Zorke Čavajda te izjava tužene o zapljeni po pristanku.
4. Iz čl. 8.1. Ugovora o kreditu, a na kojem Ugovoru je javna bilježnica ovjerila potpis ovdje tužene dana 7.9.2017., proizlazi da je, između ostalog, sredstvo osiguranja tražbine iz predmetnog Ugovora zadužnica izdana od strane korisnika kredita te potvrđena (solemnizirana) kod javnog bilježnika sukladno odredbama Ovršnog zakona te izjava o zapljeni po pristanku dužnika.
5. Uvidom u zadužnicu utvrđeno je da tužena dana 7.9.2017. izdala suglasnost da se radi naplate tražbine iz te zadužnice mogu plijeniti svi njezini računi. Na njoj se nalazi potpis tužene (dužnika), a zadužnica je potvrđena (solemnizirana) kod javnog bilježnika. Odredbom 214. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, dalje: Ovršni zakon) propisano da dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine određenoga vjerovnika zaplijene svi računi koje ima kod banaka te da se novac s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, isplaćuje vjerovniku. Takva isprava izdaje se u jednom primjerku i ima učinak rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja. Stavkom 3. te odredbe propisano je da izvornik isprave iz stavaka 1. i 2. toga članka Agenciji dostavlja vjerovnik s učincima dostave sudskog rješenja o ovrsi izravno, putem davatelja poštanskih usluga preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom neposrednom dostavom ili preko javnog bilježnika.
6. Pravni interes za pokretanje i vođenje parnice podrazumijeva da se pravo na traženje sudske pravne zaštite može priznati samo ako se pravna korist, koju očekuje osoba koja traži pravnu zaštitu ne može na neki drugi, svrsishodniji način ostvariti. Pravni interes je procesna pretpostavka o čijem postojanju ovisi dopuštenost pokretanja i vođenje parnice te donošenje meritorne odluke o osnovanosti tužbenog zahtjeva. Iako u prigovoru protiv rješenja o ovrsi kao i dalje tijekom postupka tužena nije izričito ukazala na nedostatak pravnog interesa tužitelja za pokretanje i vođenje parnice, već je samo uzgredno spomenula da je tužitelj aktivirao sva sredstva osiguranja, valja napomenuti kako je postojanje pravnog interesa opća procesna pretpostavka za suđenje u određenoj pravnoj stvari na koju sud pazi po službenoj dužnosti tijekom cijelog postupka, ali i po prigovoru stranaka. Kad konstatira nedostatak pravnog interesa sud je dužan odbaciti tužbu, odnosno drugi zahtjev. Odredbom čl. 288. st. 2. ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22-dalje: ZPP) izrijekom se predviđa da je sud dužan odbaciti tužbu ako utvrdi da ne postoji pravni interes za podnošenje tužbe. Tužitelju će nedostajati pravni interes, između ostalog, ako već raspolaže ovršnom ispravom.
7. Suglasnost koju je tužena kao dužnik dala dana 7.9.2017. da se radi naplate tražbine iz te zadužnice mogu plijeniti svi njezini računi, a koja je potvrđena (solemnizirana) kod javnog bilježnika ima svojstvo ovršne isprave u smislu odredbe čl. 214. st. 7. OZ.
8. Nadalje, prema odredbi članka 202. stavak 1. OZ, dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, odnosno drugo stalno novčano primanje, osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe. Suglasnost kojom se dopušta pljenidba plaće, odnosno drugog stalnog novčanog primanja za iznos koji je izuzet od ovrhe, ne proizvodi pravne učinke.). Isprava iz stavka 1. ovoga članka izdaje se u jednom primjerku, ima značenje pravnog posla iz članka 77. stavka 1. ovoga Zakona, a poslodavac ovršenika na temelju te isprave dužan je zaplijenjeni dio plaće isplatiti, odnosno isplaćivati ovrhovoditelju po isteku roka od šezdeset dana od dana njezina primitka (stavak 2.) Prema odredbi članka 202. stavak 5. OZ isprava iz stavka 1. tog članka ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha protiv dužnika i na drugim predmetima ovrhe. Iako izjava o zapljeni po pristanku dužnika nije dostavljena u spis, već je dostavljena samo zadužnica izdana o strane korisnika kredita, uvidom u čl. 8.1. Ugovora o kreditu proizlazi da je, između ostalog, kao sredstvo osiguranja tražbine iz predmetnog Ugovora osim zadužnice, izdana i izjava o zapljeni po pristanku dužnika.
9. S obzirom na citirane zakonske odredbe i činjenicu da tužitelj raspolaže dvjema ovršnim ispravama-zadužnicom i izjavom o suglasnosti po pristanku dužnika, postavlja se pitanje svrhe parničnog postupka pokrenutog radi naplate potraživanja koje je osigurano zadužnicom i javnobilježnički ovjerovljenom ispravom kojom je dana suglasnost zaplijene plaće odnosno drugog stalnog novčanog primanja. Naime, cilj pokretanja parničnog postupka jest ishođenje ovršne isprave na temelju koje bi vjerovnik mogao prisilno naplatiti svoje potraživanje, a u konkretnom slučaju vjerovnik već raspolaže tim ispravama. U području pravne zaštite ne postiže se veća učinkovitost pravomoćnom i ovršnom presudom u odnosu na dana sredstva osiguranja pa se zaključuje da ne postoji pravni interes tužitelja za traženje kondemnatorne pravne zaštite od suda ako već raspolaže ovršnim ispravama koja mu omogućavaju ostvariti identičnu pravnu korist. Pri tome valja imati u vidu posebice odredbe čl. 214. st. 7. OZ i čl. 202. stavak 5. OZ prema kojoj zadužnica, ali i izjava o zapljeni po pristanku dužnika imaju svojstvo ovršnih isprava na temelju kojih se može tražiti ovrha protiv dužnika ili jamaca plataca na drugim predmetima ovrhe. Odredbom čl. 288. st. 2. ZPP propisano je da osim rješenja koja je ovlašten donositi nakon prethodnog ispitivanja tužbe na pripremnom ročištu sud donosi i rješenje o odbacivanju tužbe, ako utvrdi da o tužbenom zahtjevu već teče parnica, da je stvar pravomoćno presuđena, da je o predmetu spora sklopljena sudska nagodba ili da ne postoji pravni interes tužitelja za podnošenje tužbe. I u teoriji i u praksi sudova učinak ove odredbe proširen je i na tužbe s kondemnatornim zahtjevom, što sada, prema Noveli Zakona o parničnom postupku iz 2019., izričito propisuje i odredba članka 288. stavak 2., koja je izmijenjena upravo na način da je propisana dužnost suda odbaciti tužbu zbog nepostojanja pravnog interesa za podnošenje svih vrsta tužbi, a ne samo tužbe za utvrđenje. Naime, prema shvaćanju ovog suda, i u slučaju kada vjerovnik već raspolaže ovršnima ispravama koje mu omogućavaju da ostvari onu pravnu korist koju u osnovi želi postići tražeći kondemnatornu zaštitu, onda tužitelju nedostaje pravni interes za podnošenje (kondemnatorne) tužbe (tako i VSRH u Rev 3231/2016-2 od 15. siječnja 2020.) pa je odlučeno kao u izreci rješenja.
U Zagrebu, 9. veljače 2026.
Sutkinja
Vedrana Kufrin
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.
DNA:
1. tužitelju po punomoćniku
2. tuženoj
