REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8
Poslovni broj: Us I-2882/2024-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Jasni Peroš Nikolić, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Anđele Hambašić, u upravnom sporu tužitelja IĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa opunomoćenica Maja Križ Romek, odvjetnica iz Zagreba, II. Vrbik 14, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, OIB: 95093210687, radi utvrđivanja građevne čestice, dana 9. veljače 2026.,
p r e s u d i o j e
I Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, KLASA: UP/II-350-05/22-08/161, URBROJ: 531-03-4-24-2 od 29. siječnja 2024.
II Odbija se zahtjev tužitelja za nadoknadu troškova upravnog spora.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Odjela za prostorno uređenje, Središnjeg odsjeka za prostorno uređenje, KLASA: UP/I-350-05/22-005/182, URBROJ: 251-10- 21-1/032-22-6 od 5. listopada 2022., kojim je odbijen zahtjev tužitelja za izdavanje rješenja o utvrđivanju građevne čestice za stambeno-poslovnu zgradu izgrađenu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
2. Tužitelj tužbom pobija zakonitost osporavanog rješenja, u bitnome navodeći da je pogrešan stav tuženika i prvostupanjskog tijela da za predmetnu zgradu postoji čestica i da nema osnove za formiranjem građevne čestice na način kako je to predloženo, od dosadašnje k. č. br. [katastarska čestica] i dijela dosadašnje k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Napominje da je predmetna zgrada izgrađena 1959. temeljem građevinske dozvole te je 1960. izdana uporabna dozvola. Dozvole gradnje zgrade u [adresa] odnosile su se na zk.č.br. 5129/2 k. o. [katastarska općina]. Uvidom u povijesni zk. izvadak vidljivo je da je u zemljišnoj knjizi upisana z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s površinom od 98143m[2] kao vlasništvo javnog poduzeća HŽ - Hrvatske željeznice p.o., a koje su bile i investitor izgradnje. Navodi da je tek temeljem rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Z-23612/20 od 25. veljače 2022. upisana predmetna zk.č.br. 5219/66 stambena zgrada [adresa], površine 194m[2] u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja odgovara k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i tek tada, u postupku povezivanje glavne knjige i KPU, povodom geodetskog elaborata RN- 1927/2013 k. o. [katastarska općina] , formirana je predmetna je čestica, a ne građevinskom dozvolom. Navodi da je prijavni list naručio i izradio upravitelj zgrade bez suglasnosti suvlasnika. Ističe da se građevinska dozvola odnosila na pravo gradnje investitora na dijelu zk.č.br. 5129/2 k. o. [katastarska općina], površine veće od 100000 m[2] . Napominje da dio čestice 3555/6 k. o. [katastarska općina] predstavlja dvorište/parking zgrada predmetnog bloka, a za koji se traži spajanje na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i oduvijek je bila zidom odvojena od ostatka 3555/6, koja u cijelosti predstavlja parking okolnih zgrada. Dio zida su suvlasnici tijekom godina uklonili radi lakšeg pristupa garažama koje su u međuvremenu izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te radi lakšeg pristupa vozilima na svoj dio čestice. Navodi da predloženi način utvrđivanja građevne čestice omogućava redovno korištenje predmetne zgrade, budući da se izlaz iz zgrade na sjevernoj strani odvija na način da se pristupa na dio čestice k. č. br. [katastarska čestica] za koji se predlaže spajanje sa k. č. br. [katastarska čestica], a koji dio k. č. br. [katastarska čestica] je fizički odvojen od ostatka čestice. Sve ostale okolne zgrade, gdje je također investitor HŽ d.o.o., imaju formirane čestice, na način da zgradi pripada i dvorište nužno za redovnu uporabu zgrade. Smatra da se postojeća katastarska čestica ne može smatrati česticom koja omogućava redovnu uporabu građevine i da građevina u [adresa] u [adresa] nema pripadajuće zemljište nužno za redovnu uporabu zgrade te da bi iz toga razloga bilo moguće formirati česticu nužnu za redovnu uporabu zgrade na način kako je predloženo. Ističe da ne postoji niti jedan opravdan razlog da se cjelokupna čestica 3555/6 k. o. [katastarska općina] ostavila u vlasništvu HŽ – Hrvatske željeznice d.o.o. Napominje da se donošenjem rješenja o formiranju čestica omogućava njemu i ostalim suvlasnicima zgrade rješavanje imovinsko-pravnih odnosa sa slijednicima HŽ- Hrvatske željeznice u odnosnu na sporni dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
3. Predlaže da Sud usvoji tužbeni zahtjev i poništi osporavano i prvostupanjsko rješenje te mu naknadi troškove upravnog spora.
4. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da u cijelosti ostaje kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanog rješenja.
5. Predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.
6. Budući da su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti iz članka 98. stavka 1. točke 4. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/24 - dalje ZUS), Sud je spor riješio bez rasprave, a nakon što je strankama, sukladno članku 6. ZUS-a, dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.
7. Radi ocjene zakonitosti osporavanog rješenja, Sud je izvršio uvid u sudski spis i isprave priložene spisu tuženika.
8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je ocijenio tužbeni zahtjev neosnovanim.
9. Odredbom članka 157. stavku 1. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) propisano je da ako za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine, kad je obveza utvrđivanja tog zemljišta odnosno čestice propisana posebnim zakonom ili kada vlasnik građevne želi promijeniti oblik i veličinu građevne čestice na koji postojeća zgrada u skladu s prostornim planom, parcelacija građevinskog zemljišta provodi se u skladu s rješenjem o utvrđivanju građevne čestice.
10. Člankom 159. stavkom 1. toga Zakona propisano je da se građevna čestica određuje u skladu s prostornim planom, a ako to nije moguće tada u skladu s pravilima struke, vodeći računa da se građevna čestica utvrdi tako da oblikom i veličinom omogućava redovnu uporabu građevine.
11. Prema Odluci o donošenju Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba, broj 12/16 – pročišćeni tekst, dalje: GUP) predmetne k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalaze se prema kartografskom prikazu ''Korištenje i namjena prostora'' u zoni mješovite – pretežito stambene namjene (planska oznaka M1) te prema kartografskom prikazu ''Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – Urbana pravila'' unutar visokokonsolidiranog gradskog područja za koje se primjenjuje urbano pravilo oznake 1.2. (Zaštita, uređenje i dogradnja u povijesnim graditeljskim cjelinama).
12. Sukladno članku 59. GUP-a, površina ulične građevne čestice u pravilu je postojeća, dok se u sklopu cjelovitog rješenja uređenja i sanacije prostora bloka omogućava promjena oblika i veličine odnosno dubine uličnih građevnih čestica. (skraćivanje i produženje).
13. Uvidom u prijedlog tužitelja radi promjene oblika i veličine postojeće građevne čestice k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kojim traži određivanje građevne čestice za uličnu stambeno-poslovnu zgradu izgrađenu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to od postojeće k. č. br. [katastarska čestica] i dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], utvrđeno je da isti nije u skladu s odredbom članka 59. GUP-a jer se njime ne zadržava postojeća (ulična) čestica. Osim toga, iz dokumentacije spisa predmeta proizlazi da k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čiji dio se predlaže spojiti sa k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], predstavlja zajedničko dvorište (parkirališna mjesta) zgradama u predmetnom bloku.
14. Slijedom navedenog, Sud osporavano rješenje tuženika, uz obrazloženje kakvo je njime dano, ne može ocijeniti nezakonitim, pri čemu su neosnovani i ostali prigovori koje tužitelj iznosi u tužbi te isti ne dovode do drukčije odluke u ovoj upravnoj stvari. Naime, tužitelj pogrešno smatra da bi se donošenjem rješenja o utvrđivanju građene čestice omogućilo njemu i ostalim suvlasnicima zgrade rješavanje imovinsko- pravnih odnosa sa slijednicima HŽ- Hrvatske željeznice u odnosnu na sporni dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ovo stoga jer, sukladno članku158. Zakona o prostornom uređenju, rješenje o utvrđivanju građevne čestice nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na nekretnini za koju je izdano.
15. Valjalo je stoga, temeljem članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima presuditi kao u točki I izreke presude.
16. Odluka o trošku u točki II izreke presude temelji se na članku 147. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima.
U Zagrebu 9. veljače 2026.
Sudac:
Jasna Peroš Nikolić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u dovoljnom broju primjeraka za Sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude.
Dna:
1. Odvjetnica Maja Križ Romek, e-komunikacijom
2. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, e-komunikacijom
3. U spis