Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Vukovar, Županijska 33

Broj: Gž-889/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Vukovaru, po sucu Ivici Ragužu, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice BG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnici Alemki Šodan, odvjetnici iz Zagreba, protiv I-tuženice BGL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]-tuženice LG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], obje zastupane po punomoćniku Saši Anđelkoviću, odvjetniku iz Zagreba, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužiteljice BG, izjavljene protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj Psp- 145/2024-75 od 23. listopada 2025., 9. veljače 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba tužiteljice BG kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj Psp-145/2024-75 od 23. listopada 2025.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice BG za naknadom troškova žalbenog postupka.

III. Odbija se zahtjev I-tuženice BGL i II-tuženice LG za naknadom troškova sastava odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj Psp-145/2024-75 od 23. listopada 2025. riješeno je:

"I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi: "I Utvrđuje se da I-tužena BGL iz [adresa]-tužena LG iz [adresa] građevinskim radovima u vidu izgradnje zidova i to ogradnog zida na ulazu u nužni prolaz i bočnog zida uzduž dijela istog nužnog prolaza i stepenica i betonirane staze samovlasno smetaju posjed prava nužnog prolaza tužiteljice BG iz [adresa], a koji se nužni prolaz proteže u širini od dva metra, ravan i bez stepenica, sa zapadne strane k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (zemljišnoknjižne oznake zk.č.br. 3587/1 k. o. [katastarska općina]), sadržaja kako je ustanovljeno u Rješenju Općinskog suda u Zagrebu, posl. br. RI-6247/72 od 10. veljače 1973.

II Nalaže se I-tuženoj BGL iz [adresa] i IItuženoj LG iz [adresa], porušiti ogradni zid na ulazu nužni prolaz i bočni zid uzduž istog nužnog prolaza te stepenice i betoniranu stazu uzduž nužnog prolaza koji se prolaz proteže u širini dva metra, ravan i bez stepenica, sa zapadne strane zk.č.br. 1438/2 k. o. [katastarska općina] (zemljišnoknjižne oznake zk.č.br. 3587/1 k. o. [katastarska općina]) te tako uspostaviti stanje posjeda prava nužnog prolaza tužiteljice BG iz [adresa], u opsegu i sadržaju kakav je bio prije utvrđenog smetanja, odnosno kako je ustanovljeno u Rješenju Općinskog suda u Zagrebu, posl. br. RI-6247/72 od 10. veljače 1973.

III Zabranjuje se I-tuženoj BGL iz [adresa]-tuženoj LG iz [adresa] istim ili sličnim djelovanjem, opisanim u točki I. ove izreke, samovlasno smetati posjed prava nužnog prolaza tužiteljice sa zapadne strane uz rub nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (zemljišnoknjižne oznake zk.č.br. 3587/1 k. o. [katastarska općina]).

IV Nalaže se I-tuženoj LGL iz [adresa] i IItuženoj LG iz [adresa] naknaditi trošak ovoparničnog postupka u iznosu od________ sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje, koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena sve u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe. " II Nalaže se tužiteljici BG iz [adresa] naknaditi I-tuženici BGL iz [adresa] i II-tuženici LG iz [adresa] trošak parničnog postupka u iznosu od 550,00 eur s zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 23. listopada 2025. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana".

2. Protiv navedenog rješenja pravovremeno žalbu podnosi tužiteljica zbog svih žalbenih razloga propisanih člankom 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 88/01., 112/99., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13. 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25 – dalje u tekstu ZPP) u svezi s člankom 381. stavak 1. ZPP-a, s prijedlogom da se žalba uvaži, preinači prvostupanjsko rješenje i prihvati tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti te tuženice obveže na naknadu troškova parničnih troškova tužiteljici.

2.1. Tužiteljica u žalbi navodi da je prvostupanjski sud počinio povrede odredaba ZPP-a iz članka 354. stavak 2. točka 11., članka 355. i članka 356. ZPP-a. Prvostupanjski sud je pogrešno interpretirao iskaz svjedoka ČG te je postupao na arbitraran način i uredio činjenični supstrat na štetu tužiteljice. Ovo stoga jer je tužiteljica iskazala da je OG na parcelu pristupao i traktorom i kosilicom, MG pristupao je pješke, a DG je dolazio traktorom orati te frezati. Također prvostupanjski sud je proveo dokaz očevidom na licu mjesta ali je izveo zaključak potpuno samostalno bez nalaza i mišljenja sudskog vještaka obzirom prvostupanjski sud nema stručna saznanja za utvrđivanje navedenih činjenica. Naime, prvostupanjski sud je propustio utvrditi nelogičnost na okolnost visine brijega imajući u vidu rasvjetni stup koji tamo postoji. Nadalje prvostupanjski sud je propustio utvrditi je li zbog dinamike tla došlo do nanošenja terena na dio nekretnine kojom je tužiteljica koristila svoj nužni prolaz provozom te je pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje provodeći očevid na licu mjesta bez sudskog vještaka. Tužiteljica nadalje navodi kako je dokazala da je spornim prolazom vršila i provoz motornim vozilima.Tužiteljica se poziva i na odluke Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-3537/2022., a kojom je potvrđena odluka Općinskog suda u Sesvetama broj Psp-30/2021. te na odluku Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-3098/2022. kao i odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-427/2014. Tužiteljica cijeni da je postavljanjem ograde tj. zida i stepenica od strane tuženica na nekretnini po kojoj je do tada tužiteljica nesmetano prolazila, ona smetana u svom pravu na prolaz nužnim prolazom.

3. Na žalbu tužiteljice tuženice su dostavile odgovor.

3.1. U odgovoru na žalbu tuženice navode kako je prvostupanjski sud pravilno utvrdio činjenično stanje i na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno je primijenio materijalno pravi te su žalbeni navodi tužiteljice neosnovani i radi se o subjektivnom tumačenju tužiteljice glede provedenih dokaza. Također tužiteljica nije predložila provođenje očevida na licu mjesta uz nazočnost sudskog vještaka.

4. Žalba tužiteljice nije osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsko rješenje i postupak koji joj je prethodio te žalbene navode tužiteljice, utvrđeno je da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a, na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a. Pobijano rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati, pa nije ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koje u žalbi činjenično upire tužiteljica. Također i činjenično stanje je potpuno i ispravno utvrđeno te na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno je primijenjeno materijalno pravo.

6. Predmet ovog spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenjem da su tuženice izvođenjem građevinskih radova smetale tužiteljicu u posjedu prava nužnog prolaza preko dijela kč. br. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] do kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

7. Pobijanom presudom sud prvog stupnja u bitnome utvrdio je:

- da je kupoprodajnim ugovorom od **.**.1982. RG kao kupac kupio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da je u kupoprodajnom ugovorom navedeno da je u korist nekretnine ustanovljena služnost nužnog prolaza širine 2 metra cijelom dužinom zapadne međe susjedne kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji put u naravi postoji kao vanknjižni teret te čestice, osnovan rješenjem Općinskog suda u Zagrebu broj R1- 6247/72 od 1. veljače 1973. o razvrgnuću suvlasničke zajednice između prodavatelja

ŠG i JG;

- da su tuženice upisane u zemljišnim knjigama na dan 13. rujna 2015. kao suvlasnice kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina];

- da je rješenjem Općinskog suda u Zagrebu broj R1-6247/72. od 1. veljače 1973. razvrgnuta suvlasnička zajednica nekretnina u odnosu na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da ŠG pripadnu kč. br. [katastarska čestica], a JG pripadne kč. br. [katastarska čestica] time da je navedenim rješenjem osnovan nužni prolaz u širini od 2 metra duž zapadne međe k.o. 3587/1 za korist kč. br. [katastarska čestica];

- da je na katastarskom planu prikazan položaj navedenih čestica i naznačen nužni prolaz;

- da je u lokacijskoj dozvoli izdanoj za izgradnju građevine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] naznačeno da sa zapadne strane uz rub parcele postoji nužni prolaz s pravom služnosti za kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] širine 2 metra koji se zadržava;

- da su izvedeni radovi koje tužiteljica opisuje u tužbi.

8. Po provedenom postupku sud prvog stupnja odbija tužbeni zahtjev tužiteljice.

9. Neosnovani su žalbeni navodi tužiteljice da je prvostupanjski sud postupao na arbitraran način na štetu tužiteljice obzirom nije cijenio uvjerljiv iskaz tužiteljice u dijelu u kojem je iskazala da je svjedok ČG na povlasnu nekretninu preko poslužne nekretnine pristupao traktorom. Naime, u svom iskazu tužiteljica BG izričito je navela da je ČG bio osoba koja je pristupala na predmetnu parcelu s traktorom i kosilicom (iskaz tužiteljice od 2. svibnja 2023.). Svjedok ČG u svom iskazu od 24. veljače 2023. izričito je iskazao da u situaciji kada bi išao kositi nije prolazio traktorom ili strojem. Stoga je pravilno prvostupanjski sud ocijenio nevjerodostojnim u navedenom dijelu iskaz tužiteljice te su u navedenom dijelu neosnovani i žalbeni navodi tužiteljice. Pri donošenju ovakvog zaključka prvostupanjski sud se vodio prema sadržaju iskaza svjedoka ČG i nije pristupao na arbitraran način kako to smatra tužiteljica u svojoj žalbi. Žalbeni navodi tužiteljice da svjedok ČG nije izjavio da nikada nije dolazio traktorom već je izjavio kada bi išao kositi da nije prolazio traktorom ili strojem ne utječu na pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja od strane prvostupanjskog suda obzirom tužiteljica nije dokazala da bi svjedok ČG na nekretninu pristupao traktorom odnosno da bi na nekretninu pristupao i u drugim situacijama kada nije kosio. Ovo stoga jer iz iskaza tužiteljice te samog svjedoka ČG ne proizlazi da bi svjedok ČG na nekretninu pristupao u drugim situacijama osim kada je išao kositi.

9.1. Ovdje se posebno napominje da je svjedok ČG šogor od tužiteljičine snahe, a koji je iskazivao sigurno, uvjerljivo i nepristrano, na čiji iskaz stranke nisu imale primjedbi i čiji je iskaz sud prihvatio kao vjerodostojan. Iskaz svjedoka ČG prvostupanjski sud doveo je i u svezu s iskazom UG, a koji je iskazivao o stanju ulice u kojoj su se nalazile predmetne nekretnine.

10. Činjenica da je tužiteljica u svom iskazu navela da je svjedok DG dolazio orati s traktorom i frezati također ne utječe na pravilnost zaključka prvostupanjskog suda obzirom navedeni iskaz tužiteljice nije potvrđen niti jednim dokazom niti je tužiteljica predložila da se svjedok DG sasluša na navedene okolnosti tim više jer je već nevjerodostojno tužiteljica iskazivala o pristupu svjedoka ČG traktorom na povlasnu nekretninu preko poslužne nekretnine. Naime, u ovoj konkretnoj situaciji kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ima status povlasne nekretnine dok kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ima status poslužne nekretnine.

11. Prvostupanjski sud analizirao je iskaz svjedoka AG, a koji je u svom iskazu samo naveo da se do njihove parcele dolazilo i traktorom za obavljanje radova bez točnog preciziranja tko je navedenim traktorom dolazio, kada i koji su se radovi obavljali, a što bi isti zasigurno i naveo da je imao saznanja o navedenom te je stoga pravilan zaključak prvostupanjskog suda da tužiteljica nije dokazala svoje navode da je posjed prava nužnog prolaza, osim hodajući, izvršavala i provozom.

12. Neosnovani su žalbeni navodi tužiteljice da je prvostupanjski sud dokaz uviđajem na licu mjesta trebao provesti uz sudskog vještaka. Naime, iz stanja spisa proizlazi da je prvostupanjski sud rješenjem na zapisnik od 19. siječnja 2017. odlučio provesti dokaz očevidom (uviđajem) na licu mjesta uz sudjelovanje geodetskog vještaka Mladena Beber te je tužiteljica izvršila uplatu iznosa od 3.000,00 kuna za provođenje uviđaja uz nazočnost vještaka.

12.1. Podneskom od 11. listopada 2017. vještak Mladen Beber izvijestio je sud da trošak vještačenja iznosi 5.500,00 kuna te je potrebno izvršiti doplatu u iznosu od 2.500,00 kuna kako bi se obavilo vještačenje, uz dostavu dodatne dokumentacije. Rješenjem od 3. travnja 2018. broj Psp-148/2015. pozvane su stranke da u roku od 15 dana postupe po dopisu vještaka, a navedeno rješenje tužiteljica je uredno zaprimila. No tužiteljica nije postupila po navedenom rješenju i nije izvršila uplatu iznosa od 2.500,00 kuna kako bi se moglo provesti vještačenje. Stoga je pravilno prvostupanjski sud uviđaj na licu mjesta proveo bez nazočnosti vještaka obzirom tužiteljica nije izvršila uplatu predujma potrebnog za provođenje vještačenja odnosno nije postupila po rješenju suda.

13. U odnosu na žalbene navode tužiteljice vezane za rasvjetni stup, a koji je vidljiv na fotografijama navodi se kako postojanje rasvjetnog stupa ne utječe na pravilnost zaključka prvostupanjskog suda da tužiteljica služnost nije izvršavala i provoz preko poslužne nekretnine obzirom je svoju odluku prvostupanjski sud zasnovao na analizi svih provedenih dokaza kao i uviđaju na licu mjesta, a žalbeni navodi tužiteljice nisu doveli u sumnju zaključke prvostupanjskog suda u pogledu konfiguracije terena.

14. Neosnovano je pozivanje tužiteljice i na dostavljenu sudsku praksu obzirom se iste odnose na činjenično različitu situaciju. Osim toga navodi se kako izgradnjom navedene ograde i stepenica te betonirane staze tužiteljica nije isključena niti bitno ograničena u dotadašnjem načinu obavljanja faktične vlasti na stvari odnosno u korištenju prava služnosti nužnog prolaza. Ovo stoga jer i sama tužiteljica u svom iskazu navodi kako na svoju nekretninu i dalje dolazi pristupnim putem kojim je išla i prije time da prolazi samo pješke. I po zaključku ovoga suda tužiteljica je služnost prolaza do svoje nekretnine vršila samo prolazeći pješke preko nekretnine tuženica, a ne prijevozom pomoću automobila ili traktora.

15. Člankom 16. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 – dalje u tekstu ZOV) kad posjednik nekretnine počne na temelju sporazuma s posjednikom druge nekretnine propuštati da na nekretnini koju posjeduje čini nešto što bi inače mogao činiti, posjed prava stvarne služnosti da se to propušta činiti na drugoj nekretnini kao poslužnoj nastao je u korist prve nekretnine kao povlasne izvođenjem iz posjeda te druge nekretnine dok je stavkom 6. propisano da posjed prava stvarnih služnosti uspostavljen u korist određene nekretnine kao povlasne prelazi zajedno s posjedom te povlasne nekretnine na stjecatelja kad ona bude predana drugome u posjed, no onaj tko izvorno stekne posjed nekretnine, ne stječe samim time i posjed prava stvarne služnosti koja postoji u njezinu korist.

15.1. U konkretnom slučaju na tužiteljicu je prešlo pravo stvarne služnosti koje pravo su prethodno izvršavali dotadašnji vlasnici nekretnine br. 1438/2 k. o. [katastarska općina].

15.2. Člankom 29. stavak 2. ZOV-a propisano je da posjed prava ne prestaje samim neizvršavanjem sadržaja prava stvarne služnosti dok ga njegov posjednik može izvršavati ako to želi; prestaje, međutim, kad posjednik poslužne nekretnine prestane činiti što je dotada činio, prestane trpjeti da se i dalje izvršava sadržaj prava služnosti na njegovoj nekretnini, odnosno prestane propuštati što je do tada propuštao, ako posjednik prava ne ostvari zaštitu svoga posjeda.

16. U konkretnom slučaju pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je tužiteljica služnost prolaza preko poslužne nekretnine izvršavala samo hodanjem ali ne i provozom, a za što je prvostupanjski sud dao sigurne i uvjerljive razloge. Naime tužiteljica tijekom postupka nije dokazala da je pravo služnosti izvršavala i provozom, a imajući u vidu uobičajenu svrhu pristupa na poslužnoj nekretnini, izvođenjem radova od strane tuženica to tužiteljica kao i treće osobe koje žele pristupiti do povlasne nekretnine nisu onemogućene u izvršavanju sadržaja prava služnosti hodanjem te stoga poduzimanjem navedenih radova tuženice nisu smetale posjed prava nužnog prolaza tužiteljice. Tim više jer je postavljanjem stepenica i betoniranjem staze tužiteljici omogućeno lakši, jednostavniji i sigurniji prolaz hodanjem do njene nekretnine imajući u vidu da je sada sporni dio prolaza uređen od strane tuženica. Sve ovo obzirom na činjenicu da nije sporan sadržaj radnji koje su poduzete od strane tuženica, činjenicu da je tužiteljica služnost prolaza vršila hodajući kao i činjenicu da tužiteljica nije dokazala da je služnost prolaza vršila provozom.

17. Pravilno je prvostupanjski sud imao u vidu i odredbu članka 441. ZPP-a u svezi s člankom 22. stavak 2. ZOV-a obzirom se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničava samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, a isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

18. Obzirom na navedeno to je valjalo primjenom odredbe članka 380. stavak 2. ZPP-a odbiti žalbu tužiteljice kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku odluku.

19. Odluka o troškovima parničnog postupka donijeta je pravilnom primjenom odredbe članka 154. stavak 1. ZPP-a u svezi s člankom 155. stavak 1. i 2. ZPP-a, a sve sukladno Tbr. 7 točka 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika u svezi s Tbr.40. točka 1. i Tbr. 54. i 46. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

20. Obzirom tužiteljica nije uspjela u žalbenom postupku ista je odbijena i sa zahtjevom za naknadom troška za sastav žalbe sukladno odredbi članka 166. stavak 1. u svezi s člankom 154. stavak 1. ZPP-a.

21. Zahtjev tuženica za naknadom troškova sastava odgovora na žalbu sud je odbio kao neosnovanu sukladno članku 155. stavak 1. ZPP-a obzirom se ne radi o nužnim i opravdanim troškovima.

22. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u izreci.

Vukovar, 9. veljače 2026.

Sudac:

Ivica Raguž