Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26d

Poslovni broj: Gž Ovr-464/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu po sucu Milku Samboleku, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja B2 KAPITAL d.o.o. Zagreb, Radnička cesta 41, OIB: 57509775367, protiv ovršenika ĆA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Krešimiru Loboji, odvjetniku iz Zagreba, radi ovrhe predajom nekretnine u suposjed, odlučujući o žalbi ovršenika izjavljenoj protiv rješenja o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr- 1875/2020-84 od 20. kolovoza 2024., dana 9. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba ovršenika, ukida se rješenje o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-1875/2020-84 od 20. kolovoza 2024. te se predmet vraća istom sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

II. O zahtjevu ovršenika za naknadu troškova žalbenog postupka odlučit će prvostupanjski sud konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem o ovrsi donesenim bez obrazloženja, u skladu sa čl. 41. st. 4. primjenjivog Ovršnog zakona (Narodne novine broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. - odluka US RH; 73/17.; dalje u tekstu: OZ), na temelju rješenja o dosudi poslovni broj Ovr-1857/20-55 od 31. siječnja 2023., potvrđenog rješenjem tog suda poslovni broj Gž Ovr-150/2024-2 od 4. travnja 2024. i zaključka o predaji ½ dijela nekretnine čk.br. 2855/35 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi stambena zgrada broj 57/B i dvorište, [adresa] površine 810 m2 (stambena zgrada br. 57/B površine 146 m2 i dvorište površine 664 m2) s kojom je neodvojivo povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine - 3. suvlasnički dio: 2727/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-3) – trosoban stan broj S2 površine 93,85 m2 lociran na katu objekta koji se sastoji od ulaznog prostora, kuhinje sa dnevnim boravkom, wc-a, kupaonice, 2 sobe, balkona te vanjskog parkirališta mjesta oznake PM1 ukupne površine 3,12 m2, ukupne neto korisne površine 96,97 m2, u grafičkom dijelu elaborata označeno zelenom bojom, određena je ovrha ispražnjenjem i predajom u suposjed ovrhovoditelju navedene nekretnine.

2. Pravodobnom, potpunom i dopuštenom žalbom ovršenik pobija navedeno rješenje zbog bitne povrede odredaba ovršnog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, te zbog žalbenih razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 3., 7., 8., 9. 10. i 11. OZ. Predlaže drugostupanjskom sudu ukinuti, odnosno preinačiti pobijano rješenje o ovrsi u smislu žalbenih navoda.

2.1. U odgovoru na žalbu ovrhovoditelj je u cijelosti osporio žalbene navode ovršenika.

2.2. Žalba ovršenika je osnovana.

3. Ovršenik u žalbi, u bitnome, navodi da je ovrhovoditelju rješenjem o dosudi dosuđena samo ½ idealnog dijela predmetne nekretnine, posljedično čemu smatra da ovrhovoditelj nema pravo na isključivi posjed te nekretnine, odnosno da nema pravo tražiti ispražnjenje iste, jer pravo na suposjed navedene nekretnine ima treća osoba kao suvlasnica preostalog ½ dijela te nekretnine. Ističe da je ovrhovoditelj prvobitno predložio ovrhu ispražnjenjem i predajom u posjed nekretnine koja je predmet ovršnog postupka na način da sudski ovršitelj, nakon što udalji osobe i ukloni stvari iz te nekretnine, istu preda u posjed ovrhovoditelju, te da je nakon što mu je sud zaključkom od 23. srpnja 2024. naložio da prijedlog za ovrhu od 21. lipnja 2024. ispravi u roku od 8 dana na način da umjesto predaje u posjed predloži predaju u suposjed te da izostavi dio koji se odnosi na udaljenje osoba i stvari iz nekretnine, sve to jer se u konkretnom slučaju radi o ovrsi predajom u suposjed predmetne nekretnine u ½ dijela uz upozorenje da ukoliko prijedlog za ovrhu ne ispravi i dopuni u određenom roku u skladu s uputom suda da će se smatrati da je prijedlog za ovrhu povučen, a ako bude vraćen bez ispravka da će se odbaciti temeljem čl. 109. st. 2. - 4. primjenjivog Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19.; dalje u tekstu: ZPP) u vezi čl. 21. st. 1. OZ.

3.1. Međutim, kako je ovrhovoditelj povodom gore navedenog zaključka dostavio prvostupanjskom sudu 1. kolovoza 2024. ispravljeni prijedlog za ovrhu na način da je predložio „da se pristupi ispražnjenju i predaji u suposjed ovrhovoditelju“ ½ dijela predmetne nekretnine na način da sudski ovršitelj tu nekretninu preda u suposjed ovrhovoditelju, da je u petitu prijedloga navedeno da će se pri provedbi ovrhe radi iseljenja primijeniti odredba čl. 47. OZ, te je postavio potpuno neodređen zahtjev za naknadu troška ovršnog postupka sa zateznom kamatom, to ovršenik smatra da je prvostupanjski sud takav naknadno podnesen prijedlog za ovrhu bio dužan odbaciti jer ga ovrhovoditelj nije ispravio sukladno uputi suda.

4. Ispitujući stoga pobijano rješenje u okviru istaknutih žalbenih razloga, pa tako i bitne povrede odredaba ovršnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ na koju ovršenik ukazuje u žalbi, ovaj sud je utvrdio da je prvostupanjski sud počinio navedenu bitnu povredu odredaba ovršnog postupka jer rješenje o ovrsi sadrži nedostatke zbog kojih se ne može ispitati, obzirom da su izreka istog i stanje spisa u proturječnosti.

5. Naime, da bi prvostupanjski sud mogao donijeti rješenje o ovrsi primjenom čl. 41. st. 4. OZ (bez obrazloženja) otiskivanjem tipskog sadržaja obrasca na prijedlogu za ovrhu, potrebno je da prijedlog za ovrhu bude tako koncipiran da ga je moguće integralno preuzeti u izreku rješenja o ovrsi.

5.1. Međutim, kako je ovrhovoditelj u konkretnom slučaju predložio donijeti rješenje o ovrsi na temelju pravomoćnog rješenja o dosudi poslovni broj Ovr-1857/20-55 od 31. siječnja 2023., kojim je ovdje ovrhovoditelju kao kupcu dosuđena ½ dijela nekretnine opisane pod toč. 1. obrazloženja ovoga rješenja za iznos od 57.336,25 EUR, dok je u petitu prijedloga za ovrhu predložio ispražnjenje i predaju u suposjed ½ dijela navedene nekretnine, to je prema stajalištu ovoga suda takvo rješenje o ovrsi nezakonito jer prvostupanjski sud nije bio ovlašten odrediti ovrhu ispražnjenjem predmetne nekretnine, jer isto ispražnjenje dijela navedene nekretnine koje je predmet ovog ovršnog postupka nije određeno ovršnom ispravom budući da je treća osoba ČA (su)vlasnica ½ dijela iste nekretnine, pa sud u smislu čl. 37. ZV nije ovlašten tražiti od nje ispražnjenje predmetne nekretnine.

5.2. Prema čl. 37. ZV kad postoji suvlasništvo neke stvari, uzima se da je ta stvar pravno razdijeljena na sadržajno jednake dijelove (idealne dijelove) kojima je veličina određena veličinom suvlasničkih dijelova (st. 1.), time da je idealni dio stvari neodvojiv od suvlasničkog dijela kojih ga određuje (st. 2.), a svaki suvlasnik je vlasnik onog idealnog dijela stvari koji odgovara njegovu suvlasničkom dijelu, pa glede njega ima sve ovlasti kakve pripadaju vlasniku, ako ih može izvršavati s obzirom na narav idealnoga dijela.

5.3. Nadalje, odredbom čl. 38. ZV određeno je da svaki suvlasnik smije izvršavati glede cijele stvari sve ovlasti koje ima kao nositelj dijela prava vlasništva bez suglasnosti ostalih suvlasnika, ako time ne vrijeđa prava ostalih suvlasnika, osim ako nije nešto drugo određeno (st. 1.), dok je čl. 42. st. 1. ZV propisano da svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, time da oni mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari i/ili izvršavanje svih ili nekih vlasničkih ovlasti glede nje.

6. U vezi gore iznesenog, valja navesti da u odnosu na sustav ovršnih radnji i način provedbe ovrhe radi predaje predmetne nekretnine u suposjed Ovršni zakon ne sadrži posebne odredbe o ovrsi radi predaje nekretnine u suposjed, zbog čega se na takvu ovrhu primjenjuju odredbe Ovršnog zakona o ovrsi radi ispražnjenja i predaje nekretnine u posjed iz čl. 255. do 259. OZ, odnosno odredbe iz glave dvadeset prve Ovršnog zakona (tako i rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Rev-1576/2015-2 od 12. veljače 2019.). Dakle, ovrhovoditelj je pravilno u prijedlogu za ovrhu zahtijevao predaju nekretnine u suposjed uz pomoć sudskog ovršitelja, ali kako se navedene zakonske odredbe primjenjuju u skladu s prirodom predaje nekretnine u suposjed, to nije bilo osnove da sud odredi i ovrhu isražnjenjem navedene nekretnine (udaljenje osoba i uklanjanje stvari iz predmetne nekretnine) budući da to ne proizlazi iz ovršne isprave, niti se u konkretnom slučaju može dopustiti ovrha određivanjem ispražnjenja predmetne nekretnine obzirom da ČA kao suvlasnica predmetne nekretnine smije izvršavati glede cijele te nekretnine sve ovlasti koje ima kao nositelj dijela prava vlasništva bez suglasnosti ovrhovoditelja kao suvlasnika preostalog ½ dijela navedene nekretnine. Stoga je pobijano rješenje u proturječju sa ovršnom ispravom na kojoj se temelji rješenje o ovrsi.

7. Kako je i odluka o troškovima ovršnog postupka u potpunosti neodređena jer ovrhovoditelj u prijedlogu za ovrhu nije određeno naznačio visinu troška ovršnog postupka kojeg potražuje od ovršenika, to nedvojbeno nije bilo uvjeta za donošenje rješenja o ovrsi otiskivanjem štambilja na prijedlogu za ovrhu u smislu čl. 41. st. 4. OZ. 8. Zbog gore iznesenih razloga, ovaj sud za sada nije mogao ispitati pravilnost i zakonitog pobijanog rješenja o ovrsi, posljedično čemu je valjalo prihvatiti žalbu ovršenika i primjenom čl. 380. toč. 3. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti istom sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

9. U nastavku postupka prvostupanjski sud će otkloniti nedostatke i manjkavosti na koje mu je ukazano ovim rješenjem, te će odlučiti o prijedlogu za ovrhu, imajući pritom u vidu i preostale žalbene navode ovršenika. Novu odluku obrazložit će jasnim i neproturječnim razlozima, kako bi ovaj sud, u slučaju podnošenja eventualne ponovne žalbe protiv iste, mogao odlučiti o pravilnosti i zakonitosti rješenja o ovrsi.

10. Novom odlukom prvostupanjski sud će ujedno odlučiti o troškovima cjelokupnog postupka.

Varaždin, 9. veljače 2026.

Sudac

Milko Sambolek