REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U PULI - POLA

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula - Pola

Poslovni broj Gž-837/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sutkinja Alenke Paus, predsjednice vijeća, Ive Kancijanić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Dolores Peruško, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ML iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Dunja Kreso, odvjetnica u Krku, protiv tuženog PL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Draženka Horvat, odvjetnica u Rabu, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude i rješenja Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku poslovni broj P-366/2022-18 od 26. travnja 2024., u sjednici održanoj 9. veljače 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda i rješenje Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku poslovni broj P-366/2022-18 od 26. travnja 2024. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II. Ostavlja se da se o troškovima žalbe odluči u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Pobijanom odlukom (presudom i rješenjem) suda prvoga stupnja presuđeno je:

„Odbija se, tužbeni zahtjev koji glasi:

„I. Utvrđuje se da nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u ¾ dijela i k. č. br. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], ne predstavljaju naknadno pronađenu imovinu iza ostaviteljice pok. ĆL r. PL ranije udatu ML od pok. PL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i da nisu predmet ostavinskog postupka O-459/2020 Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku, jer su vlasništvo tužiteljice ML.

II. Nalaže se tuženiku PL OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da tužiteljici ML, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknadi parnični trošak ovog spora, uvećan za zakonsku zateznu kamatu, tekuću od dana presuđenja do isplate, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.“

1.1. Istom odlukom riješeno je:

„Odbacuje se tužba, u dijelu u kojem je tužiteljica zatražila utvrđenje da nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] upisana z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u ½ dijela, koji se vode uknjiženi kao vlasništvo FL pok M i k. č. br. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ne predstavljaju naknadno pronađenu imovinu iza ostaviteljice pok. ĆL r. PL ranije udatu FL od pok. FL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i da nisu predmet ostavinskog postupka O-459/2020 Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku, jer su vlasništvo tužiteljice ML. “

2. Pravovremenu i dopuštenu žalbu protiv navedene odluke podnosi tužiteljica.

2.1. Doneseno rješenje pobija zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka te nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Ističe da je činjenica što je parnicu pokrenula na temelju pravomoćnog sudskog rješenja donesenog u ostavinskom postupku poslovni broj O-459/2020 oslobađa obveze dokazati svoj konkretan pravni interes. Navodi da odluka suda u ostavinskom postupku ovisi o odluci suda u ovom postupku, što zadire u sferu njenog pravnog interesa da ostvari upis prava vlasništva na predmetnim nekretninama u drugom zemljišnoknjižnom ili parničnom postupku, a dok traje ostavinski postupak ne može ustati kondemnatornom tužbom. Budući da sud nije preispitivao pravni interes za podnošenje tužbe do okončanja prethodnog postupka, smatra da to nije bio ovlašten učiniti niti u daljnjem tijeku postupka kada takav prigovor nije istaknut.

2.2. Žaliteljica pobija presudu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Bitnu povredu odredaba parničnog postupka nalazi u tome što se pobijana presuda ne može ispitati, jer nema razloga o odlučnim činjenicama, a sadržaj isprava i zapisnika u spisu suprotan je razlozima navedenim u presudi. Prigovara da sud nije naveo propise na kojima temelji presudu što je bitno utjecalo na zakonitost i pravilnost odluke. Ističe i da sud nije donio zaključke o sadržaju dokaza priloženih spisu te da je nepotpuno i pogrešno utvrdio činjenično stanje. Prigovara i da je sud pogrešno primijenio odredbe članaka 232. i 234. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj 48/2003., 163/2003., 35/2005., 127/2013., 33/2015. i 14/2019.; dalje: ZN), članka 294., članka 326. stavka 2. te članaka 482. do 491. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022. i 155/2023.; dalje: ZOO), kao i članaka 159. i 160. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/1996., 68/1998., 137/1999. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 22/2000. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015. – pročišćeni tekst i 94/2017. – ispravak pročišćenog teksta; dalje: ZVDSP).

2.3. Žalbeni je prijedlog da se pobijane odluke preinače na način da se prihvati tužbeni zahtjev, uz naknadu troška žalbe.

3. Sa žalbom je postupljeno prema članku 359. stavku 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008. – ispravak, 57/2011., 148/2011.

– pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025.; dalje: ZPP).

4. Odgovor na žalbu nije podnesen.

5. Žalba je osnovana.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenje da nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] u ¾ dijela, k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] i k. č. br. [katastarska čestica] upisana zk. ul. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina], ne predstavljaju ostavinsku imovinu pokojne ĆL, tetke parničnih stranaka iza koje je pred prvostupanjskim sudom u tijeku ostavinski postupak pod poslovnim brojem O-459/2020, jer da se radi o imovini u vlasništvu tužiteljice ML.

7. Tužiteljica je na predmetnu parnicu upućena pravomoćnim rješenjem ostavinskog suda poslovni broj O-459/2020 od 21. siječnja 2022. Rješenje je doneseno povodom tužiteljičinog prigovora na rješenje javnog bilježnika Nevena Kućara iz Omišlja kao povjerenika Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba Krk poslovni broj O-459/2020-11, UPP/OS-95/21 od 21. listopada 2021. kojim su te nekretnine raspoređene njenom bratu i (jedinom) sunasljedniku, ovdje tuženom FL.

8. Prigovor i tužbu tužiteljica je temeljila na tvrdnji da joj je pokojna ĆL r. PL, ranije udata FL, te nekretnine darovala Ugovorom o darovanju od 23. srpnja 2012.

9. Sud prvog stupnja je nakon provedenog postupka odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] (lokalitet [adresa]), koje su upisane kao suvlasništvo ostaviteljice u ¾ dijela, te u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] (lokalitet [adresa]), koja je upisana kao suvlasništvo VL (ranije prezime ostaviteljice) u 1/2 dijela i FL pok. M u preostalih 1/2 dijela, s obrazloženjem u bitnome:

- da Ugovor o darovanju nije sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave, a niti je na istome ovjeren potpis darovateljice,

- da se u Ugovoru o darovanju ne spominje predaja u posjed darovanih nekretnina,

- da „dozvoljava“ da je do predaje u posjed nekretnina došlo ranije, kako je to obrazložila svjedokinja MLL, a o posjedu tužiteljice da su u svojim iskazima govorili i svjedoci HL i OL, ali da taj posjed, ako je i izvršavan od strane tužiteljice, sve do sklapanja Ugovora o darovanju u srpnju 2012. nije bio samostalan, a time niti takav da bi se na temelju tog posjeda tužiteljica mogla pozivati na zakonom stečeno pravo vlasništva,

- da tužiteljica nije mogla steći pravo vlasništva prethodno navedenih nekretnina dosjelošću do podnošenja tužbe, s obzirom na to da nekretnine nije posjedovala kroz zakonom određeno vrijeme od minimalno dvadeset godina, kao pošteni posjednik,

- da Ugovor o darovanju od 23. srpnja 2012., kao ništetan pravni posao, sastavljen protivno kogentnim zakonskim odredbama, ne predstavlja ispravu na kojoj bi tužiteljica mogla temeljiti kvalificirani posjed, a čak i da se taj ugovor smatra temeljem kvalificiranog posjeda da tužiteljica do podnošenja tužbe u ožujku 2022. nije posjedovala nekretnine niti deset godina.

10. Odluku o odbacivanju tužbe u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] (na lokaciji [adresa]), k. č. br. [katastarska čestica] u 1/2 dijela i k. č. br. [katastarska čestica] (lokalitet [adresa]), sve k. o. [katastarska općina], sud prvog stupnja temelji na utvrđenjima:

- da prema stanju u trenutku zaključenja glavne rasprave pokojna ĆL nije bila uknjižena kao vlasnica k. č. br. [katastarska čestica], a ni 1/2 dijela k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], pa da ne postoji osnova da se o toj nekretnini raspravi u ostavinskom, izvanparničnom postupku, slijedom čega da tužiteljica nema pravni interes tražiti utvrđenje da te nekretnine ne predstavlja ostavinsku imovinu pokojne ĆL,

- da dozvoljava da bi k. č. br. [katastarska čestica] mogla predstavljati izvanknjižno vlasništvo pokojne ĆL, ali da u tom slučaju njeni zainteresirani nasljednici imaju pravni interes ustati deklaratornom tužbom za utvrđenje o stečenom pravu vlasništva protiv zemljišnoknjižnih vlasnika i nasljednika zemljišnoknjižnih vlasnika,

- da ako tužiteljica, ili bilo tko treći, polaže vlasnička prava na suvlasničkom dijelu od 1/2 dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kome je kao vlasnik upisan FL pok. M, tada oni imaju pravni interes ustati tužbom radi utvrđenja o stečenom pravu vlasništva protiv zemljišnoknjižnog vlasnika,

- da se k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u trenutku zaključenja ročišta za glavnu raspravu vodi upisana kao vlasništvo tužiteljice, a što da proizlazi iz javno dostupnih podataka, pa da ne predstavlja imovinu pokojne ĆL, već imovinu tužiteljice.

11. Ispitavši pobijanu odluku u granicama razloga određenih u žalbi, pazeći pri tome po službenoj dužnosti na zakonom propisane bitne povrede odredaba parničnog postupka i na pravilnu primjenu materijalnog prava osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka (članak 365. stavak 2. ZPP-a), ocjena je ovog drugostupanjskog suda da pobijana odluka nije pravilna niti zakonita.

12. Prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju članka 365. stavka 2. ZPP-a.

U odnosu na rješenje

13. Sud prvog stupnja je odluku o odbacivanju tužbe zbog nedostatka pravnog interesa kao procesne pretpostavke za podnošenje deklaratorne tužbe prema članku 187. ZPP-a utemeljio na činjenici da na dvjema česticama (k. č. br. [katastarska čestica] dijela k. č. br. [katastarska čestica]) ostaviteljica nije ni bila uknjižena kao (su)vlasnica, a na jednoj (k. č. br. [katastarska čestica]) da je u trenutku zaključenja glavne rasprave kao vlasnica uknjižena sama tužiteljica.

14. Prije svega, iz stanja prvostupanjskog spisa nije jasno na temelju kojih je podataka sud izveo ovakve zaključke o zemljišnoknjižnom stanju budući da spisu prileže zemljišnoknjižni izvaci za k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], iz kojih je razvidno da je i ostaviteljica (s prezimenom FL) upisana kao suvlasnica.

15. Osim toga sud je propustio ocijeniti sve isprave (Diobena pogodba, povijest promjena na katastarskim česticama) na kojima je tužiteljica temeljila tvrdnju u ranijem (izvanknjižnom) vlasništvu ostaviteljice na predmetnim nekretninama neovisno o zemljišnoknjižnom stanju.

16. Sud prvog stupnja propustio je uzeti u obzir da je na predmetnu parnicu tužiteljica upućena rješenjem ostavinskog suda, i to po njenom prigovoru nakon što su te iste nekretnine već raspoređene kao naknadno pronađena imovina ostaviteljice. Razrađujući procesnu pretpostavku pravnog interesa za traženje deklaratorne zaštite, ZPP u članku 187. stavku 2. određuje da pravo na ovu zaštitu postoji, između ostalog, kad je to posebnim propisima predviđeno, bilo da zakon daje neposredno ovlaštenje određenoj osobi da pokrene parnicu, bilo da ovlašćuje sud da određenu osobu uputi na pokretanje parnice (npr. u ovršnom ili stečajnom postupku, u ostavinskom ili u nekim drugim izvanparničnim postupcima), pa u tom slučaju zakonsko ovlaštenje oslobađa tužitelja od dužnosti da dokazuje svoj konkretni pravni interes za vođenje parnice.

17. U vezi pravnog shvaćanja prvostupanjskog suda da u odnosu na nekretnine koje nisu uknjižene kao vlasništvo ostaviteljice zainteresirane osobe imaju pravni interes za utvrđenje prava vlasništva u posebnoj parnici, valja navesti da iz tužiteljičinih tvrdnji iznijetih tijekom postupka jasno proizlazi da se njen pravni interes za vođenje ove parnice sastoji upravo u tome da te nekretnine (već obuhvaćene nepravomoćnim rješenjem o raspoređivanju naknadno pronađene imovine) isključi iz raspoređivanja u ostavinskom postupku, a kako bi upravo ona (ne dakle i njen sunasljednik) mogla ostvarivati vlasnička prava u odnosu na upisane vlasnike u posebnom postupku.

18. Sud prvog stupnja nije tijekom postupka omogućio tužiteljici da se očituje u čemu se sastoji njen pravni interes za vođenje parnice u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj je prema tvrdnjama suda uknjižena kao vlasnica, a tuženik joj taj pravni interes ničim nije osporio pa je ovu činjenicu svakako trebalo (kontradiktorno) raspraviti prije donošenja pobijane odluke.

19. Slijedom navedenoga, ocjena je ovog suda da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio odredbu članka 187. stavka 2. ZPP-a kada je tužbu djelomično odbacio pa je u tom dijelu žalbu valjalo uvažiti te rješenje ukinuti i vratiti na ponovan postupak sudu prvog stupnja, na temelju članka 380. točke 3. ZPP-a.

20. U nastavku postupka sud prvog stupnja kontradiktorno će raspraviti sa strankama i potom ocijeniti pravni interes za vođenje parnice u skladu sa sadržajem ovog rješenja.

U odnosu na presudu

21. Povodom žalbenih navoda kojima žaliteljica opisno upućuje da je pobijanom presudom počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, ovaj sud ne nalazi da se presuda ne bi mogla ispitati izuzev u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u odnosu na koju je pobijanom odlukom istovremeno presudom odbijen tužbeni zahtjev kao neosnovan, a rješenjem odbačena tužba za utvrđenje da u ostavinu ne ulazi 1/2 dijela ove nekretnine (jer predstavlja vlasništvo tužiteljice), što pobijanu odluku u tom dijelu čini proturječnom samoj sebi.

22. Osim toga, sud prvog stupnja propustio je navesti koje je odredbe materijalnog prava primijenio (kako je to propisano člankom 338. stavkom 4. ZPP-a) što je u konkretnom slučaju moglo biti od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude, čime je ostvarena relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. ZPP-a.

23. Odlučujući o materijalnopravnoj osnovanosti (dijela) tužbenog zahtjeva sud prvog stupnja pošao je od pogrešnog pravnog shvaćanja da bi tužbeni zahtjev za utvrđenje da nekretnine ne ulaze u ostavinu mogao biti osnovan samo pod pretpostavkom da je tužiteljica stekla vlasništvo istih nekretnina - (bilo) uknjižbom u zemljišne knjige kao modusom stjecanja vlasništva na temelju pravnog posla ili pak samostalnim posjedovanjem u svojstvu barem poštenog posjednika kroz zakonom propisano vrijeme od najmanje deset godina kao pretpostavkom za stjecanje vlasništva na temelju samog zakona - dosjelošću.

24. Prema članku 5. stavku 3. ZN-a ostavina se sastoji od svega što je bilo ostaviteljevo u trenutku njegove smrti, osim onoga što se ne može naslijediti zbog svoje pravne naravi ili po zakonu, ali nije ostavina ono što je tuđi udio u zajedničkoj imovini ili što netko u trenutku ostaviteljeve smrti stekne na posebnom pravnom temelju.

24.1. Nekretnina koju je ostavitelj otuđio valjanim pravnim poslom koji predstavlja naslov za stjecanje vlasništva upisom u zemljišnu knjigu ne može se smatrati nepokretnom stvari koja pripada ostavitelju neovisno o tome što je on u času smrti upisan u zemljišnoj knjizi kao vlasnik nekretnine. Izvršenjem pravnog posla kojim je nekretninu otuđio vlasnik otuđene nekretnine gubi pravo na zaštitu vlasničkih prava u odnosu na stjecatelja pa nakon toga nekretnina pripada stjecatelju, a ne njemu (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u presudi broj Rev-960/2010-2 od 24. travnja 2012.).

24.2. Stoga, pod pretpostavkom da je ostaviteljica valjanim darovnim ugovorom nekretnine koje su predmet spora darovala tužiteljici, te nekretnine nisu pripadale ostaviteljici u času njezine smrti, pa nisu mogle ući u ostavinu (naknadno pronađenu imovinu) i biti predmet nasljeđivanja.

25. Posljedično takvom shvaćanju, za odluku o osnovanosti tužbenog zahtjeva bilo je odlučno utvrditi je li Ugovor o darovanju valjan ili pak ništetan pravni posao, o čemu su u pobijanoj odluci izostali valjani i jasni razlozi. Naime, sud u obrazloženju odluke navodi da je predmetni Ugovor o darovanju ništetan pravni posao vjerojatno imajući u vidu odredbu članka 482. stavka 2. ZOO-a prema kojoj ugovor o darovanju bez prave predaje stvari mora biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave, čemu predmetni ugovor nesporno ne udovoljava, a u nastavku analizira konkretnu činjeničnu situaciju ipak „dozvoljavajući“ da je izvršena prava predaja. Okolnost što sam ugovor ne sadrži odredbu o predaji posjeda je neodlučna, jer se ova činjenica može utvrđivati i drugim dokazima, koje je uostalom sud prvog stupnja i izveo, ali je izvedene dokaze na ovu okolnost propustio ocijeniti i izvesti odgovarajući zaključak o ovoj spornoj činjenici, odlučnoj za presuđenje.

26. Slijedom navedenoga, i donesenu presudu je valjalo ukinuti te vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, na temelju članka 370. ZPP-a.

27. U ponovljenom suđenju sud prvog stupnja podvest će konkretnu činjeničnu situaciju pod odgovarajuće odredbe materijalnog prava, koje će u odluci i navesti, te će prije svega utvrditi odlučne činjenice za ocjenu valjanosti Ugovora o darovanju od 23. srpnja 2012., a time i za ocjenu osnovanosti zahtjeva da nekretnine koje su predmet spora ne ulaze u ostavinu iza pok. ĆL. Pritom će voditi računa da odluka ne može biti utemeljena na dokazima koji nisu sastavni dio sudskog spisa.

28. S obzirom na to da je odluka ukinuta i predmet vraćen na ponovno suđenje, ostavljeno je da se o troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odluči u konačnoj odluci na temelju članka 166. stavka 3. ZPP-a.

U Puli 9. veljače 2026.

Predsjednica vijeća

Alenka Paus