Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    OPĆINSKI SUD U SPLITU

    Posl. broj Psp- 82/2025-5

    R E P U B L I K A H R V A T S K A

    R J E Š E NJ E

    Općinski sud u Splitu, po sutkinji Maji Vukmir, u pravnoj stvari tužitelja: 1. ŠC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] (kao nasljednica pok. Š), 2. AC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 3. ĐC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] (2. i 3. kao nasljednici MC) i 4. FC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] (kao nasljednica CC), svi zastupani po društvu upravitelja STANOUPRAVA d.o.o., iz [adresa], zastupano po punomoćniku Antoniju Bolanči, odvjetniku u [adresa], sa sjedištem ureda u Hrvatske mornarice 1i, protiv tuženika ad1) SC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] ad2) PC, [adresa], ad3) NC, [adresa]) KC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćniku Ivani Ilić Radnić, odvjetnici u [adresa], radi smetanja posjeda, nakon glavne rasprave održane dana 20. siječnja 2026. god. u nazočnosti pun. stranaka, na ročištu za objavu odluke dana 06.veljače 2026. god.

    r i j e š i o  j e

    I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

    " 1. Utvrđuje se da su tuženici ad1) SC, OIB: [osobni identifikacijski broj], ad2) PC, ad3) NC i ad4) KC, OIB: [osobni identifikacijski broj], zasmetali tužitelje u posljednjem mirnom suposjedu nekretnine označene kao čestica kao čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], katastarske oznake 6959/4, na način da su s predmetne nekretnine samovlasno uklonili postavljene betonske graničnike.

    2. Nalaže se tuženicima ad1) SC, OIB: [osobni identifikacijski broj], ad2) PC, ad3) NC i ad4) KC, OIB: [osobni identifikacijski broj], uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u trenutku smetanja, na način da isti izvrše povrat uklonjenih betonskih graničnika postavljenih na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], katastarske oznake 6959/4.

    3. Zabranjuje se tuženicima ad1) SC, 0113: 10793247348, ad2) PC, ad3) NC i ad4) KC, OIB: [osobni identifikacijski broj], OIB: [osobni identifikacijski broj], buduće smetanje posjeda tužitelja na nekretnini označenoj kao čestica kao ZEM 3743/4, Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], katastarske oznake 6959/4 na način opisan u točki 1. izreke ovog Rješenja, kao i na svaki drugi način."

    II. Nalaže se tužiteljima da u roku od 15 dana tuženicima naknade parnični trošak u iznosu od 130,00 Eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište prema kamatnoj stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja obavljenim prije prvog dana tekućeg polugodišta, uvećanjem te stope za 3 % poena .

    obrazloženje

    1. U tužbi se navodi da su tužitelji suvlasnici i etažni vlasnici čestice označene kao čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], katastarske oznake 6959/4, što u naravi predstavlja zgradu mješovite uporabe s dvorištem anagrafskih oznaka [adresa], 5, 7 i 7A u [adresa], a tuženici su susjedi međašnici. Tužitelji da su dana 06. prosinca 2018.g. saznali da su tuženici navedenoga dana samovlasno smetali posjed tužitelja na dijelu nekretnine, tako što su uklonili s nekretnine postavljene betonske graničnike koji su služili u svrhu regulacije prometa.

    2. Tuženici se protive tužbi, te navode da su posljednji mirni posjednici predmetnog dijela nekretnine upravo su tuženici. Tužitelji da nisu bili posjednici predmetnog dijela nekretnine na kojem traže zaštitu posjeda. Svi tuženici da su dugi niz godina u posjedu prava stvarne služnosti puta na navedenoj nekretnini, istom pješice i vozilom prolaze, voze, i tako pristupaju do nekretnina u njihovom vlasništvu, suvlasništvu Vili posjedu označene kao č. zem. [katastarska čestica] (kat. č. zem. [katastarska čestica]), č. zem. [katastarska čestica] (kat. č. zem. [katastarska čestica]), č. zem. [katastarska čestica] (kat. č. zem. [katastarska čestica]), sve KO [katastarska općina], te ih nitko nikada, niti od tužitelja niti bilo koja treća osoba, nije smetala u izvršavanju tog posjeda, sve do 29.11.2018. godine. Tužitelji da su dana 29.11.2018.g. zasmetali tuženike u njihovom mirnom posjedu i to na način da su tek tada, prvi puta, tužitelji postavili betonske blokove, kako ih tužitelji nazivaju betonske „graničnike” , te na taj način onemogućili tuženicima da vrše posjed prava stvarne služnosti. Tuženici ne poriču da su oni iste blokove uklonili 06.12.2018.g. i tako u zakonom propisanom roku iskoristili pravo na dopuštenu samopomoć, pa ističu prigovor pomanjkanja protupravnosti smetanja. Napominju da betonski blokovi koji su tužitelji postavili dana 29.I I.2018.g. nisu služili za nikakvu regulaciju prometa, kako to tužitelji navode, a što je razvidno iz same činjenice da su ih tužitelji postavili tik ispred ulaza u navedene nekretnine vlasnosti ili posjeda tuženika.

    2.1. Tuženici ističu prigovor promašene aktivne legitimacije, navodeći da tuženik ad 25. više ne postoji, kao i poradi toga što čest. zem. [katastarska čestica], KO [katastarska općina] u naravi predstavlja cestu, stoga je kao takva u uporabi svih neometano. Da se u naravi radi o cesti da je razvidno iz činjenice što je na dijelu čest. zem. [katastarska čestica], KO [katastarska općina] i to baš na predmetnom dijelu postavljena horizontalna i vertikalna signalizacija. na gore navedenoj nekretnini postavljen je prometni znak Cesta s prednošću prolaska. Ova cesta predstavlja i spoj s drugim cestama.

    2.2. Napominju i da je pred ovim sudom u tijeku postupak pokrenut po tužbi istih tužitelja protiv tuženika radi predaje u posjed i zaštite od uznemiravanja predmetne nekretnine, koji se vodi pod Posl. brojem P-174/17.

    3. U dokaznom postupku pregledana je cjelokupna pisana dokumentacija u spisu, saslušane stranke, te svjedok, proveden očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke.

    4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

    4.1. U ovom predmetu doneseno je Rješenje od 01. lipnja 2023. pod Posl. br. Psp-226/2018., kojim je tužbeni zahtjev odbijen i koje je rješenje potvrđeno Rješenjem Županijskog suda u Splitu Gž-65/2024 od 27. lipnja 2024., no kako su tužitelji ad. 24. BC, 27. VC i 52. OC preminuli tijekom postupka sud je u odnosu na njih rješenjem od 06. ožujka 2024. (prije odluke Županijskog suda) prekinuo postupak. Postupak je u odnosu na njihove nasljednike nastavljen rješenjem od 05. prosinca 2024. na prijedlog tuženika. Stranke u nastavku postupka nisu imale posebnih prijedloga.

    5. Sukladno odredbi čl. 21. st. 3.ZVDSPa, tužba radi smetanja posjeda može podnijeti u roku od 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja. Tužba u ovom predmetu je pravodobna, jer niti tuženici nisu prigovorili nepravodobnosti tužbe koja je podnesena 19.12.2018., a također iz Službene zabilješke II Policijske postaje Split od 06.12..2018. god, proizlazi da su tog dana uredovali na terenu zbog predmetnog događaja.

    6. Isto tako tuženici ne spore da su dana 06.12.2018. god. uklonili 4 betonska bloka, koji su po njihovim navodima bili postavljeni od strane tužitelja upravo na izlaze iz njihovih dvorišta na cestu – [adresa].

    7. Naime, iz pribavljene Službene bilješke II Policijske postaje Split, od 29.11.2018. god. proizlazi da su tog dana pozvani od strane ŽC, zbog problema sa susjedima, gdje je dolaskom na lice mjesta PC izjavio da su o ko 10.00 sati tog dana došla 4 zaštitara, auto dizalica sa betonskim blokovima, te su 2 betonska bloka dimenzija 2,5 metara i 2 bloka dužine oko 1,5 metara, postavili na dva izlaza iz dvorišta na adresi [adresa], obitelji A. Policijski djelatnici EC i TC koji su pristupili na lice mjesta navode da po njihovom dolasku nije bilo kamiona ali su zatekli betonske blokove, od kojih su dva koja bila povezana lancem i lokotom, a koji su zapriječili izlaz iz dvora obitelji PC i A. Također su na licu mjesta zatekli zaštitare tvrtke "Protektor Rakela", 4 redara i vođu grude JC, koji je izjavio da su ih unajmili stanari zgrade [adresa], 5, 7 i 7A

    glede spora oko izlaza na put, gdje stanari tvrde da je put njihov, a ne od obitelji PC i A. Također zatekao se i predstavnik stanara zgrade [adresa], 5, 7 i 7A, odvj. Antonio Bolanča koji je rekao da stanari imaju urednu dokumentaciju i da osporavaju pravo služnosti izlaza na cestu obiteljima PC i A.

    8. Iz Službene zabilješke II Policijske postaje Split od 06.12..2018. god, proizlazi da je dolaskom policije na lice mjesta obavljen razgovor sa odvjetnikom stanara [adresa], 5, 7 i 7A, odvj. Antoniom Bolanča, koji je naveo da su tog dana SC i PC uz pomoć drugih ljudi nasilno pomaknuli betonske "mobilne zidove tzv. odbojnik", na svoje privatno zemljište, te ih tom prilikom oštetili, a koje odbojnike je inače nepoznata privatna firma po narudžbi stanara postavila na pločnik za koji tvrde da pripada zajedničkom dijelu nekretnina. Istom prilikom su SC i PC potvrdili da su uz pomoć prijatelja pomaknuli navedene odbojnike jer su im postavljeni ispred ulaza u dvorište, od strane stanara navedene zgrade, dana 28.11.2018., te da je u tijeku sudski spor oko prava prolaska koje ime je dao izvođač radova koji je gradio zgrade, odnosno firma "Lavčević".

    9. Ukratko, nije sporno da su upravo tuženici i upravo 06. prosinca 2018. god. pomaknuli i uklonili 4 betonska bloka – odbojnika sa ulaza/izlaza iz njihovog dvorišta na [adresa].

    10. Sporno je jesu li pri tome počinili smetanje posjeda tužitelja na čest. zem. [katastarska čestica] (kat. oznake 6959/4) k. o. [katastarska općina], jesu li blokovi bili postavljeni na toj nekretnini, da li su tužitelji posljednji mirni posjednici navedene nekretnine, te konačno jesu li se tuženici pri uklanjanju blokova koristili dopuštenom samopomoći.

    11. Sukladno odredbi čl. 22. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( dalje ZVDSP) koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

    12. U parnicama zbog smetanja posjeda sud pruža posjedovnu zaštitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda i poštenje posjednika (čl. 22. st.2 ZVDSP).

    13. Međutim, valja istaknuti da je i Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u članku 21. i 22., te u odredbi članka 441. Zakona o parničnom postupku decidirano navedeno da će se sud u tužbi o smetanju posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Drugim riječima pitanje (su)vlasništva u parnici za smetanje posjeda je potpuno irelevantno, a niti može biti opravdanje za poduzete radnje.

    14. Nadalje, prema odredbi čl. 27. st. 1. ZV, tko ima pravo na zaštitu posjeda, smije svoj posjed zaštititi za vrijeme trajanja rokova iz čl. 21. st. 3. ovoga Zakona i silom od onoga tko mu posjed samovlasno oduzme ili ga u posjedovanju uznemirava, ako je to nužno jer bi sudska pomoć stigla prekasno, a opasnost je neposredna, ali samo ako za zaštitu svoga posjeda ne primjeni silu veće jakosti nego li je primjerena okolnostima (dopuštena samopomoć).

    15.Prema odredbi čl . 221. st. 3. istog zakona pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.

    16. Zapravo već iz samih Službenih bilješki policijskih djelatnika sa lica mjesta proizlazilo bi da se radi o dopuštenoj samopomoći koju su tuženici poduzeli u rokovima iz čl. 21. st. 3.

    17. Naime, prva bilješka sačinjena je 29.11.2018. god. kada su, što je nesporno time utvrđeno, po nalogu tužitelja postavljeni betonski blokovi na izlaze iz dvorišta kuća obitelji tuženika, a druga samo 7 dana kasnije, 06. prosinca 2018. god., kada su policijski djelatnici pozvani sada od strane tužitelja jer su tuženici te iste blokove uklonili. Iz slika koje su tuženici dostavili uz odgovor na tužbu vidljivo je da su ti blokovi postavljeni baš na izlaz iz njihovih dvorišta prema cesti, tako da ih potpuno zatvaraju ( na slikama su vidljivi i djelatnici zaštitarske tvrtke angažirane od strane tužitelja), a očito je da se iz dvorišta tuženika izlazi na ulicu-vestu-prometnicu, koja ima i prometnu horizontalnu signalizaciju (oznaku isprekidane crte sredinom ceste), te da su uz pločnik na suprotnoj strani ulice parkirana vozila.

    17.1. Kako proizlazi iz bilješke od 29.11.2018. tada je odvjetnik tužitelja na terenu izjavio da se stranke na sudu spore oko prava služnosti izlaska na cestu.

    18. Na očevidu na licu mjesta tužitelji su vještaku i sudu pokazali predmet spora, te je utvrđeno da je predmet spora " nogostup na sjevernom dijelu k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], a preko predmetnog nogostupa vrši se kolni pristup na k. č. [katastarska čestica] i dr."

    19. Nogostup je svakako sastavni dio ceste koja kako je poznato se sastoji od kolni ka i nogostupa.

    20.U svom iskazu na ročištu od 12.07.2021. god. tužitelj ad. 19. ČC iskazao je da su prije samog čina smetanja betonski blokovi i to tri komada bili postavljeni na granici između njihove nekretnine i nekretnine tuženika, odnosno na samom izlasku s parcele tuženika, da su ti betonski blokovi prije uklanjanja bili postavljeni desetak dana prije. Prije toga desetoga dana tuženici su se koristili tom cestom, a to čine i danas nakon uklanjanja blokova. Upitan navodi da su se oni u tu zgradu uselili polovicom 2012. i od tada do postavljanja tih blokova tuženici su koristili predmetnu cestu za prolaz stalno.

    21. Tužitelj ad. 13. DC (u ranijem tijeku postupka) u iskazu je naveo da se on uselio u zgradu 2013. i da su tuženici od tada do postavljanja betonskih blokova koristili nekretninu za prolaz, da su oni te blokove postavili tek 2018., jer da su se prethodno pokušali mirnim putem dogovoriti s tuženicima i da prestanu koristiti njihovu nekretninu.

    22.Tužiteljica ad. 16. ZC (u ranijem tijeku posutpka) navodi da je ona bila vlasnica cijele te nekretnine koju je naslijedila od svog oca i da je ta nekretnina bila ograđena suhozidom koji je prema tuženicima imao visinu od gotovo 3 metra. Tu nekretninu da je prodala 2005. radi izgradnje predmetnih zgrada. Do same gradnje tu nekretninu tuženici nikad nisu koristili za nikakav prolaz a nekretnina se iznajmljivala za plastenik cvijeća. Prethodnu nekretninu je koristilo poduzeće Jadro.

    23. Tuženik ad. 1. SC ( u ranijem tijeku postupka) navodi da su oni koristili prolaz pješke preko današnje nekretnine tužitelja a da im e gosp. Đ, otac gospođe ZC, još 1978. dopustio da preko njegove nekretnine prolazimo radi izgradnje naše kuće. Godine 2012. kada je tvrtka Lavčević gadila predmetne zgrade s njihovim direktorom gosp. M da su postigli dogovor da im se preko nekretnine, sada u vlasništvu tužitelja, dopusti kolni prilaz na naše nekretnine, kojeg da su nesmetano potom koristili do 2016 god., kada je gospodin F s još nekim suvlasnicima došao na njegovu nekretninu sa zahtjevom da sve ono što je napravio na njihovim dijelu nekretnine ukloni. Navodi da on nije imao problema sa time da se službeno odredi granica i da svatko koristi svoje. Kako nije postignut nikakav dogovor godine 2018. potpuno nenajavljeno postavljeni su predmetni blokovi. Navodi da tu cestu za prolaz koriste od izgradnje 2012. do danas uz prekid od par dana kad su bili postavljeni betonski blokovi.

    24. Tuženik ad. 2. (u ranijem tijeku postupka) u iskazu je naveo da je on s graditeljem Lavčević i to gosp. M i gosp. C dogovorio da se poravna granica koja je bila cik-cak, da poruši svoju baraku koja se tu nalazila i da će mu se omogućiti kolni pristup do njegove nekretnine. Po tom dogovoru da su odredili granicu, on da je srušio baraku i omogućen mu je kolni pristup kojeg nesmetano koristi od izgradnje do danas s iznimkom postavljanja betonskog bloka kojeg da je nakon par dana uklonio. Betonski blok se nalazi sada na njegovoj nekretnini. Navodi da je to njegov jedini kolni pristup.

    25. Tuženik ad. 3. NC (u ranijem tijeku postupka) navodi da je upravo tvrtka Lavčević ostavila te kolne pristupe prilikom izgradnje ogradnog zida. Po dogovoru da su oni koristili taj kolni pristup a postavljeni blokovi su postavljeni upravo na dijelu njihove zemlje koje su oni ustupili tvrtki Lavčević radi izgradnje pravocrtne međe.

    26. Tuženik ad. 4. pridružio se iskazima ostalih tuženika te dodao da tu živi više od 40 godina i da je preko predmetne nekretnine 40 godina prolazio pješke.

    27. Saslušana svjedokinja IC, susjeda stranaka i predmetnih nekretnina iskazala je da sa sigurnošću može kazati da svi cijelo vrijeme koriste taj put za prolaz do svojih kuća i da prolaze preko te parcele između zgrada. Naglašava: "Za nas je to javni put odnosno javna cesta.".

    28. Dakle iz iskaza samih tužitelja koji su u postupku po tužbi podnesenoj 19.12.2018. god. saslušani proizlazi da su tuženici sve do postavljanja sporih blokova nesmetano prolazili preko čest. zem. [katastarska čestica] koja im je služila za pristup pješice i vozilima do njihovih kuća i dvorišta i to puno više od 30 dana koliko je potrebno da se posjed "umiri", sigurno od 2012. godine, ako ne i ranije. Naime, tužitelji su se uselili u objekt tek 2012. god. nakon što je isti izgrađen, dok su tuženici tu živjeli od ranije.

    29. Postavljanjem blokova za koje i sami tužitelji kažu da su tu stajali oko 10- tak dana, na ulaze u dvorišta tuženika, tužitelji su zapravo zasmetali njihov posjed (prava stvarne služnosti), a tuženici su se koristili dopuštenom samopomoći da ga vrate.

    30. Skicom vještva vještaka geometra RC prikazani su spor ni dijelovi nogostupa preko kojih do svojih kuća dolaze tuženici, pa tako proizlazi da se sporni dio obojan sivom bojom ne nalazi na čest. zem. [katastarska čestica] – kat. čest. [katastarska čestica], već na kat. čest. [katastarska čestica]/5površine 6,38 m2 i u naravi predstavlja dio nogostupa, dok se zeleno šrafirani sporni dio nalazi na čest. zem. [katastarska čestica] površine 5,1 m2, u naravi dio nogostupa. Dakle ovi dijelovi se čak uopće ni ne nalaze na utuženoj kat. čest. zem. [katastarska čestica], pa za njih nikako tužbeni zahtjev ne može biti osnovan, čak i da se ne radi o samopomoći.

    30.1. Za dodati je da je iz vještva vidljivo upravo da je katastarska granica kat. čest. zem. [katastarska čestica] u odnosu na nekretnine tuženika kat. čest. zem. [katastarska čestica] položena "cik-cak" kako je to kazao tuženik ad 2., a iz topografskog stanja i kako bi ona trebala biti izravnata u odnosu na nogostup i navedene nekretnine.

    30.2. U usmenom izlaganju na ročištu od 11. ožujka 2021. god. vješta RC, upitan za koje čestice ova čest. zem [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] predstavlja kolni pristup, odgovario je da je riječ o česticama 6952/1 i 6952/5 K. O. [katastarska općina].

    31. Iz svih izvedenih dokaza utvrđeno je kako je navedeno da su se tuženici koristili dopuštenom samopomoći, te da se ne radi o smetanju posjeda, zbog čega je tužbeni zahtjev valjalo odbiti.

    32. Također kako proizlazi iz provedenih dokaza čest. zem. [katastarska čestica] odnosno kat. čest. zem. [katastarska čestica] u naravi, barem dijelom na kojem bi bilo navodno počinjeno smetanje posjeda predstavlja cestu, prometnicu, dakle javni put kojim komuniciraju vozila i pješaci , te na kojem iz tog razloga nije moguć ni posjed ni smetanje posjeda (uz zadršku da potpisana sutkinja nije osobno bila na očevidu na licu mjesta jer je predmet preuzela kada je ta radnja već bila provedena). Za napomenuti je i da tužbeni zahtjev nije dovoljno jasno i precizno određen da bi sam po sebi (kada se ne bi radilo o samopomoći) bio provediv, jer nije točno označeno mjesto na koje bi na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tuženici morali vratiti betonske blokove, kao ni njihova količina ni mjere.

    33. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. i 155. ZPP-a, te Tarifi o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika ( NN 138/23 i 107/25).

    34. Sukladno Tbr. 7. st. 2. tuženicima su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku – odvjetniku za zastupanje na ročištu od 210.01.2026. u iznosu od 50,00 bodova, odnosno 100,00 eura, uvećano za 30% za zastupanje više tuženika daje 130,00 Eura, pa je odlučeno kao u točki II. izreke.

    U Splitu, 06. veljače 2026. godine

    SUTKINJA

    Maja Vukmir

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu u Splitu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana, od dana dostave ovjerenog prijepisa istog.

    Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se rješenje objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava rješenja obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se rješenje objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se rješenje objavljuje smatra se da je dostava rješenja obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka istog ( čl. 335. ZPP-a).

    Rješenje će biti istaknuto na internetskoj stranici e-oglasne ploče suda osam dana, računajući od dana kada je održano ročište za objavu. Ovjereni prijepis rješenja stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335 ZPP-a).

    DNA:

    1. pun tužitelja

    2. pun. tuženika

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.