REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 11

P-2616/2025-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Dini Jellin, u pravnoj stvari tužitelja Općina Dugopolje, OIB: 57240842564, Trg Franje Tuđmana 1, Dugopolje, kojeg zastupa punomoćnik Vinko Samardžić, odvjetnik u Splitu, Lj. Posavskog 12a, protiv tuženika Hrvatske autoceste d.o.o., , OIB: 57500462912, Širolina 4, Zagreb, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi isplate, nakon javne, glavne rasprave zaključene 15. siječnja 2026. u prisutnosti punomoćnika stranaka, s danom objave 6. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja, koji glasi:

"1. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju iznos od 1.300.683,52 EUR / 9.800.100,00 kn, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od utuženja pa do konačne isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu za tri postotna poena.

2. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od presuđenja pa do konačne isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu za tri postotna poena.", kao neosnovan.

II. Nalaže se tužitelju Općina Dugopolje, OIB: 57240842564, Trg Franje Tuđmana 1, Dugopolje naknaditi umješaču na strani tuženika Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, troškove parničnog postupka u iznosu od 33.180,00 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 6. veljače 2026. do isplate , po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, u roku od osam dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi, koju podnosi Općinskom sudu u Splitu 30. prosinca 2015., navodi da je vlasnik nekretnina i to čest. zem. [katastarska čestica], površine 337 m2, k. o. [katastarska općina] nastala cijepanjem osnovne čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjiženog prava vlasništva Općine Dugopolje, čest. zem. [katastarska čestica], površine 294 m2, k. o. [katastarska općina] nastala cijepanjem osnovne čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjiženog prava vlasništva Općine Dugopolje, čest. zem. [katastarska čestica], površine 14212 m2, k. o. [katastarska općina], nastala cijepanjem osnove čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjiženog prava vlasništva Općine Dugopolje, čest. zem. [katastarska čestica], površine 443 m2, nastala cijepanjem osnovne čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjiženog prava vlasništva Općine Dugopolje. Navedene nekretnine ušle su u sastav autoceste Bregana-Zagreb-Dubrovnik na temelju pravomoćne lokacijske dozvole od 24. veljače 2003. u područje "Čvor Podi". Ističe da su zaključkom i djelomičnim rješenjem Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji od 27. siječnja 2010. navedene nekretnine izvlaštene i određena je naknada za potpuno izvlaštenje zemljišta tužitelju. Tuženik je izjavio žalbu protiv zaključka i djelomičnog rješenja. Povodom žalbe ukinut je zaključak i djelomično rješenje te je predmet vraćen na ponovni postupak. U ponovnom postupku odbijen je prijedlog tuženika za potpuno izvlaštenje. Prijedlog je odbijen jer tuženik nije udovoljio uvjetima za nastavak upravnog postupka zbog toga što nije dostavio dokumentaciju, a i stoga što je tuženik povukao prijedlog za izvlaštenje. Navodi da to ukazuje na protupravno postupanje tuženika. Ističe da tužitelju nije isplaćena naknada za oduzete nekretnine. Stoga predlaže da sud naloži tuženiku da naknadi tužitelju iznos od 608.640,25 EUR / 4.585.800,00 kn sa zateznim kamatama od utuženja do isplate.

2. Tužitelj uređuje tužbu i tužbeni zahtjev u podnesku od 16. ožujka 2016. na način da uz prethodno navedene nekretnine dodaje još i nekretninu čest. zem. [katastarska čestica], površine 17381 m2, koja je nastala cijepanjem osnovne čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Objašnjava da tuženik koristi sve nekretnine bez pravnog temelja. Navodi da je dio nekretnina ušao u trasu autoputa. Predlaže da sud naloži tuženiku naknaditi tužitelju iznos od 1.300.683,52 EUR / 9.800.100,00 kn sa zateznim kamatama od utuženja do isplate.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe prigovor mjesne nenadležnosti Općinskog suda u Splitu. Navodi da su čest. zem. [katastarska čestica] upisane kao "cesta". Stoga se poziva na čl. 2. Zakona o javnim cestama. Ističe da tužitelj nije dostavio dokaz o vlasništvu za čest. zem. [katastarska čestica]. Ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije i promašene pasivne legitimacije. Za autocestu Zagreb-Split, dionica Prgomet-Dugopolje izdana je uporabna dozvola od 27. prosinca 2004., a autocesta je puštena u promet 1. srpnja 2004. Ukazuje da je bitno faktično stanje na terenu, a na terenu je izgrađena cesta. Poziva se na čl. 3. Zakona o javnim cestama. Projekt za izgradnju autoceste izdan je u siječnju 2003. uz izmjene i dopune građevinske dozvole 2004. Ističe prigovor zastare. Navodi da tužitelj nije bio vlasnik ni osnovne nekretnine čest. zem. [katastarska čestica]. Na dan 16. listopada 1990. navedeno područje bilo je obuhvaćeno programom gospodarenja Hrvatskih šuma d.o.o. te je bilo u društvenom vlasništvu (općenarodna imovina). Stoga se poziva na čl. 1. Zakona o šumama. Poziva se i na Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Poziva se na čl. 362. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Na dan stupnja navedenog Zakona utužene nekretnine bile su općenarodna imovina. Tužitelj je osnovan Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, koji je stupio na snagu 30. siječnja 1997., dok su predmetne nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske ušle 28. listopada 1996. Predlaže obavijestiti Republiku Hrvatsku o otpočetoj parici. Ističe prigovor apsolutne nenadležnosti. Autocesta je puštena u promet i faktično završena, što je tužitelj znao jer se nalazi u njenoj neposrednoj blizini. Ističe prigovor dvostruke litispedencije.

Predlaže odbiti tužbeni zahtjev, kao neosnovan.

4. Na ročištu 4. svibnja 2016. tuženik ističe da čest. zem. [katastarska čestica] nije bila u postupku izvlaštenja.

5. Raspravnim rješenjem Općinskog suda u Splitu, posl. br. P-11863/15 od 4. svibnja 2016. navedeni sud se oglasio mjesno nenadležnim te je riješio da će spis, po pravomoćnosti, dostaviti Općinskom građanskom sudu u Zagrebu (listovi 197., 198., 199. i 200. spisa).

6. Protiv rješenja o mjesnoj nenadležnosti Općinskog suda u Splitu od 16. svibnja 2016. žalio se tužitelj.

7. Odlučujući o žalbi tužitelja, Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi donio je rješenje, posl. br. Gž-1569/2016-2 od 19. listopada 2016. kojim je žalbu tužitelja odbio kao neosnovanu i potvrdio rješenje o mjesnoj nenadležnosti (listovi 205. i 206. spisa).

8. Stoga je Općinski sud u Splitu dostavio spis Općinskom građanskom sudu u Zagrebu na daljnji postupak.

9. Općinski građanski sud u Zagrebu uputio je prijedlog Vrhovnom sudu RH za rješavanje sukoba nadležnosti (list 214. spisa).

10. Vrhovni sud RH uputio je dopis, posl. br. Gr1-226/17-2 od 11. svibnja 2018. (list 215. spisa) u kojem je naveo da se Općinski građanski sud u Zagrebu treba oglasiti stvarno nenadležnim, a tek potom, ukoliko to ovaj sud bude smatrao, navedeni sud treba uputiti prijedlog za rješavanje sukoba nadležnosti. Stoga je spis vraćan Općinskom građanskom sudu u Zagrebu.

11. Postupajući po uputi, Općinski građanski sud u Zagrebu donio je rješenje, posl. br. P-7461/16-8 od 7. lipnja 2018. (list 216. spisa) kojim se oglasio stvarno nenadležnim te je riješio da će se predmet, po pravomoćnosti, uputiti ovome sudu, kao stvarno nadležnom.

12. Ovaj sud je dopisom od 24. siječnja 2019. obavijestio Republiku Hrvatsku o otpočetoj parnici (list 410. spisa).

13. Republika Hrvatska je podneskom od 21. ožujak 2019. (listovi 412. i 413. spisa) prijavila miješanje. Navela je da su sve nekretnine upisane kao općenarodna imovina te da su bile obuhvaćene programom gospodarenja šuma i šumskim zemljištem Splitsko-omiško-trogirskog užeg područja za razdoblje od 1981. do 1990. Zbog navedenog na temelju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama na dan 16. listopada 1990. postale su vlasništvo Republike Hrvatske. Pridružila se svim navodima tuženika. Predložila je da sud odbije tužbeni zahtjev, kao neosnovan.

14. Rješenjem, posl. br. P-2007/18 od 23. travnja 2019. (list 474. spisa) ovaj sud dopustio je miješanje Republike Hrvatske na strani tuženika. Navedeno rješenje postalo je pravomoćno.

15. Umješač na strani tuženika je podneskom od 24. srpnja 2019. obavijestio da je podnio tužbu radi utvrđenja prava vlasništva na nekretninama iz ovog predmeta (list 485. spisa). Uz navedeni podnesak dostavio je i tužbu predanu Trgovačkom sudu u Splitu (listovi 487. – 489. spisa).

16. Trgovački sud u Splitu je dopisom, posl. br. P-374/19-5 od 12. rujna 2019. obavijestio ovaj sud da je tužba zaprimljena te se postupak nalazi u fazi zakazivanja pripremnog ročišta (list 486. spisa).

17. Rješenjem, posl. br. P-2007/18 od 18. rujna 2019. (listovi 490. – 492. spisa) određen je prekid ovog postupka do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi pred Trgovačkim sudom u Splitu, pod posl. br. P-374/19. Navedeno rješenje postalo je pravomoćno.

18. S obzirom na to da je postupak, koji se vodio pred Trgovačkim sudom u Splitu, pod posl. br. P-374/19, pravomoćno okončan, a zbog kojeg postupka, do njegovog pravomoćnog okončanja, određen prekid postupka u ovoj pravnoj stvari, to je ovaj sud donio rješenje, posl. br. P-2007/18-18 od 1. listopada 2025. (listovi 498. – 500. spisa) kojim je nastavio postupa u ovom predmetu. Navedeno rješenje postalo je pravomoćno 11. listopada 2025. (listovi 501. i 502. spisa).

19. U podnesku od 7. siječnja 2026. tužitelj je predložio ponovno određivanje prekid postupka i to iz razloga što je protiv drugostupanjske odluke u postupku posl. br. P- 374/19 podnio ustavnu tužbu Ustavnom sudu RH. Postupak se pred Ustavnim sudom RH vodi pod br. U-III-5455/2025 (listovi 504. i 505. spisa). Uz podnesak je dostavio ustavnu tužbu (listovi 506. – 519. spisa). Navedeni podnesak sa sadržanim prijedlogom tužitelja od 7. siječnja 2026. sud je dostavio tuženiku, koji ga je uredno primio 9. siječnja 2026. i umješaču na strani tuženika, koji ga je uredno primio 12. siječnja 2026. (potvrdu o otpravku između listova 521. i 522. spisa). Tuženik i umješač na strani tuženika su se na prijedlog za ponovni prekid postupka očitovali na glavnoj raspravi 15. siječnja 2026. na način da su naveli da se protive predloženom prekidu postupka (list 522. spisa).

20. Sud jest prvi put prekinuo postupak po pravomoćno okončanja postupka pred Trgovačkim sudom u Splitu te nastavio postupak nakon što je postupak pred Trgovačkim sudom u Splitu pravomoćno okončan, kao što je prethodno obrazloženo. Međutim, sud nije prihvatio novi prijedlog za prekid do odluke Ustavnog suda RH o podnesenoj ustavnoj tužbi. Naime, postupak pred trgovačkim sudom u Splitu je pravomoćno okončan, a ovaj sud je odlučio sam odlučiti o meritumu spora (s obzirom da nema niti subjektivnog identiteta u odnosu na postupak pred Trgovačkim sudom u Splitu, a niti u tim postupkom obuhvaćene sve nekretnine iz ovog predmeta). Također, sud je uvažio da se radi o postupku započetom 2015. te da se postupak vodi pred različitim sudovima deset godina.

21. Tijekom postupka sud je pročitao izvadak iz zemljišne knjige (listovi 6. – 8. spisa), uvjerenje Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za prometno uređenje, Ispostava Solin klasa: 350-07/12-02/171, ur.br. 2181/1-11-06/07-12-3 od 24. rujna 2012. (list 9. spisa), dopisi o namjeni zemljišta (listovi 10. – 17. spisa), zaključak i djelomično rješenje Ureda državne uprave u Splitsko dalmatinskoj županiji, Ispostava Solin, klasa: UP-I-943-04/08-01/02, ur.br. 2181-05/07-10-25 od 27. siječnja 2010. (listovi 18. 26. spisa), rješenje Ministarstva pravosuđa uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo klasa: UP/II-943-04/10-01/44, ur.br. 514-04/01-14-08 od 7. siječnja 2014. (listovi 27. – 30. spisa), rješenje Ureda držane uprave u Splitsko dalmatinskoj županiji, Služba za imovinsko-pravne poslove, klasa: UP/I-943-04/15-01/65, ur.br. 2181-05-01/026-15-04 od 27. studenoga 2015. (listovi 31. – 33. spisa), prikaz zk. uloška (list 39. spisa), potvrde Hrvatskih šuma d.o.o., ur.br.: ST-01-10-714/02 od 17. ožujka 2010., potvrde Hrvatskih šuma d.o.o., klasa: ST/19-01/68, ur.br. 15-00-05/02- 1903 od 14. siječnja 2019., kao i programa gospodarenja šumama i šumskim zemljištem splitsko-omiško-trogirskog užeg područja za razdoblje 1981. – 1990. iz 1981. (listovi 228., 236., 414. 415., 416. – 420. spisa), kao i cjelokupni spis.

22. Sud je, također, pročitao i sudsku praksu, koja djeluje snagom svoje pravne argumentacije, pa tako rješenje Županijskog suda u Zagrebu, posl. br. Gž-7320/12-2 od 18. prosinca 2012. (list 50. spisa), presudu Vrhovnog suda RH, posl. br. Rev- 1841/2011-2 od 23. srpnja 2013. (list 51. spisa), kao i preostalu sudsku praksu u spisu.

23. Raspravnim rješenjem od 15. siječnja 2026. (list 523. spisa) sud je odbio daljnje predložene, a neizvedene dokazne prijedloge, kao nevažne, radi utvrđenja odlučnih činjenica. Ovo stoga jer je činjenično stanje u trenutku zaključenja glavne rasprave bilo u dovoljnoj mjeri razjašnjeno za donošenje meritorne odluke, što će biti još dodatno obrazloženo.

24. Cijeneći rezultate dokaznog postupka, kako svaki dokaz zasebno, tako i sve dokaze zajedno, a na osnovi odredbe iz čl. 8. Zakon o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 28/2013., 89/2014. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025. - dalje u tekstu: ZPP), ovaj sud je zaključio da je tužbeni zahtjev neosnovan. Nije bilo potrebno provoditi geodetsko vještačenje jer između stranaka nema spora od koje su čestitci nastale cijepanjem čestite iz ovog predmeta. Također, između stranka nema spora o identifikaciji čestica.

25. Predmet ovog spora je tužiteljev zahtjev za korištenje bez pravnog osnova nekretnina u tužiteljevom vlasništvu i to:

- čest. zem. [katastarska čestica], površine 337 m2, k. o. [katastarska općina], nastala cijepanjem osnovne čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- čest. zem. [katastarska čestica], površine 294 m2, k. o. [katastarska općina], nastala cijepanjem osnovne čest.em. 5861/13 zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- čest. zem. [katastarska čestica], površine 14 212 m2, k. o. [katastarska općina], nastala cijepanjem osnove čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- čest. zem. [katastarska čestica], površine 443 m2, k. o. [katastarska općina], nastala cijepanjem osnovne čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- čest. zem. [katastarska čestica], površine 17381 m2, k. o. [katastarska općina], nastala cijepanjem osnovne čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].

26. Kao što je prethodno navedeno, pred Trgovačkim sudom u Splitu, pod posl. br. P-374/19 vodio se postupak između tužiteljice Republike Hrvatske, ovdje umješača na strani tuženika, protiv tuženika, ovdje tužitelja, radi utvrđenja prava vlasništva. Navedeni postupak vodio se, među ostalim, i radi utvrđenja prava vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica]. Presudom Trgovačkog suda u Splitu, posl. br. P-374/2019- 35 od 4. svibnja 2023. (listovi 529. – 535. spisa) utvrđeno je da je vlasnica, među ostalim, navedenih čestica Republika Hrvatska, ovdje umješač na strani tuženika. Žalbu protiv navedene presude uložio je tuženik, ovdje tužitelj. Odlučujući o žalbi tuženika, ovdje tužitelja, Visoki trgovački sud RH donio je presudu, posl. br. Pž- 2794/2023-3 od 12. ožujka 2025. (listovi 537. – 541. spisa) kojom je odbio žalbu tuženika i potvrdio presudu Trgovačkog suda u Splitu od 4. svibnja 2023. pod t. I. i II. izreke. Visoki trgovački sud RH pozvao se na čl. 16. Zakona o šumama te je zaključio da se predmetne čestice danom stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama 16. listopada 2019. postale vlasništvo Republike Hrvatske. Ne radi se o dvostrukoj listispendenciji jer nema subjektivnog identiteta ovog spora i spora koji se vodio pred Trgovačkim sudom u Spitu No, valja cijeniti presudu kojom je umješač na strani tuženika utvrđen vlasnikom dvije od pet čestica iz ovog spora i to čest. zem. [katastarska čestica].

27. Kao što je već navedeno, nije sporno da se nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] dijelila (cijepala) na nekretnine iz ovog predmeta (kat. zem. 5861/140, 5861/141, 5861/262, 5861/264 i 1914/32). Dapače, navedeno proizlazi iz isprava u spisu.

28. Prema odredbi iz čl. 6. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama ("Narodne novine", br. 41/1991., dalje u tekstu: ZIDZŠ/1990.) šume i šumska zemljišta na teritoriju Republike Hrvatske, osim šuma i šumskih zemljišta u privatnom vlasništvu, jesu u državnom vlasništvu Republike Hrvatske. ZIDZŠ/19990. stupio je osmi dan od objave 16. listopada 1990., a primjenjuje se od 1. siječnja 1991. (čl. 55. ZIDZŠ/1990.).

29. Time stupanjem na snagu ZIDZŠ/1990. sve su šume i šumska zemljišta, koja su bila društveno vlasništvo, po sili zakona (ex lege) postala vlasništvo Republike Hrvatske.

30. Zakon o šumama ("Narodne novine" broj: 54/83., 32/87. i 47/89.), koji je prethodnik ZIDZŠ/1990., propisivao je da se sve šume i šumska zemljišta vode upisom u šumskogospodarskoj osnovi, a kriteriji za utvrđenje šuma i šumskog zemljišta bila je činjenica da se kao takvo vodilo upisano u šumskogospodarskoj osnovi kod nadležne Uprave šuma.

31. Zbog navedenog, odlučno je utvrditi je li se nekretnina iz koje su nastale nekretnine iz ovog predmeta – čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vodila upisana u šumskogospodarskom području na dan stupanja na snagu ZIDZŠ/1999. (16. listopada 1990.).

32. Nekretnina čest zem. 5861/13, iz koje su cijepanjem nalaze sve nekretnine iz ovog predmeta (što između stranaka nije sporno), površine 1446793 m2, bila je obuhvaćena Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima splitsko- omiško-trogirskog užeg područja za razdoblje od 1981. do 1990., a što proizlazi iz potvrde Hrvatskih šuma d.o.o., ur.br. ST-01-10-714/02 od 17. ožujka 2010. (za čest. zem. [katastarska čestica]), potvrde Hrvatskih šuma d.o.o., klasa:

ST/19-01/68, ur.br. 15-00-05/02-1903 od 14. siječnja 2019. (za zem. čest. 1914/32), kao i programa gospodarenja šumama i šumskim zemljištem splitsko-omiško- trogirskog užeg područja za razdoblje 1981. – 1990. iz 1981. (listovi 228., 236., 414. 415., 416. – 420. spisa).

33. Prema odredbi iz čl. 3. ZIDZŠ/90 radi osiguranja jedinstvenog i trajnog gospodarenja šumama i šumskim zemljištima na teritoriju Republike Hrvatske ustanovljuje se šumskogospodarsko područje Republike Hrvatske, a šume i šumska zemljišta su obuhvaćena šumskogospodarskim područjem navedena u Popisu šuma i šumskih zemljišta šumskogospodarskog područja koji se objavljuje uz ZIDZŠ/90 i njegov je sastavni dio.

34. Prema odredbi iz čl. 51. ZIDZŠ/90 je propisano da će Poduzeće za šume donijeti šumskogospodarsku osnovu područja za teritorij Republike Hrvatske u roku dvije godine od dana početka primjene tog Zakona, a da će se do donošenja šumskogospodarske osnove područja šumama i šumskim zemljištima u državnom vlasništvu gospodariti na temelju postojećih šumskogospodarskih osnova područja i programa za gospodarenje šumama šumskokrških područja.

35. S obzirom na to da je iz Uvjerenja Hrvatskih šuma d.o.o. ur.br.: St-05-18-873/02 od 2. ožujka 2018. proizlazi da su nekretnine, koje su predmet ovog spora, na dan 16. listopada 1990., bile, odnosno da je nekretnina iz koje su nastale nekretnine iz ovog predmeta (zem. čest. 5861/13) obuhvaćena Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima splitsko-omiško-trogirskog užeg područja za razdoblje od 1981. do 1990., to je valjalo zaključiti da je predmetno zemljište na dan 16. listopada 1990. bilo upisano u šumskogospodarskoj osnovi kod nadležne uprave šuma, čime je na temelju samog zakona postalo vlasništvo Republike Hrvatske od 1. siječnja 1991.

36. Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi (Narodne novine broj 90/92, 94/93, 117/97, 128/99, dalje: ZLSU), koji je donesen 1992., nije mogao mijenjao vlasničkopravni status predmetne nekretnine jer su nekretnine, odnosno nekretnina iz koje su cijepanjem nastale postale vlasništvo umješača na strani tuženika 1990.

37. Promjene faktičnog stanje, odnosno naravi predmetnih nekretnina ne utječu na činjenicu da je izvorna nekretnina na temelju zakona postala vlasništvo umješača na strani tuženika.

38. Stoga je sud u odnosu na nekretnine iz ovog predmeta zaključio da su ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva Republike Hrvatske na temelju odredbe iz čl. 6. ZIDZŠ/90, koja odredba se primjenjuje temeljem odredbe iz čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje: ZV).

39. Tako i Visoki trgovački sud RH u presudi, posl. br. Pž-2794/2023-3 od 12. ožujka 2025.

40. Stoga valja zaključiti da neosnovano tvrdi tužitelj da je isključi vlasnik nekretnina iz ovog spora.

41. S obzirom na to da tužitelj nije dokazao da je vlasnikom nekretnina (čest. zem. [katastarska čestica]), to nije aktivno legitimirati potraživati naknadu za korištenje nekretnina koja mu ne pripadaju.

42. S obzirom na to da tužitelj, sukladno čl. 7. st. 1. i čl. 219. st. 1. ZPP-a, nije dokazao da je vlasnik nekretnina iz ovog predmeta, to mu ne pripada naknada za korištenje tuđe nekretnine po odredbama iz čl. 164. i 165. ZV-a i/ili čl. 1111. ZOO-a.

43. Stoga je valjalo odlučiti kao u t. I. izreke.

44. O troškovima parničnog postupka sud je odlučivao na temelju odredbi iz čl. 151. st. 1., čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a te odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/2023. i 107/2025. - dalje u tekstu: Tarife).

45. Stoga je, kao potrebne za vođenje parnice, u smislu odredbe iz čl. 155. st. 1. ZPP-a, umješaču na stani tuženika valjalo priznati trošak sastava odgovor na tužbu u iznosu od 11.060,00 EUR na temelju Tbr. 8.1. Tarife, kao i troškove zastupanja, po zakonskoj zastupnici, na ročištima 7. svibnja 2019. i 15. siječnja 2026., za svako iznos od 11.060,00 EUR na temelju Tbr. 9.1. Tarife, sve uvećano za PDV(25 %). Stoga je tužitelju valjalo dosuditi troškove parničnog postupka u ukupnom iznosu od 33.180,00 EUR sa zateznim kamatama počev od presuđenja do isplate po odredbi iz čl. 151. st. 3. ZPP-a, a po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO-a koja se primjenjuje u ostalim odnosima. Slijedom iznesenog, odlučeno kao u t. II. izreke.

U Zagrebu 6. veljače 2026.

Sutkinja:

Dina Jellin

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke su ovlaštene izjaviti žalbu u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka presude odnosno od dana objave presude ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu i to u dva primjerka za sud i po jedan primjerak za svaku protivnu stranu. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Zagrebu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

DNA:

1. tužitelju, po pun., uz nalog za sudsku pristojbu na presudu 663,61 EUR

2. tuženiku, po pun.

3. umješaču na strani tuženika, po ŽDO u Zagrebu

4. kal. 30 dana