REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj P-122/2024-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Puli - Pola, po sucu Tamari Došen, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice SŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Vladimiru Arloviću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženice ŠŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Tamari Vejnović Rovis, odvjetnici iz Pule, radi predaje u posjed, nakon zaključenja glavne rasprave 27. listopada 2025., u prisutnosti tužiteljice i punomoćnika stranaka, objavljene 6. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Tuženica ŠŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužna je tužiteljici SŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], predati u posjed slobodan od svojih osoba i stvari dio stana tužiteljice, sobu(sobicu), označenu zemljišnoj knjizi zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], 4- suvlasnidki dio: 1/5 etažno vlasništvo E-3 koji je povezan sa vlasništvom stana broj 3 na prvom katu koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, kupaonice, predsoblja i hodnika ukupne površine 75,53 m2, koji se dio nalazi u hodniku I kata stambene zgrade u [adresa] između stana tužiteljice na lijevoj strani hodnika( istoku) i stana tuženice upisanog u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], 3-suvlasnidki dio: ll5 etažno vlasništvo E-2 s kojim je povezano pravo vlasništva na stanu koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, nužnika i hodnika ukupne povr5ine 64,01 m2 na desnoj strani hodnika (zapadu), koja stambena zgrada i stanovi su sagrađeni na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 10 m2, u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužiteljici da tuženici nadoknadi parnični trošak u iznosu od 3.750,00 eura u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužbom od 22. veljače 2024. tužiteljica navodi da je u zemljišnoj knjizi zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana kao vlasnik 4. suvlasničkog dijela: 1/5 etažnog vlasništva (E-3) koje je povezano s pravom vlasništva stana broj 3 na prvom katu koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, kupaonice, predsoblja i hodnika ukupne površine 73,53 m2, ranije vlasništvo ĆŠ, a tuženica kao vlasnik 3. suvlasničkog dijela: 1/5 etažnog vlasništva (E- 2), s kojim je povezano pravo vlasništva na stanu koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, nužnika i hodnika ukupne površine 64,01 m2, da se oba stana nalaze na prvom katu stambene zgrade u [adresa], sagrađenoj na kč. br. [katastarska čestica], stan tužiteljice lijevo od hodnika ili istočno, a stan tuženice desno ili zapadno, da stanu tužiteljice pripada prostorija koja se nalazi između stanova, u koju se ulazilo iz hodnika, ali je ulaz zazidan te prostoriju drži u posjedu tuženica jer je u prostoriju moguće ući samo iz njenog stana. Mjerenjem pri uređenju stana je utvrdila da joj nedostaje površina koja predstavlja prostoriju između susjednih stanova, a koju je stekla ĆŠ koja se temeljem ugovora o prodaji stana sa stanarskim pravom od 22. listopada 1992. upisala kao vlasnik stana ukupne površine 73,53 m2 na kojem je bila nositelj stanarskog prava temeljem ugovora o korištenju stana sklopljenog s brodogradilištem Uljanik, stana u [adresa] (ranije Vodnjanska 17) na prvom katu koji se sastoji se od dvije sobe, sobice, kuhinje, hodnika, kupaone s wc-om, ukupne površine 73 m2. Tuženica je temeljem ugovora o prodaji 11. veljače 1993. od Općine Pula stekla pravo vlasništva stana kojega je koristila temeljem ugovora o korištenju stana sklopljenog s Općinom [adresa] (bivše stanarsko pravo) koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, hodnika i wc-a ukupne površine 64 m2. Ugovorom o prodaji se navodi da se stan tuženice sastoji od tri sobe, kuhinje, nužnika i hodnika, ukupne površine 64,01 m2, što je upisano u zemljišnoj knjizi. Iz ugovora o otkupu stanova evidentna je razlika u površini između stanova stranaka, upravo za veličinu prostorije koja se nalazi između dva stana, koja pripada stanu tužiteljice pa predlaže da sud temeljem odredbe čl. 161. i 162. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima donese presudu kojom će tuženici naložiti da joj istu preda u posjed, slobodnu od osoba i stvari, uz naknadu parničnog troška.

2. Odgovorom od 15. travnja 2024. tuženica ističe da nije prisvojila sobicu iz stana tužiteljice, da je ugovorom o prodaji utvrđeno je da se njen stan sastoji od tri sobe od površine 64,01 m2, da se u ugovoru o korištenju navodi površina od 64 m2, da se prema „kartonu za stan“ sastojao od dvije sobe ukupne površine 49 m2, a iz tlocrta je vidljivo da je prostorija 1 ukupne površine 31 m2 fizički podijeljena na dva djela iako se vodila kao jedna prostorija, da je uz kuhinju postojala terasa čija se površina nije uzimala u obzir niti je bila naznačena pri bodovanju, da je adaptirala stan te 1987. ponovno napravljen zapisnik o bodovanju prema kojem je površina ostala 64 m2, ali stan ima tri sobe jer je prostorija broj 1. od 31 m2 iz 1966. godine postale soba 1 od 17,77 m i soba 2 od 13,27 m (ukupno 31,04 m) dok je površina kuhinje i ostalih pomoćnih prostorija ( hodnika i wc-a) ostala ista. Ulaz u spornu sobu je oduvijek bio iz hodnika pa i kasnije kada je ta prostorija postala soba 1 i 2, a zatvaranjem ulaza u sobu s hodnika nije prisvojila sobu tužiteljice jer ta soba nikada nije bila sastavni dio stana tužiteljice niti njenih prednika, spornu sobu je oduvijek koristila s osnova ugovora o korištenju stana temeljem kojeg je stekla pravo za otkupom stana na kojem postoji stanarsko pravo pa ga je 1993. kupila i stekla vlasništvo te predlaže odbiti zahtjev u cijelosti.

3. U dokaznom postupku pročitani su izvadak iz zemljišnih knjiga, vansudski dopis, popis suvlasnika s utvrđenim suvlasničkim udjelima, ugovor o korištenju stana, ugovor o prodaji zaključen s ĆŠ, ugovor o prodaji zaključen s ŠŠ, ugovor o korištenju stana, zapisnik o bodovanju stana ŠŠ, zapisnik o bodovanju stana ĆŠ (sve stranice 4-38 spisa), plan posebnog dijela (stana na I. katu, 3 Suvlasnički dio 1/5 etažno vlasništvo (E-2) sačinjen u veljači 2024. po ovlaštenom inženjeru građevinarstva UŠ (stranice 52-81), zapisnik s uviđaja na licu mjesta od 7. veljače 2025. te iskazi svjedoka HŠ, TŠ i FŠ (stranice 100-109), nalaz i mišljenje vještaka Gorane Martinović, dipl.ing.građ. od 4. travnja 2025. te dopuna od 29. travnja 2025. (stranice 121-145, 152- 159) te iskazi tužiteljice SŠ i tuženice ŠŠ (stranice 146-148).

3.1. Prema dokumentaciji za stan tužiteljice (stan ĆŠ) ugovoru o korištenju stana, ugovoru o prodaji stana spominje površina od 73 ili 73,53m[2]

3.2. Prema dokumentaciji za stan tuženice (stan ŠŠ) ugovoru o korištenju stana, ugovoru o prodaji stana spominje površina od 64,ili 64,01 m2

3.3. Skice oba stana iz bodovanja ili kartona navode različite površine, ali prema skicama oba stana dijele prostoriju broj 7 prikazanu u tlocrtu 1. kata iz 1899.

3.4. HŠ iskazuje da pedeset godina stanuje u zgradi, da sadašnje stanje postoji nekoliko godina, da je na mjestu svježe žbuke tuženica prije 2020.godine imala ulaz u svoj stan, da je u stanu tužiteljice bio češće, ulaz u stan je uvijek isti, stan je adaptiran prije više od dvadeset godina i tada je zajednički balkon srušen u cijelosti, postojala je mala sobica kroz koju se izlazilo na balkon, raspored u prizemlju i katu nije jednak.

3.5. TŠ iskazuje da joj je iz djetinjstva poznato da se kroz dvostruka vrata ulazilo u prostoriju koja je služila kao spavaća soba i bila dio stana ŠŠ, a vrata su zazidana prije desetak godina., da je stan ŠŠ imao ostakljenu verandu s prednje i balkon sa stražnje strane, da se iz sporne prostorije nije moglo ući u stan na lijevo, sada tužiteljice u kojem je bila dok su u njemu živjeli S, postojao je uski hodnik, sobe s lijeve strane i uska mala sobica kroz koju se išlo na balkon, u nju se ulazilo iz produžetka hodnika, postojala su vrata za nju i sobu lijevo, a raspored odgovara ostacima zidova vidljivim na podu prostorije, da ona živi u prizemlju ispod tuženice, raspored prostorija i tlocrt stana u prizemlju nije identičan stanovima na katu.

3.6. FŠ iskazuje da su stanari vršili više renoviranja unutar stanova, da je zid s desne strane postojao oduvijek, balkon je uvijek bio podijeljen na dva dijela, da se raspored u prizemlju razlikuje od rasporeda na katu, da njegovom stanu pripada prostor u prizemlju koji se nalazi ispod sporne prostorije oduvijek ima dva prozora i balkon na toj strani i njegov je stan veći od susjedinog, da je stan tuženice s prednje strane imao drvenu verandu, da su se na mjestu svježe žbuke nekada nalazila dvostruka vrata, a sporna prostorija iz koje se izlazilo na balkon je uvijek pripadala stanu tuženice, koji je uvijek imao dvoja ulazna vrata, koristio se ulaz kao i sada, a u središnjem dijelu su se držali ormari.

3.7. SŠ iskazuje da je stan od 73,53 m2 kupovala prema podacima iz oglasa, fotografije su upućivale da je stan za renoviranje, podaci su odgovarali stanju u gruntovnici, a prvi put ga je vidjela nakon što je ugovor potpisala kod javnog bilježnika, upustila se u renoviranje, a majstor joj je rekao da stan nema kupljenu površinu, ponovno je provjeravala stanje u gruntovnici, rečeno joj je da susjedov stan ima 64 m2 i da se najvjerojatnije razlika u veličini odnosi na prostoriju između stanova, prostorija je i dalje u cijelosti u stanu ŠŠ, ona je u svome stanu srušila pregradni zid između spavaće sobe, ŠŠ je zazidao otvor koji se nalazio u hodniku nasuprot ulazu na kat, a ona je zaključila da je riječ o ulazu u spornu prostoriju, da joj je upravitelj zgrade potvrdili da ona plaća pričuvu za 73,53 m2, a Š za 64 m2, da je nakon saznanja za manjak površine razgovarala s prodavateljicom koja je stan kupila prema podacima iz zemljišnoknjižnog odjela, u površini 73,53 m2, platila je 110.000,00 eura za 73,53 m2.

3.8. ŠŠ iskazuje da je u stan uselila 1961., ne sjeća se da je ikada provjeravala površinu svoga stana, misli da ima 64 m2, sporna prostorija, soba nasuprot ulazu s hodnika, je do prije 10 godina imala dvostruka velika vrata kroz koja se ulazilo u nju i potom dalje u stan u koji se moglo ući i kroz vrata od stubišta na desno, stan je na korištenje dobila njezina majka EŠ, a susjeda ĆŠ je došla znatno poslije njih, da se iz sporne prostorije nije mogu doći u susjedni stan, ali se izlazilo na balkon i u sobu koju su davno pregradili, rušenjem zida je ostakljena veranda pripojena kuhinji, površina stana nije mijenjana od kada je stan kupljen.

3.9. Prema nalazu vještaka za područje građevinarstva i procjene vrijednosti nekretnina Gorane Martinović, dipl.ing.građ. od 4. i 29. travnja 2025. cijela etaža 1. kata je bila jedna stambena jedinica prema izvornoj građevinskoj dozvoli iz 1899. godine, a sporna prostorija je bila jedna soba dimenzija 4,80 x 4,60 m, površine 22,08 m2 (na tlocrtu prema podacima 1899. godine, oznake 7.) U razdoblju od 1899. do 1966. etaže 1. kata je podijeljena na dva stana, uklonjen je izvorni zid između sobe na jugozapadnom dijelu zgrade i predmetne sobe, te izveden pregradni zid na udaljenosti 5,70 m od južnog vanjskog zida, čime je nastala jedna soba dimenzija 4,60 x 5,70 m, površine 26,22 m2 (na tlocrtu iz 1966. godine oznake 1.) Izmjerom 2025. godine pregradni zid između dva stana nalazi se na udaljenosti od 5,70 m od južnog vanjskog zida, dimenzije sobe iznose 4,58 x 5,70 m, površina 26,11 m2 (na tlocrtu iz 2025. godine oznake 5.) U površinu stana ĆŠ je 1966. godine uzeta površina ½ dijela zajedničkog predprostora te tako iskazana površina iznosi 73,52 m2, dok izračunata površina stana bez ½ površine zajedničkog predprostora iznosi 66,23 m2. Skice i dimenzije stana ĆŠ iz 1975. i 1987. godine odstupaju, odnosno veće su od ukupnih vanjskih gabarita postojeće građevine, a vidljiva su i preklapanja, odnosno duplo računate površine prostorija soba / hodnika te se površina stana od 72,53 m2 (iskazana kartonom stana 1975. godine) i površina od 73,64 m2 (iskazana u zapisniku o bodovanju stana 1987. godine) ne mogu prihvatiti kao mjerodavne i odlučne.

U površini stana ŠŠ prema skici stana iz 1966. godine dimenzije prostorija se nisu bitno mijenjale a nisu prikazane dimenzije terase niti je ista ušla u izračunatu tlocrtnu površinu stana od 63,97m[2] . Površina iz 1987. godine od 64,01 m2 ne uračunava terasu (iako je pristup terasi omogućen jedino iz tog stana). U periodu od 1966. do 2025. godine izvedeni su radovi zatvaranja terase i pripajanje iste stanu ŠŠ te je povećana površina stana.

Površine stanova izračunate izmjerom na licu mjesta izvršenom 2025. bez pripadajuće reducirane površine natkrivenog balkona iznose: stan ” Ć 65,85 m2 a stan ” U 70,76 m2. dok sa pripadajućom reduciranom površinom natkrivenog balkona iznose: stan ” Ć 67,35 m2, a stan ” U 72,26 m2.

4. Nije sporno da je stan tužiteljice upisan u zemljišne knjige s površinom većom od tuženičinog stana. S obzirom na tlocrt svakog stana iz skica i kartona sud je prihvatio objašnjenje vještaka prema kojem terasa broj 14 navedena u tlocrtu iz 1899. nije obuhvaćena tlocrtnom površinom stana tuženice.

4.1. Nije sporno da stan tužiteljice ima manju površinu od one upisane u zemljišnim knjigama. Sadašnja tlocrtna površina odgovara tlocrtnoj površini iz 1966. do kada je pregradnja sporne prostorije (prostorije 7 u nacrtu iz 1899.) nesporno izvršena.

4.2. Provedenim dokazima je utvrđeno da stanje u zemljišnoj knjizi vezano za površinu stana tužiteljice ne odgovara stvarnom stanju još od 1966., nije utvrđeno da bi tuženica vršila pregradnju sporne prostorije nakon što je tužiteljica kupila stan Ć, a iz iskaza svjedoka se zaključuje da su dvostruka vrata na spornoj prostoriji zazidana prije 2020. te predstavljaju zid u prostoriji 8 u tlocrtu stana tuženice iz 2025.

5.1. Odredbom članka 8. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" 63/2019, 128/2022, 155/2023, 127/2024) propisano je da su izvaci, ispisi i prijepisi iz zemljišne knjige javne isprave, da se smatra da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje nekretnine.

5.2. Prema glavi 7. Zaštita vlasništva (člancima 161. -168.) Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014) vlasnik ima pravo, koje ne zastarijeva, zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari dokazujući da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu, a posjednik ima pravo odbiti predaju stvari ako ima pravo koje ga ovlašćuje na posjedovanje te stvari (pravo na posjed).

6. Činjenica da je kupila stan s povjerenjem u zemljišne knjige, ne obilazeći ga prije potpisivanja ugovora, da je za manjak kvadrata saznala od majstora angažiranog za renoviranje kupljenog stana ne daje tužiteljici pravo da zahtjeva predaju u posjed prostorije koja je dio tuženičinog stana od 1966. godine, prostorije koja nije bila u posjedu pravnog prednika tužiteljice, prodavateljica ĆŠ.

7. Tuženici je priznat trošak nagrade punomoćniku za sastav odgovora na tužbu, podneska od 22. svibnja 2025., zastupanja na ročištu 5. studenog 2024., 7. veljače, 25. travnja i 27. listopada 2025. po 250 bodova, ukupno 1500 bodova, što primjenom Tbr. 46., 52.3, 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" 138/2023.) iznosi 3.750,00 eura.

7.1. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025).

8. Sud nije odredio plaćanje zatezne kamate na troškove postupka po stopi utvrđenoj čl. 29. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018.,126/2021., 156/2022. 155/2023.) jer tuženica nije postavila zahtjev u skladu s čl. 151. st.3. Zakona o parničnom postupku

9. Prema članku 4. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 118/18., 51/23.) obveza plaćanja pristojbe za odgovor na tužbu nastaje po pravomoćnom završetku postupka za svaku stranku razmjerno uspjehu u parnici.

U Puli 6. veljače 2026.

S u d a c

Tamara Došen

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovome sudu u tri istovjetna primjerka u roku od 15 dana od dana objave odluke. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostavna naredba:

1. punomoćniku tužiteljice Vladimiru Arloviću, odvjetniku iz Zagreba

2. punomoćnici tuženice Tamari Vejnović Rovis, odvjetnici iz Pule