Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    Općinski sud u Splitu - Stalna služba u Trogiru

    Obala Bana Berislavića 1

    21220 Trogir

    Poslovni broj: P-2576/2024-25

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Splitu-Stalna služba u Trogiru po sucu Ivanki Karadža u pravnoj stvari tužitelja pod 1. TM mldb. sin ĐM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 2. NM mldb. sin ĐM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po zakonskom zastupniku-ocu ĐM pok. T, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], a on zastupan po pun. LM, odv. u Trogiru, protiv tuženika Republika Hrvatska zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu Građansko upravni odjel, OIB: 52634238587, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene dana 15. siječnja 2026. u nazočnosti pun. tužitelja i zz tuženika ĆM, koja odluka je objavljena dana 06. veljače 2026.

    p r e s u d i o  j e

    1. Utvrđuje se spram tužene Republike Hrvatske da su tužitelji pod 1. TM mldb. sin ĐM, OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 2. CM NM mldb. sin ĐM, OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnici nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] svaki za po ½ dijela pa se tužitelji ovlašćuju da temeljem ove presude po njenoj pravomoćnosti zatraže i ishode uknjižbu prava vlasništva na nekretnini označenoj kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na svoje ime i vlasništvo svaki za po ½ dijela uz istovremeno brisanje prava vlasništva s imena tužene za cijelo.

    2. Utvrđuje se spram tužene Republike Hrvatske da su tužitelji pod 1. TM mldb. sin ĐM, OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 2. CM NM mldb. sin ĐM, OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnici točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to baš onog dijela koji je u Vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjak ing. geod. od siječnja 2025. označen kao LIK 2 i omeđen točkama 1-2-3-4-5-6-11-12-13-14-15-16-1 površine 741 m2, svaki za po ½ dijela pa se tužitelji ovlašćuju da temeljem ove Presude po njenoj pravomoćnosti i prijavnog lista temeljem kojeg će se provesti parcelacija č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zatraže i ishode uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj nekretnini koja će nastati tim prijavnim listom na svoje ime i vlasništvo svaki za po ½ dijela uz istovremeno brisanje prava vlasništva s imena tužene za cijelo.

    Obrazloženje

    1.Dana 03. srpnja 2024. kod ovog je suda zaprimljena tužba u kojoj se navodi kako je na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uknjižena Republika Hrvatska za cijelo, dok je na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vlasništvo upisano na ime Federativna Narodna Republika Jugoslavija za cijelo. Nadalje, navodi se da je u katastarskom operatu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u posjedovnom listu br. 5481 k. o. [katastarska općina] upisana Republika Hrvatska za cijelo, a na čest. zem. [katastarska čestica] u posjedovnom listu br. 3314 k. o. [katastarska općina] da su upisani IM za 1/5 dijela, KM za 1/5 dijela, DM AM za 1/5 dijela, FM za 15 dijela i ŠM za 1/5 dijela.

    Osim toga, tužitelji navode da je iz Povijesti promjena na katastarskim česticama vidljivo da su navedene nekretnine evidentirane od osnutka katastarskog operata 1952. te da je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila upisana u posjedovni list br. 377 na ime SM pk. Kaje a čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je u posjedovnom listu br. 160 upisana na ime UM pk. ZM kojega je naslijedio ZM. UM. Tužitelji navode kako su oni stvarni vlasnici svatko za ½ dijela nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da su čest. zem. [katastarska čestica] stekli kupnjom od stvarnog vlasnika PM koji je istu stekao nasljeđivanjem od oca PM HM pk. Kaje i diobom sa ostalim suvlasnicima, dok su čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stekli kupnjom od stvarnog vlasnika DM, OM, ČM i GM, koji su predmetnu nekretninu stekli od RM rođ, GM pk. NM. Nadalje, tužitelji navode da je iz povijesnog zk razvidno da je na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bio upisan težak MM pk. Mije, te su težačka prava i poboljšice temeljem Dosudnice u obitelji PM prenosile s koljena na koljeno, a na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da je vidljiv upis težaka JM pk. UM i da su se tažačka prava prenosila s koljena na koljeno tako da su tužitelji osobno i preko svojih prednika u zadnjem mirnom i faktičkom posjedu predmetnih nekretnina više od 150 godina.

    Navode da su postupili sukladno odredbi članka 186 a ZPP-a te prije podnošenja ove tužbe , da su podnijeli zahtjev za mirno rješenje spora.

    2. Iz ovih razloga predloženo je donošenje odluke kao u izreci, s tim da je podneskom od 2. srpnja 2025. postavljen konačni tužbeni zahtjev sukladno nalazu i mišljenju vještaka geometra Ante Bošnjaka, na način da je predloženo donošenje odluke pobliže opisane kao u izreci ove presude.

    3. U odgovoru na tužbu od 17. srpnja 2024. tužena je istakla kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti predlaže isti odbiti uz obvezu tužitelja na snašanje parničnog troška. Predloženo je izvesti sve predložene dokaze od strane tužitelja, očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geometra, sve radi utvrđenja relevantnih činjenica za donošenje odluke o tužbenom zahtjevu tužitelja, a osim toga predloženo je pregledati uvjerenje Hrvatskih šuma da li su upravljali i gospodarili predmetnim nekretninama na dan 16. listopada 1990. te da li istim nekretninama gospodare i upravljaju danas.

    4. U tijeku postupka sud je izveo dokaz pregledom izvatka iz zemljišne knjige , povijesnog prikaza od 3.7.2024. za k. o. [katastarska općina], posjedovnog lista broj 3314 i 5481 od 1.3.2024., povijesti promjena na kat česticama od 12.7.2023., kupoprodajnog ugovora od 1.12.2011., kupoprodajnog ugovora od 23.1.2011., rješenja o nasljeđivanju iza BM rođ GM p Ivana O-140/07 od 30.8.2007., povijesnog zk izvatka za predmetne čestice, zahtjeva za mirno rješenje spora sa potvrdom o primitku pošiljke, očevidom na licu mjesta od 23.1.2025.,pregledom vještva vještaka Bošnjaka od 21.3.2025., skice izmjere prikaz na orto foto podlozi uz vještvo, saslušanjem svjedoka PM HM, EM p ZM, VM, saslušanjem zz tužitelja CM p T, i pregledom ostale dokumentacije priložena spisu.

    5. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

    6.Predmet postupka je zahtjev tužitelja za utvrđenje i uknjižbe prava vlasništva na dijelu nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] za cijelo, i realnog točno određenog dijela čest. zem. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina].

    7.Tužitelji se pozivaju na stjecanje prava vlasništva na označenoj nekretnini temeljem valjanog pravnog posla, kupnje o ranijih stvarnih vlasnika, te na temelju dosjelosti odnosno posjedovanje utuženog dijela parcele kroz zakonom određeno vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjedanjem, zahtijevajući da tužena trpi da isti uknjiži svoj suvlasnički dio na sporoj nekretnini.

    Dakle, radi se o originalnom načinu stjecanja prava vlasništva.

    8.Prema odredbi članka 388. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09), stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovog zakona prosuđuje se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene, prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

    9.U konkretnom slučaju potrebno je utvrditi pretpostavke za stjecanje prava vlasništva temeljem dosjelosti u smislu paragrafa 1452-1502 OGZ-a, obzirom da se u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, na nekretninama koje su na dan 8. listopada 1991.g. bile u društvenom vlasništvu ne računa vrijeme posjedovanja koje je proteklo prije 8. listopada 1991.g., jer je do tog datuma odredbom članka 29. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine broj 53/91, 9/92 i 77/92), bilo izričito zabranjeno stjecanje prava vlasništva dosjelošću na stvari u društvenom vlasništvu, dok je odlukom Ustavnog suda RH ukinuta odredba članka 388. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koja odredba je to dozvoljavala.

    10.U konkretnom slučaju valja se pozvati na pravna pravila Austrijskog građanskog zakonika i to pravnog paragrafa 1472 prema kojem se vlasništvo nad državnom imovinom moglo stjecati dosjelošću bez obzira što su te nekretnine bile u naravi, te se tražilo posjedovanje kroz period od 40 godina zaključno sa 6. travnja 1941.g.

    11.Između stranaka neprijeporno je da je tužitelj prije podnošenja tužbe, podnio zahtjev za mirno rješenje spora, kako to proizlazi iz zahtjeva za mirno rješenje spora od 1. travnja 2024. i potvrde o primitku preporučen pošiljke, na strani 48-50 spisa .

    12.Očevidom na licu mjesta u nazočnosti sudskog vještaka geometra Ante Bošnjaka od 23. siječnja 2025. utvrđeno je da se predmetna parcela nalazi u [adresa] predio [adresa], u naravi se radi o dijelom neobrađenoj oranici , dijelom pašnjaku, utvrđeno je da je pokazani posjed od strane zz tužitelja, jasno omeđen dijelom suhozidima sa istočne strane, dok je u preostalom dijelu međa u obliku naslaganog prizemnog kamena , na parceli se nalazi 6 stabala mladih maslina, u preostalom dijelu parcela je neobrađena i očišćena.

    13. Dana 21. ožujka 2025. kod suda je zaprimljen pisani nalaz i mišljenje sudskog vještaka geometra Ante Bošnjaka koje vještvo sud, jednako kao i stranke, prihvaća u cijelosti kao stručno, objektivno i argumentirano.

    Vještak je na priloženoj geodetskoj skici lica mjesta odnosno skici izmjere u mjerilu 1:500 predmetne nekretnine posebno označio navodeći da je predmet spora sastoji od dva dijela i to sjeverni dio predmeta spora da se odnosi na cijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji dio je omeđen suhozidom sa sjeverne i istočne strane , sa zapadne strane omeđen je ukopanim kamenim međnim oznakama, dok s južne strane međa nije vidljiva. Navedeni dio je vještak na priloženim skicama označio kao LIK 1 označen točkama 6-7-8-9-10-11-6 u površini od 533 m2.

    Južni dio predmeta spora i pokazanog posjeda odnosi se na dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je omeđen suhozidom sa istočne strane dok je sa sjeverne i cijele zapadne strane dijelom omeđen ukopanim kamenim međnim oznakama, a južna međa nije vidljiva u naravi, vještak je navedeni južni dio na priloženim skicama definirao kao LIK 2 označen točkama 1-2-3-4-5-6-11-12-13-14-15-16-1 u površini od 741 m2.

    14. Tužitelji su svojim konačnim tužbenim zahtjevom iz podneska od 02. srpnja 2025. koji su postavili sukladno nalazu i mišljenju vještaka geometra Ante Bošnjaka, zatražili utvrđenje da su stekli vlasništvo na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] k.,o. Marina za cijelo i to svaki za po ½ dijela, i točno određenog realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] to na onom dijelu navedene parcele koji je u vještvu vještaka geometra pobliže označen po obliku, površini i položaju u odnosu na preostali dio navedene nekretnina.

    15. Iz izvatka iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] od 03.07.2024 proizlazi da je na nekretnini čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uknjižena Republika Hrvatska za cijelo, dok je na nekretnini čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pravo vlasništva uknjiženo na ime Federativne narodne republike Jugoslavije za cijelo kako je to razvodno iz izvatka iz zemljišne knjige na strani 4 i 6 spisa.

    15.1. Iz povijesnog zk izvatka za predmetne čestice priloženog uz tužbu razvidno je da je na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bio upisan težak MM pk. Mije, te su težačka prava i poboljšice temeljem Dosudnice u obitelji PM prenosile s koljena na koljeno, a na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da je vidljiv upis težaka JM pk. UM, te se i navedena nekretnina prenosila u obitelji VM s koljena na koljeno.

    16. Uvidom u posjedovni list broj 3314 od 1.3.2024. Ispostave za katastar nekretnina Trogir utvrđeno je da su kao posjednici čest. zem. [katastarska čestica] upisani IM, KM, AM, FM i ŠM, svaki za po 1/5 dijela.

    Iz posjedovnog lista broj 5481 od 01.03.2024. proizlazi da je kao posjednik čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana Republika Hrvatska za cijelo.

    17. Spisu je priložena Povijest promjena na katastarskim česticama od 12.7.2023. Ispostave za katastar nekretnina Trogir iz koje proizlazi da su predmetne nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] evidentirane u katastarskom operatu od osnivanja 1952. i to čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u posjedovnom listu br. 377 gdje je kao posjednik upisan SM pk. Kaje, a čest. zem. [katastarska čestica] u posjedovnom listu br. 160, gdje je kao posjednik upisan TMĆ pk. ZM kojega je naslijedio ZM. TMĆ.

    18. Nadalje, razvidno je da je prelaskom na elektronski način vođenja katastarskog plana 1996. navedene katastarske čestice su prepisane u nove posjedovne listove i to čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u posjedovni list 3591 gdje su upisani ŽM, TI i HM, a čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u posjedovni list broj 3341 u kojem su kao posjednici upisani IM, KM, AM, FM i ŠM.

    Promjenom broj 235/2020 donijeto je rješenje o promjeni od 10.9.2020. kojim je čest. zem. [katastarska čestica] otpisana u novi posjedovni list 5481 u kojem je upisana Republika Hrvatska za cijelo.

    19. Spisu je priložen kupoprodajni ugovor zaključen dana 1. prosinca 2011. između tužitelja kao kupaca te prodavatelja PM uz suglasnost i sudjelovanje ĐI pk. Marina, ovjeren kod javnog bilježnika Željene Biuk iz Trogira OV- 5824/11 od 01.12.2011., a predmet kupoprodaje je bila čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

    19.1.Isto tako priložen je kupoprodajni ugovor od 23. siječnja 2011. sklopljen između tužitelja kao kupaca te DM, OM, NI pk. TMĆ, GM pk. TMĆ , kao prodavatelja s druge strane, ovjeren kod javnog bilježnika Željene Biuk iz Trogira broj Ov-23.01.2012. , a predmet kupoprodaje je bila čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 586 m2.

    20. prema rješenju o nasljeđivanju iza pk. BM rođ.GM pk. Ivana O-140/07 njezinim nasljednicima proglašeni su LI pk. Đ ž. HM i PM pk. HM unuk ostaviteljice.

    21. U postupku je kao zz saslušan otac tužitelja CM pk. T koji je istakao kako je najprije kao zakonski zastupnik svoje malodobne djece TM i ĆI, kupio nekretninu od PM a zatim od CI i DM , II, da sve parcele na terenu čine jednu cjelinu, dok su u vrijeme kupnje parcele bile omeđene suhozidima, da je nakon kupnje očistio parcele bagerom i napravio ulaz za parcelu , da je na dijelu parcele koju ej upio od KI zasadio nekoliko maslina, a u preostalom dijelu parcela je i posjed kamenjar , a ulaz u posjed je sa južne strane .Navodi da su prodavatelji predmetne nekretnine stekli nasljeđivanjem od svojih prednika, da je u vrijeme kupnje bio siguran da su ove nekretnine vlasništvo i posjed prodavatelja , jer je i ranije dolazio i obilazio područje [adresa] i [adresa] i ostala mjesta na tom području gdje se nalaze predmetne parcele , da je vjerovao prodavateljima da su upravo oni vlasnici parcela koje su mu prodali.

    22. Svjedok EM pk. ZM navodi kako je prije 4-5 godina tužiteljima prodao parcelu u [adresa] površine oko 200 m2 , predio Međa glava, a koju parcelu da je naslijedio od oca ZM nakon njegove smrti 1998. dok su se majka i sestra DI odrekle svog dijela u njegovu korist, da je otac tu parcelu naslijedio od svog oca AI pk. JM, da je u naravi parcela uvijek bila kamenjar s tim da su on i roditelji povremeno na parceli sijali žito. Navodi kako je djed AI imao brata N kojeg je naslijedio sin FI koji je imao sinove II, TMĆ i L, da je PM sin od TMĆ .Navodi da je sa istočne strane parcela od II pk. NM, dok je sa zapadne strane Ć parcela. Ističe da na ovom području gdje se nalazi predmetna parcela koju je prodao tužitelju nikada nije bilo šume, tako da ovom nekretninom nikada nisu gospodarile Hrvatske šume.

    23. Svjedokinja VM pk. C rođ. DI navodi kako joj ej poznato da je njezin suprug GM ocu tužitelja CM prije 10ak godina prodao parcelu u [adresa] predio Krči , da se radi o malom komadu zemlje koji se nije obrađivao, zarasla je u travu i smrič, da je tu parcelu njezin suprug naslijedio od svog oca ŠI te diobom sa bratom FM i pok. sestrom SI i DM, koji su u diobi dobili druge zemlje.

    Navodi da njezin suprug nije dolazio na predmetnu parcelu od prodaje , da je parcela u vrijeme prodaje bila omeđena kamenim međašima sa dvoje strane a u preostalom dijelu suhozidom.

    Navodi kako je njezin suprug GM predmetnu parcelu naslijedio od svog oca TMĆ koji ej istu naslijedio od oca ZM koji je imao tri sestre i brata, da je parcela bila vlasništvo UI koji je otac od njezinog svekra TMĆ koji je umro 1984. u 70 godini života. Ističe da joj je po pričanju supruga poznato da je ta parcela koju je njezin suprug KM prodao ocu tužitelja oduvijek u njihovom posjedu i vlasništvu te se prenosila s koljena na koljeno, te da su njezin svekar ŠI i njegova obitelj na toj parceli sijali bob i žito .

    24. U postupku je kao svjedok saslušan PM pk. HM koji ej istakao da je parcela koju je prodao tužiteljevom ocu CM u [adresa] ili Ograda ranije bila u vlasništvu njegovog pradjeda ZI kojega je naslijedio sin SM kojega je naslijedio njegov otac HM i njegova sestra LI i baka PI, da je svjedok nakon očeve smrti zaključio ugovor sa tetom na način da je ona njemu ustupila svoj dio na ovoj parceli kao i dio koji je majka PI dala. Navodi da je predmetnu parcelu zamijenio sa ujcem ĐI koji je i u kupoprodajnom ugovoru naveden da je ugovor zaključen uz njegovu suglasnost i sudjelovanje. Navodi da je parcela omeđena kamenim međašima osim sa sjeverne strane gdje je visoki kameni zid. Navodi da postoji ugovor iz 1962. između njegovog djeda SM i njegovih sestara C i HI, koje nikada nisu bile u posjedu predmetne parcele koja je pripala djedu SM, a one su u diobi sa bratom dobile druge zemlje koje su tražile.

    Nadalje, ističe da njega osobno, oca HM , djeda SM i pradjeda MM nitko nikada nije ometao u posjedu i korištenju predmetne parcele koju je prodao ocu tužitelja, površine oko 800 m2, a osim toga ističe da je i susjed EM prodao svoju parcelu sa južne strane kako bi tužitelji imali put za svoju parcelu, te ad su danas obje parcele jedna cjelina.

    25. Na temelju svih naprijed izvedenih dokaza i utvrđenja ovog suda ,sud ocjenjuje kako valja kao utemeljene prihvatiti navode tužitelja da bi upravo oni bili jedini i stvarni vlasnici nekretnina koje su predmet postupka i to čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo , svaki od tužitelja za po ½ dijela, te da su vlasnici točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji u naravi čini južni dio predmeta spora odnosno posjeda tužitelja u površini od 741 m2 koji realni dio je posebno označen u geodetskoj skici lica mjesta odnosno skici izmjere vještaka geometra Ante Bošnjaka.

    26. Naime, iz izvedenih dokaza jasno proizlazi da su upravo tužitelji u posjedu predmetnih parcela od kupnje 2011. od ranijih stvarnih vlasnika i to da su u posjedu dijela parcele 6237 k. o. [katastarska općina] u površini od 741 m2 temeljem kupnje od ranijih stvarnih vlasnika PM pk. HM kupoprodajnim ugovorom od 1. prosinca 2011., te čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo, osnovom kupnje od ranijih stvarnih vlasnika GM pk. TMĆ , LI AM, OM rođ. GM, ČM pk. TMĆ, temeljem kupoprodajnog ugovora od 23. siječnja 2011. ,a koji su raniji vlasnici su kao posjednici upisani u posjedovnom listu broj 3314 na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

    Nadalje, iz iskaza saslušanih svjedoka među kojima je prodavatelj PM pk. HM, te supruga prodavatelja GM, VM potvrdili su da su nakon kupnje tužitelji i njihov otac stupili u posjed navedenih nekretnina na način da je otac bagerom očistio parcele , otvorio ulaz na parcele sa južne strane na parceli koju je kupio od EM koji je isto saslušan kao svjedok, te iste u naravi čine jednu cjelinu i jedan jedinstveni posjed tužitelja koji je jasno omeđen sa istočne strane suhozidom a u preostalom dijelu međnim ukopanim kamenjem, jer je prilikom očevida u nazočnosti ovlaštenog vještaka geometra utvrđeno da u naravi obje parcele čine jednu cjelinu.

    Osim toga, utvrđeno je da je upravo pradjed prodavatelja PM i to ZI pk. SM bio prvi upisani težak na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a iz iskaza saslušanih svjedoka proizlazi da se kasnije parcela prenosila i to ova parcela na Rokovog sina SM a nakon njega na sina OI koji je otac od OI PM pok. HM koji je istakao da je nakon očeve smrti sa tetom, očevom sestrom LI zaključio ugovor u odnosu na ovu i druge nekretnine iza pk. oca na način da je teta njemu ustupila svoj dio na predmetnoj parceli , dok je teta dobila druge zemlje. Prema tome, nedvojbeno je da su predmetne parcele u posjedu prednika tužitelja, neprekidno i nesmetano više od 150 godina, te da tužitelje nakon kupnje, njihovog oca kao i prodavatelje PM , ĐI, GM i dr. nitko nikada nije ometao u posjedovanju predmetne parcele 6230 za cijelo i dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je jasno omeđen na terenu i predstavlja južni dio posjeda tužitelja u površini od 741 m2.

    27. Dakle, sud prihvaća da su prednici tužitelja posjedovali navedene nekretnine i u vrijeme kada je primjenjivao OGZ koji je primjenjivao na temelju Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. sve do 1. rujna 1980. kada je stupio na snagu Zakon o osnovnim vlasničko pravnim odnosima ZOVO koji je bio na snazi do 1. siječnja 1997. kada je stupio na snagu Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te su prednici tužitelja cijelo vrijeme neprekidno , posjedovali predmetne nekretnine koje na terenu nedvojbeno čine jednu cjelinu i jedinstveni posjed tužitelja pa tako i nakon 1. siječnja 1997. kada je na snazi ZV koji u svojoj odredbi članka 159. propisuje pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću koje su u cijelosti ispunjene u ovom slučaju, jer je nedvojbeno da su prednici tužitelja , prodavatelji i njihovi prednici bili u poštenom, istinitom, kontinuiranom posjedu , samostalnom posjedu navedenih nekretnina više od zakonom predviđenog vremena (40 godina) za stjecanje tog prava temeljem dosjelosti.

    28. Iz navedenih razloga, sud ocjenjuje kako su upravo danas tužitelji stvarni vlasnici i posjednici spornog zemljišta budući da sud smatra da su se u konkretnom slučaju ispunile zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, obzirom na posjedovanje predmetne nekretnine od strane tužitelja osobno i njihovih pravnih prednika kroz zakonom određeno vrijeme.

    29. Radi se o parceli čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo i geometrijski odijeljenom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je faktički individualiziran , i kao takav egzistira te je stečeno vlasništvo geometrijski odijeljenog dijela koji faktično već predstavlja pojedinačno određenu stvar, te navedene nekretnine na terenu čine jedan jasno određeni i definirani posjed tužitelja koji je identificiran po ovlaštenom vještaku geometru.

    30. Imajući u vidu da je takav tužbeni zahtjev postavljen temeljem preciznog grafičkog prikaza lica mjesta odnosno prema parcelacijskom elaboratu koji jasno određuje predmet vlasničke zaštite, to sud prihvaća kao određen, dopušten i osnovan tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

    31.Obzirom na iznijeto, sud ocjenjuje kako tužitelji imaju pravnog interesa tražiti usklađenje zemljišno-knjižnog stanja sa stvarnim stanjem, budući da je stanje u zemljišnim knjigama pogrešno i ne odgovara faktičnom stanju, te su ovlašteni ishoditi uknjižbu prava vlasništva na predmetnoj nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo svaki za po ½ dijela, i na novoformiranoj nekretnini koja će nastati parcelacijom čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] također svaki za po ½ dijela, kako je to zatraženo i kako je po ovlaštenom vještaku utvrđeno da predstavlja upravo posjed tužitelja, koji je pobliže označen po obliku, položaju i površini u odnosu na preostali dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji dio je geometrijski odijeljen te kao takav egzistira te je stečeno vlasništvo na tom dijelu koji faktični predstavlja pojedinačno određenu stvar, a predmetne nekretnine na terenu čine jedan jasno određeni i definirani posjed tužitelja koji je identificiran po ovlaštenom vještaku geometru.

    32. Nadalje, tužitelji su kao stjecatelji ovlašteni zahtijevati provedbu parcelacije predmetnog zemljišta prema granicama stečenog prava vlasništva, otpisom navedene čestice u zemljišnim knjigama i upis prava vlasništva na svoje ime svaki za po ½ dijela.

    Dakle, tužitelji imaju ovlast zatražiti parcelaciju, a nadležno upravno tijelo prilikom parcelacije mora voditi računa je li se parcelacija zemljišta izvan granica građevinskog područja traži radi povećanja građevne čestice unutar granice građevnog područja, a što nije dopušteno sukladno odredbi članka 160. Stavak 2. Zakona o prostornom uređenju.

    Prema tome, nadležno upravno tijelo će procijeniti jesu li ostvarene pretpostavke za parcelaciju, a tužitelji na temelju ove presude imaju samo ovlast tražiti od nadležnog upravnog tijela da provede parcelaciju ukoliko je ista u skladu sa Zakonom.

    33. Imajući u vidu sve naprijed navedeno, a kako sud tužbeni zahtjev tužitelja kako je isti postavljen u podnesku od 02. srpnja 2025. ocjenjuje osnovanim u cijelosti, to je isti valjalo usvojiti donošenjem odluke kao u izreci ove presude.

    34. Odluka o trošku je izostala budući da isti nije popisan.

    U Trogiru, dana 06. veljače 2026.

    Sudac:

    Ivanka Karadža

    Pouka o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude i presude zbog ogluhe dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka istih. Žalba se podnosi putem ovog suda pismeno u 3 primjerka, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud .

    Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP-a o dostavi presude.

    Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

    Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud je presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena (čl.335. ZPP-a).

    DNA: pun. tužitelja

    ODO-u Split, Građansko-upravni odjel

    u spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.