Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Stjepana Radića 81

Poslovni broj: P-911/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku (OIB: 29399232217), po sutkinji Martini Miletić Lovrić, u pravnoj stvari tužitelja ŠŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupan po punomoćniku MŠ, odvjetniku u [adresa], protiv tuženika Ad1) REPUBLIKE HRVATSKE (OIB: 52634238587) zastupana po ODO Šibenik, Ad2) FŠ iz [adresa], Ad3) OŠ iz [adresa], Ad4) ŠŠ CŠ iz [adresa] i Ad5) IŠ iz [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave dana 19. prosinca 2025. godine, u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja Ane Belamarić, odvjetnice u Šibeniku, i zzz tužene TŠ, zamjenice u ODO Šibenik, po objavi, dana 06. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj ŠŠ OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], vlasnik fizički točno određenog dijela nekretnine čest.br. 5000/4 K. O. [katastarska općina] površine 3331 m2, rezerviranog broja čest, br. 5000/8 K. O. [katastarska općina] koji je na geodetskoj snimci označen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-P-R-S-Š-T-U-V- Z-Ž-A1-B1-C1-D1-E1-F1-A od 19.ožujka 2024. izrađene od strane ovlaštenog dipl.ing.geod. ČŠ, a koji dio je na skici mjesta očevida sudskog vještaka Pjera Sladoljeva od 06.03.2025. označen kao dio čest.br. 5000/4 K. O. [katastarska općina] označen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-P-R-S-Š-T-U-V-Z-Ž-A1-B1-C1-D1- E1-F1-A.

II. Ovlašćuje se tužitelj ŠŠ OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], da temeljem ove presude po provedenoj parcelaciji nekretnine sukladno utvrđenju iz toč.1. ove presude i po provedenom upisu novoformirane nekretnine nastale tako izvršenom parcelacijom u zemljišnim knjigama zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva nekretnine oznake čest.br. 5000/8 K. O. [katastarska općina] površine 3331 m2 na ime ŠŠ OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], uz istodobni izbris sa upisanog imena RH.

Obrazloženje

1. Tužitelj ŠŠ zastupan po punomoćniku MŠ, odvjetniku u [adresa], podnio je ovom sudu, dana 08. svibnja 2024. godine, tužbu protiv Republike Hrvatske i dr. radi utvrđenja prava vlasništva dijela nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

1.1. Tužitelj u tužbi navodi da je pravo vlasništva dijela predmetne nekretnine stekao nasljeđivanjem od svojih prednika i to od majke EŠ temeljem rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Vojislava Vuletin pod brojem O-209/05 od dana 05. svibnja 2005. godine te izvršenom diobom da ostalim sunasljednicima. Pokojna majka tužitelja ĆŠ da je od svog supruga, pokojnog oca tužitelja, koji je preminuo dana **.**.1988., temeljem rješenja o nasljeđivanju ovog suda pod poslovnim brojem O-77/88 a on od svog oca pok. RŠ. Nekretnina da se nalazi u faktičnom posjedu tužitelja više od sto godina računajući posjed prednika tužitelja. Tužitelj kao i njegovi prednici oduvijek da su koristili dio predmetne nekretnine a na terenu da se točno zna što predstavlja njihov dio nekretnine te da se obiteljska kuća tužitelja nalazi uz utuženi dio nekretnine a katastarski označena kao kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koju da stekao po istom pravnom osnovu. Na predmetnom dijelu nekretnine da se nalazi maslinik, vrt sa povrćem te pomoćne zgrade uz stambeni objekt. Tužitelja i njegove prednike nikada nitko da nije ometao u posjedu. Slijedom navedenom tužitelj je predložio da su prihvati tužbeni zahtjev.

2. U svom odgovoru na tužbu tuženik Ad 1 Republika Hrvatska u cijelosti se protivila tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći da iz dokaza koji prileže spisu ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva. Tužitelj da nije dostavio niti jedan dokaz kojim bi pokrijepio navode iz tužbe. Nekretnina da nije bila ograđena 1980. godine kako je to razvidno iz HOK-a , tako niti 1968. godine kako je to vidljivo iz avio snimka, odnosno digitalne orto-foto karte. Slijedom svega navedenog tužitelj da predmetnu nekretninu nije mogao steći temeljem nasljeđivanja i diobe pa je predložio da sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

3. U odnosu na preostale tuženike i to tuženike Ad2) FŠ Ana, Ad3) OŠ, Ad4) EŠ CŠ i Ad5) EŠ IŠ valja napomenuti da su isti uredno zaprimili tužbu zajedno sa svim prilozima te u ostavljenom roku od 30 dana od dana primitka tužbe nisu sudu dostavili svoj odgovor na istu.

4. U postupku su izvedeni dokazi pregledom izvatka iz zemljišnih knjiga za nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], preslike rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Vojislava Vuletin pod poslovnim brojem O-209/05, preslike rješenja o nasljeđivanju iza smrti ĐŠ pod poslovnim brojem O-77/89 od dana 21. ožujka 1989. godine, nalaza i mišljenje vještaka Pjera Sladoljeva od dana 18. ožujka 2025. godine, saslušanjem svjedoka UŠ i RŠ te saslušanjem tužitelja ŠŠ.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Analizom i ocjenom svih u postupku provedenih dokaza, kako pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti, kao i rezultata cjelokupnog postupka, sud je tužbeni zahtjev našao osnovanim.

7. Predmet spora predstavlja dio nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] površine 3331m2, rezerviranog broja čest. br. 5000/8 K. O. [katastarska općina], koji je skici mjesta očevida sudskog vještaka Pjera Sladoljeva od dana 06. ožujka 2025. godine označen kao dio čest. br. 5000/4 K. O. [katastarska općina] označen slovima A-B-C-D- E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-P-R-S-Š-T-U-V-Z-Ž-A1-B1-C1-D1-E1-F1-A.

7.1. Pregledom zemljišno knjižnog izvatka sud je utvrdio da je u zemljišnim knjigama suda kao vlasnik nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] kao vlasnik upisana Republika Hrvatska.

8. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Pjer Sladoljev dipl. ing. od dana 18. ožujka 2025. godine sud je utvrdio da je odgovarajući realni dio kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koji je na skici mjesta očevida za potrebe ovog parničnog postupka prikazan kao dio čest. zem. [katastarska čestica] omeđen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J- K-L-M-N-O-P-R-S-Š-T-U-V-Z-Ž-A1-B1-C1-D1-E1-F1-A a koja nekretnina se nalazi u [adresa] te se do iste pristupa pristupnim nesmetano i to makadamskim putem koji se veže na asfaltnu cestu koja prolazi kroz [adresa]. Predmetna nekretnina da predstavlja zemljišnu cjelinu koja je u svom većem dijelu omeđena trajnim i vidljivim međnim oznakama u obliku betonskih zidova i suhozida, te zidova objekata koji se nalaze na njoj. Na predmetnoj nekretnini da su zatečeni stambeni objekt sa pripadajućim pomoćnim objektima dok ostatak površine pr0edmetne nekretnine da otpada na vrtni i dvorišni prostoru kojem se zatiče maslinik sa stablima bajama, smokve te jedan manji prostor ograđen suhozidom a u kojem se nalazi kokošinjac. Prostor koji je predmet ovog postupka da je odvojen betonskim zidom te suhozidom od preostalog dijela nekretnine, a u navedeni prostor da se ne može pristupiti iz dvorišnog prostora već da ima ulaz sa druge strane. Vještak je također naveo kako predmetna nekretnina iskazana u skici mjesta očevida svojim položajem i oblikom odgovara liku označenom istim slovima na geodetskom snimku koji je izradio ovlašteni inženjer geodezije ČŠ od dana 19. ožujka 2024. godine a koji je tužitelj priložio uz tužbu.

8.1. U odnosu na nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Pjera Sladoljev dipl. ing. geod. od dana 13. siječnja 2025. godine stranke nisu male primjedbe dok je tužitelj tužbu uredio u skladu sa navedenim nalazom i mišljenjem a čemu se tuženik i dalje protivio.

9. Svjedok LŠ, star 73 godine u svom iskazu naveo je kako on živi u [adresa] i ima saznanja o predmetu spora jer je kao dijete na utuženu nekretninu dolazio sa svojim ocem i to kod ovca tužitelja RŠ. Otac tužitelja, RŠ da je na predmetnoj nekretnini imao životinje i to krave i konje, kao i objekt koji je služio za pečenje rakije te objekt u kojem se vrtilo žito. Isto tako na predmetnoj nekretnini da je bio svinjac i kokošinjac za držanje životinje. Nakon što je svjedoku predočena skica mjesta očevida svjedok je iskazivao da je na dijelu koji je označeno slovima M-M1-K- L-M bio kokošinjac. Otac tužitelj ada je imao brata koji se zvao PŠ koji da nije imao djece te da su se otac tužitelja i JŠ dobro slagali te izvršili podjelu imovine. Kada je svjedok dolazio na utuženu nekretnini isti da je imao 10 godina te je ista bila ograđena suhodizom, dok danas da je određeni dio ograđen betonskim zidom ali u istim gabaritima kako je to bilo i ranije. Nadalje, svjedok je iskazao kako mu nije poznato da bi tužitelju ili njegovim prednicima netko osporavao posjed predmete nekretnine.

9.1. Nadalje, iz iskaza svjedoka RŠ, starog 85 godina proizlazi kako je isti susjed tužitelja te živi od utužene nekretnine na udaljenosti od 50m. Na nekretnini da je sjeća da je bila baka tužitelja ZŠ, zatim otac tužitelja DŠ i stric PŠ. Baka tužitelja NŠ da je na utuženoj nekretnini držala životinje i to konje i krave te uzgajala žito. Nakon smrti bake tužitelja nekretnini da su dobili otac i stric tužitelja. Otac tužitelja da je osim tužitelja imao još četvero djece i to još dva sina i dvije kćerke. Na nekretnini da je oduvijek bio kokošinjac koji da se i danas nalazi na nekretnini. Utužena nekretnina da je bila ograđena betonskim zidom u istim gabaritima kao i danas. Svjedoku da nije poznato da je tužitelju niti njegovim prednicima itko osporavao posjed utužene nekretnine.

10. Nadalje, iz iskaza samog tužitelja proizlazi da su na nekretnini prvo bili njegovi baka i djed , da je njegov djed preminuo puno prije njegova rođenja, a baka ZŠ da je preminula kada je on imao 14 godina. Nakon smrti bake predmetnu nekretninu da su naslijedili njegov otac i njegov stric koji je s njegovim ocem živio na predmetnoj nekretnini. Njegov otac i stric da su oženili dvije sestre te njegov stric PŠ da nije imao djece. Njegova baka ZŠ na nekretnini da je držala životinje i to konje, kokoši te pčele, te je istoj bilo i kultura bajama. Još dok je bila živa baka tužitelja na nekretnini da se nalazio kokošinjac koji se nalazio na istom mjestu gdje se nalazi i danas te je isti star preko 150 godina. ZŠ da je preminula 1964. godine. Nekretnina da je bila ograđena suhozidom u istim gabaritima kao što je i danas. Nakon smrti njega oca njegovi braća i sestre da su se dogovorili da nekretnina koja je predmet spora pripadne upravo njemu dok ostale nekretnine koje su bile vlasništvo oca tužitelja pripadaju njegovoj braći i sestrama. Nikada nitko da niti njemu niti njegovim prednicima nije osporavao posjed utužene nekretnine.

11. Dakle, iz iskaza svih naprijed navedenih svjedoka, a koje je sud cijenio istinitim, vjerodostojnim, budući su jasno i nedvojbeno iskazivali o bitnim činjenicama, proizlazi da su prednici tužitelja bili u samostalnom posjedu utužene nekretnine i to još od 1960-tih godina i to na način da su istu obrađivali te na njoj istoj imali životinje i izgradili objekt koji je predstavljao kokošinjac a koji se na nekretnini nalazi i danas.

12. Prema odredbi članka 388. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98,137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 46/10, 143/12, 152/14 dalje: ZV) stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava od stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema njegovih odredbama, ako prijelaznim i završnim odredbama ili posebnim zakonom nije što drugo propisano.

12.1. Odredbom članka 388. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje: ZV), a koji propis je stupio na snagu 1. siječnja 1997., bilo propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu kao i za stjecanje prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, s tim da je ta odredba ukinuta odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/97 od 17. studenog 1999. („Narodne novine“ br. 137/99.), te je ujedno Zakonom o izmjenama i dopunama ZV-a („Narodne novine“ br. 114/01.) dopunjen članak 388. na način da je novom odredbom stavka 4. propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću na nekretninama koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu kao i stjecanje stvarnog prava na tim nekretninama dosjelošću ne računa vrijeme posjedovanja proteklo prije tog datuma.

12.2. Prema stajalištu ovog suda da se u konkretnom slučaju, neovisno o vremenu podnošenja tužbe (prije ili poslije naprijed citirane odluke Ustavnog suda RH), i to glede sporne čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u vrijeme dosjelosti valja uračunati i vrijeme proteklo prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona, te u svezi s tim da rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela (u konkretnom slučaju izvorna odredba članka 388. stavak 4. ZV-a) mora snositi država i iste se ne smiju ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba (kakvo pravno shvaćanje je, primjerice, izneseno i u odluci Europskog suda za ljudska prava: Trgo protiv Hrvatske). Presudom ESLJP od 11. lipnja 2009. godine u predmetu Š protiv Republike Hrvatske zauzet je stav da bi se podnositelju zahtjeva za zaštitu ljudskih prava i sloboda u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću računalo i vrijeme posjedovanja u kojemu su te nekretnine prema važećim zakonskim propisima Republike Hrvatske bile u društvenom vlasništvu.

12.3. Stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ZVDSP-a se prosuđuje prema pravnim pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. U vremenskom razdoblju prije 1. rujna 1980. godine (kao dana stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, stjecanje prava vlasništva na nekretninama prosuđuje se primjenom odredbi Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ).

12.4. Pravna pravila OGZ-a koji se na ovim prostorima primjenjuje od 1853. godine, s time da se od 1946. godine primjenjivao na temelju odredbe članka 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije (“Službeni list” FNRJ broj 86/1946). Prema pravnom pravilu paragrafa 1472. OGZ-a pravo vlasništva nekretnine na kojoj je bilo upisano državno vlasništvo kao općenarodna imovina temeljem izvanredne dosjelosti (originarno) moglo se steći nakon neprekidnog četrdesetgodišnjeg posjedovanja iste i to do 6. travnja 1941.

13. Cijeneći rezultate dokaznog postupka, a posebice iskaze svjedoka koje je sud cijenio kao vjerodostojne i iste u cijelosti prihvatio, u postupku je nedvojbeno utvrđeno da je predmet spora koji je na skici mjesta očevida vještaka mjernika Pjera Sladoljev označen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-P-R-S-Š-T-U-V-Z-Ž-A1- B1-C1-D1-E1-F1-A bio u dugogodišnjem nesmetanom posjedu tužitelja i njegovih prednika, da je ne nekretnini prvo bio djed i baka tužitelja, potom otac i stričevi tužitelja, te naposljetku i sam tužitelj koji i dan danas istu koristi.

14. Tužena Republika Hrvatska u tijeku postupka i o zaključenja glavne rasprave nije dokazala nepošten posjed utuženog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] po tužiteljevim prednicima, niti je osporavala iskaze saslušanih svjedoka, utvrđenja prilikom očevida, dok u odnosu na skicu mjesta očevida sastavljanju od strane stalnog sudskog vještaka Pjera Sladoljev nije imala posebnih primjedbi.

15. Stoga, zaključno, imajući u vidu, a polazeći od utvrđenja ovog suda da je kontinuirani, samostalni i od nikoga ometani posjed pravnih prednika tužitelja glede nekretnine koja je predmet spora izvršavan počevši od 60-tih godina prošlog stoljeća (što proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka u ovom postupku kao i saslušanja samog tužitelja) a koji posjed je ovaj sud našao savjesnim odnosno poštenim, te koja kvaliteta posjeda se presumira po samom zakonu, a kako u konkretnom slučaju u odnosu na potraživanje tužitelja ne postoji suprotstavljeni pravni interes trećih osoba, zaključak je ovog suda kako je pravni prednik tužitelja i to djed i baka istog odgovarajući realni dio nekretnine stekao ispunjenjem za to propisanih pretpostavki, točnije izvanrednom dosjelošću rok koje je propisan odredbom čl. 159. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, odnosno u trajanju od 40 godina, svakako dovršen stupanjem na snagu ZV-a, a onda se nekretnina prenosila generacijama u obitelji sve do tužitelja, točnije od djeda VŠ pa do tužitelja.

16. Odluka o troškovima parničnog postupka je izostala budući stranke isti nisu potraživale.

17. Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Šibeniku, 06. veljače 2026.

SUTKINJA

Martina Miletić Lovrić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste.

Žalba se podnosi putem ovog suda za Županijski sud, u dovoljnom broju primjeraka sud i protivnu stranu.

DN-a:

- tužitelj po punomoćniku Branimir Belamarić, odvjetnik u Šibeniku

Tuženici:

- Ad1) ODO Šibenik, Građansko upravni odjel

- Ad2) FŠ, [adresa]

- Ad3) OŠ, [adresa]

- Ad4) CŠ, [adresa]

- Ad5) IŠ, [adresa]