Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51 000 Rijeka

Poslovni broj: R1 Ob-529/2024-

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Rijeci po sutkinji Lani Hess Vukoša, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagateljice ŠH (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] zastupane po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Knežević i partneri j.t.d. iz Rijeke protiv protustranke TH (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Marović i partneri iz Zagreba, uz sudjelovanje mlt. AH (OIB: [osobni identifikacijski broj]) zastupane po posebnoj skrbnici IH, dipl. iur. iz [adresa] za posebno skrbništvo Područni ured Rijeka, radi privremene mjere s kim će dijete živjeti, održavanju osobnih odnosa i uzdržavanja, temeljem odredbe članka 440. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 u daljnjem tekstu ObZ), na glavnoj raspravi održanoj 3. prosinca 2025. u prisutnosti predlagateljice osobno uz punomoćnika Luku Božića, odvjetnika iz Rijeke, a odsutnosti uredno pozvanog punomoćnika protustranke i posebne skrbnice mlt. djeteta, 6. veljače 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog za donošenje privremene mjere koji glasi:

''I. Zajedničko dijete stranaka mlt. AH, rođena dana **.**.2020. godine, OIB: [osobni identifikacijski broj], stanovat će s majkom ŠH, OIB: [osobni identifikacijski broj], na adresi njezinog prebivališta ili boravišta.

II. Osobni odnosi protustranke s mlt. AH, rođenom dana **.**.2020. godine, OIB: [osobni identifikacijski broj], održavat će se uz nadzor stručne osobe, vremenu i prostorijama na način koji odredi nadležni područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad.

III. Nalaže se protustranci da za uzdržavanje mlt. AH plaća iznos od 132,72 € mjesečno od podnošenja prijedloga radi donošenja privremene mjere pa nadalje dok za to budu ispunjene zakonske pretpostavke najkasnije do 15-tog u mjesecu za tekući mjesec, s time da dospjele obroke plati odjednom u roku od 15 dana, a sve s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, računajući od dana 18.06.2021. godine do dana 31.12.2022. godine prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećano za tri postotna poena, od dana 01.01.2023. godine do dana 29.12.2023. godine, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od dana 30.12.2023. godine pa nadalje, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, za tri postotna poena, do konačne isplate, sve u roku od 15 dana, a pod prijetnjom ovrhe.

IV. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se pri Općinskom sudu u Novom Zagrebu vodi pod poslovnim brojem P848/25 i do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka koji se pri Općinskom kaznenom državnom odvjetništvu u Zagrebu vodi prema kaznenoj prijavi predlagateljice protiv protustranke od dana 24.09.2025. godine ili do drugačije odluke suda.''.

II. Svaka stranka snosi svoj prouzročeni parnični trošak.

Obrazloženje

1. Rješenje Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž Ob-9/2024 od 23. siječnja 2024. ukinuto je ovosudno Rješenje poslovni broj R1 Ob-157/2022-8 od 26. listopada 2022. ispravljeno rješenjem poslovni broj R1 Ob157/2022 od 1. kolovoza 2023. kojim je odbačen prijedlog u ovoj izvanparničnoj stvari zbog nenadležnosti suda u Republici Hrvatskoj i privremenom zastupniku protustranke odvjetniku Petru Ćubela iz Zagreba odmjeren trošak postupka u iznosu od 312,50 kn /41,48 €/, te je predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

2. U ponovljenom postupku predlagateljica je ostala kod navoda iz prijedloga:

- da stranke imaju zajedničko maloljetno dijete AH, rođenu **.**.2020.,

- da je predlagateljica primljena 27. prosinca 2020. i otpuštena 31. prosinca 2020. iz Psihijatrijske bolnice Sv. Ivan u Zagrebu te je ponovno primljena 1. siječnja 2021. i otpuštena 25. veljače 2021. iz iste bolnice,

- da je radi odlaska liječniku pedijatru s djetetom, predlagateljici bio odobren izlazak na nekoliko sati iz bolnice te je tada protustranka dala predlagateljici na potpis specijalnu punomoć i sporazum od 8. siječnja 2021. ovjeren kod javnog bilježnika 14. siječnja 2021.,

- da predlagateljica nije pročitala što potpisuje, već je imajući povjerenje u protustranku potpisala i ovjerila to kod javnog bilježnika,

- da je potom protustranka za dijete ishodila potrebne dokumente te odveo dijete u Tunis kod svojih roditelja i sestre, a potom se vratio u Republiku Hrvatsku,

- da je nakon izlaska iz bolnice, kad je doznala što je potpisala i da je dijete u Tunisu, predlagateljica putem Centra za socijalnu skrb pokrenula postupak radi vraćanja djeteta u Republiku Hrvatsku,

- da je ona žrtva obiteljskog nasilja od strane protustranke koji se nalazio u zatvoru u Zagrebu od 28. svibnja 2021. i protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak,

- da iz preslike hrvatske putovnice za mlt. AH je vidljivo da je navedena putovnica važeća obzirom valjanost iste istječe s danom 14.01.2026.,

- da prebivalište mlt. AH i nadalje glasi na adresi [adresa].

- da je predlagateljica pri Općinskom sudu u Novom Zagrebu 23. rujna 2025. podnijela tužbu radi utvrđenja ništetnosti specijalne punomoći i sporazuma temeljem kojih je mlt. AH odvedena u Republiku Tunis koji postupak se vodi pod poslovnim brojem P-848/25,

- da je predlagateljica protiv protustranke podnijela kaznenu prijavu 24. rujna 2025. Općinskom Kaznenom Državnom odvjetništvu u Zagrebu zbog učina niza kaznenih dijela prema njoj i zajedničkom djetetu, a također i zbog kaznenog djela otmice iz članka 137. Kaznenog zakona.

2.1. Stoga je predlagateljica pisanim podneskom od 5. listopada 2025. predložila donošenje privremene mjere sadržaja kao u izreci.

3. U odgovoru na prijedlog za donošenje privremene mjere i daljnjem postupku tuženik je naveo kako se protivi prijedlogu u cijelosti, istaknuo je prigovor apsolutne nenadležnosti sudova u Republici Hrvatskoj, a podredno nedostatak aktivne legitimacije na strani predlagatelja navodeći da ne postoje uvjeti za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari.

3.1. Prema stavu protustranke za postupanje u ovoj pravnoj stvari nije nadležan sud u Republici Hrvatskoj jer protustranka nema prebivalište niti boravište u [adresa] i nije državljanin RH.

3.2. Prema stavu protustranke predlagateljica nije dokazala niti učinila vjerojatnim niti jedan razlog zbog kojeg bi zajedničko dijete stanovalo sa majkom jer nigdje nije navedeno zbog čega zajedničko dijete nema dobre uvjete za stanovanje sa protustrankom posebno imajući u vidu psihičke probleme koje sama predlagateljica u svojem prijedlogu navodi. Isto tako predlagateljica nije dokazala da ima uvjete i sposobnost brinuti se za sebe odnosno za zajedničko maloljetno dijete jer nije navela na koji način bi osigurala brigu i skrb za dijete, od čega bi dijete živjelo, te tko bi se brinuo za dijete i na koji način.

3.3. Punomoćnik protustranke je naveo kako se mlt. dijete od 2021. nalazi u Tunisu kod roditelja protustranke gdje u trenutku kada se dijete rodilo predlagateljica zbog zddravstvenog stanja i hospitalizacije nije bila u mogućnosti brinuti se o dijete o kojem se brinuo otac koji je morao raditi i koji zbog posla i dobi djeteta jer se radilo o maloj bebi nije bio u mogućnosti sam bez pomoći trećih osoba se skrbiti o djetetu zbog čega je dijete odveo svojoj obitelji u Tunis uz pisanu suglasnost majke koja se međutim predomislila i pokrenula kazneni postupak zbog vođenja kojeg se nije mogao udaljiti iz RH, a njegovi roditelji i sestra koji su se skrbili o djetetu nisu mogli dijete bez roditelja dovesti u RH.

3.4. Nakon pokretanja kaznenog postupka okolnosti kod predlagateljice i protustranke su se promijenile jer su oboje sklopili brakove sa trećim osobama sa kojima imaju novu djecu, a mlt. zajedničko dijete je ostalo u sredini u kojoj je naviknuto i u kojoj se o djetetu na adekvatan način skrbi. roditelji protustranke i sestra potenciraju kontakte djeteta sa majkom, majka komunicira s djetetom putem video poziva i pozvana je da na trošak protustranke dođe u Tunis i boravi određeno vrijeme sa djetetom što majka ne prihvaća.

3.5. Stoga je protustranka predložila odbacivanje prijedloga, a podredno odbijanje istog.

4. Ovosudnim rješenjem posl.br. R1 Ob-529/2024 od 3. travnja 2025. mlt. AH (OIB: [osobni identifikacijski broj]) rođenoj **.**.2020. u Zagrebu imenovana je posebna skrbnica u osobi IH dipl.iur., iz [adresa] za posebno skrbništvo, Područni ured Rijeka radi zastupanja njezinih prava i interesa u ovom izvanparničnom postupku.

5. U pisanim podnescima od 14. travnja 2025., 20. kolovoza 2025. i 9. rujna 2025. posebna skrbnica mlt. djeteta je navela kako je potrebno na okolnost navoda iz prijedloga provesti dokaz saslušanjem roditelja, od nadležnih HZSR zatražiti prijedlog i mišljenje, te podatak o tome da li je mlt. dijete državljanka Republike Hrvatske i na kojoj adresi je ista imala prijavljeno prebivalište u [adresa].

6. U dokaznom postupku sud je proveo dokaze uvidom u nalog (list ...), Otpusnicu (list...), Otpusno pismo (list.....), Specijalnu punomoć i sporazum (list... i 59 spisa), Uvid u podatke JRO MUP RH (list 14, 33 spisa), Mišljenje i prijedlog Centra za socijalnu skrb Cres-Lošinj (list 63-64 spisa), socijalnu anamnezu Centra za socijalnu skrb Cres – Mali Lošinj (list 65-67 spisa), Zapisnik o očevidu (list 80-82 spisa), Zapisnik (list 83-84 spisa), mišljenje Centra za socijalnu skrb Zagreb Podružnica Donji grad (list 85-88 spisa), izvršen je uvid u e-spis za spis posl.br. P Ob-314/23 (list 131-135 spisa), proveden je dokaz saslušanjem predlagateljice kao stranke (list 91-93 spisa).

7. Predmet spora je donošenje privremene mjere kojom predlagateljica traži da zajedničko dijete stranaka, mlt. AH, stanuje s predlagateljicom - majkom na adresi njezina prebivališta ili boravišta, da se osobni odnosi oca (protustranke) s maloljetnom AH održavaju uz nadzor stručne osobe, u vremenu i prostorijama na način koji odredi nadležni Centar za socijalnu skrb te da se naloži protustranci – ocu plaćati za uzdržavanje maloljetne AH iznos od 132 EUR-a mjesečno počev od podnošenja prijedloga pa nadalje dok za to budu postojale zakonske pretpostavke najkasnije u roku od 15 dana sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama počev od 18. lipnja 2021. do isplate, koja privremena mjera bi ostala na snazi do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi kod Općinskog suda u Novom Zagrebu pod posl.br. P-848/2025 i do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka koji se vodi kod Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu prema kaznenoj prijavi predlagateljice protiv protustranke od 24. rujna 2025. ili do drugačije odluke suda.

8. Ovaj sud je prijedlog za donošenjem privremene mjere cijenio sukladno uputi Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž Ob-9/2024 od 23. siječnja 2024. u kojoj je navedeno kako je prvostupanjski sud pogrešno je postupio kada je odbacio prijedlog predlagateljice zbog nenadležnosti suda u Republici Hrvatskoj (apsolutna nenadležnost) smatrajući da primjenom Uredbe Vijeća EU (BIS II. A) od 27. studenog 2013., s obzirom na to da je Republika Hrvatske članica EU, pa ju ista Uredba obvezuje, nadležnost treba odrediti prema boravištu maloljetnog djeteta, a to je sada Tunis.

8.1. Zakonom o međunarodnom privatnom pravu (Narodne novine, br. 101/17 – dalje: ZMPP), uređena je, između ostalog, nadležnost sudova i drugih tijela Republike Hrvatske (čl. 1. tog Zakona), pa tako i nadležnost sudova u odnosu na odnose roditelja i djece (čl. 50. ZMPP).

8.2. Prema odredbi čl. 20. st. 1. Uredbe Bruxelles IIa, u žurnim predmetima odredbe te Uredbe ne sprječavaju sudove države članice da poduzmu takve privremene, uključujući i zaštitne mjere u odnosu na osobe i imovinu u toj državi, koje im omogućuje pravo te države članice, čak ako je u skladu s ovom Uredbom stvarno nadležan sud druge države članice.

8.3. S obzirom na to da se ovdje radi o žurnom predmetu te o zaštitnoj mjeri sukladno naprijed navedenoj odredbi mogao bi biti nadležan sud Republike Hrvatske i u situaciji kada je stvarno nadležan sud neke druge države članice.

8.4. Naime, odredba čl. 12. Uredbe Bruxelles IIa dopušta bilo kojem sudu države članice da donese privremene, uključujući i zaštitne mjere neovisno o činjenici što nije eventualno nadležan za bit spora sukladno odredbama Uredbe. Također treba reći da sud koji nije nadležan za bit spora i koji se oslanja na članak 20. Uredbe Bruxelles IIa, za donošenje privremene, uključujući i zaštitne mjere predviđene u hrvatskom pravu, mora provjeriti jesu li sve potrebne pretpostavke ispunjene, a te pretpostavke su:

- mjera mora biti žurna i mora se poduzeti vezano uz osobe ili imovinu u državi članici u kojoj je sud pred kojim je spor pokrenut, i

- mjera mora biti privremena.

8.5. Županijski sud je naveo kako bi u postupku bilo svrsishodno utvrditi je li dijete, maloljetna Š državljanka Republike Hrvatske ili neke druge države, te raspraviti tvrdnje predlagateljice da je u vrijeme pokretanja ovog postupka dijete imalo prebivalište na području [adresa], da je došlo do otmice djeteta, uzimajući uz to u obzir da Tunis nije potpisnik Haške konvencije od 19. listopada 1996.

8.6. Uvidom u aplikaciju e-spisa utvrđeno je da se pred Općinskim sudom u Rijeci vodi parnični postupak pod poslovnim brojem P Ob-314/23 u kojem je tužiteljica ŠH (predlagateljica), a tuženik TH (protustranka) te da se radi o obiteljskom predmetu. Sukladno svemu iznesenom, treba reći da sud države članice koji je nadležan za bit spora ujedno je nadležan i donijeti privremenu mjeru u svezi istoga.

8.7. Odredbama Konvencije o pravima djeteta (dalje: Konvencija) koja predstavlja pravni akt koji ima snagu zakona i obvezuje stranke na pridržavanje njezinih odredbi propisano je da pri donošenju svih odluka i vođenju svih postupaka koji utječu na dijete (a ovdje se radi o izuzetno važnoj odluci o djetetu) najvažnija mora biti dobrobit djeteta (čl. 3. Konvencije).

9. Iz provedenog dokaznog postupka ovaj sud drži utvrđenim:

-da je maloljetna AH (OIB: [osobni identifikacijski broj]) zajedničko dijete predlagateljice i protustranke rođena **.**.2020.,

- da je predlagateljica bila na bolničkom liječenju u Psihijatrijskoj bolnici Sv. Ivan Zagreb u razdoblju od 27. prosinca 2020. do 31. prosinca 2020. zbog dijagnoze F.53- duševni poremećaji i poremećaji ponašanja u vezi sa babinjama, nesvrstani drugamo,

- da je predlagateljica bila na bolničkom liječenju u Psihijatrijskoj bolnici Sv. Ivan Zagreb u razdoblju od 1. siječnja 2021. do 25. veljače 2021. zbog dijagnoze F.53.9- PUERPERALNI duševni poremećaj, nespecifičan,

- da je predlagateljica protustranci potpisala Specijalnu punomoć i sporazum ovjeren kod javnog bilježnika Maje Peris iz Zagreba pod brojem Ov-352/21 14. siječnja 2021. i pod brojem Ov-2048/21 25. veljače 2021. kojim dopušta protustranci da kod nadležnih državnih vlasti u Tunisu ishodi za mlt. dijete AH (OIB: [osobni identifikacijski broj]) skrbništvo na svoje ime kao jedinog roditelja, te da odgaja dijete u roditeljskoj kući zajedno sa svojim roditeljima i da ishodi tuniško državljanstvo za dijete i prijavi boravak djeteta u Tunisu,

- kako je mlt. dijete AH (OIB: [osobni identifikacijski broj]) od 2021. u Tunisu kod roditelja protustranke jer u trenutku kada se dijete rodilo predlagateljica zbog zdravstvenog stanja i hospitalizacije nije bila u mogućnosti brinuti se za dijete o kojem se brinuo otac (protustranka) koji je morao raditi i koji zbog posla i dobi djeteta jer se radilo o maloj bebi nije bio u mogućnosti sam bez pomoći trećih osoba se skrbiti o djetetu zbog čega je dijete odveo svojoj obitelji u Tunis uz pisanu suglasnost majke,

- kako je predlagateljica sa protustrankom nakon što je u veljači 2021. došla sa liječenja nastavila živjeti sa protustrankom koji je rekao da će dijete vratiti u RH, što nije učinio, a predlagateljica je protiv istog pokrenula kazneni postupak zbog obiteljskog nasilja,

- kako je predlagateljica pokrenula kazneni postupak protiv protustranke koji se zbog vođenja istog nije mogao udaljiti iz RH, a njegovi roditelji i sestre koji su se skrbili o djetetu nisu mogli dijete bez roditelja dovesti u RH,

- kako je nakon pokretanja kaznenog postupka došlo do izmijenjenih okolnosti kod stranaka, te su predlagateljica i protustranka sklopili brak sa trećim osobama sa kojima imaju djecu, a mlt. AH (OIB: [osobni identifikacijski broj]) je ostala živjeti u sredini na koju je naviknuta,

- da predlagateljica ima prijavljeno prebivalište u [adresa] (Republika Hrvatska), a živi u [adresa] desetak godina sa posljednjom adresom Sobolski put 7 dok je protustranka nepoznatog boravišta, a maloljetna AH sada boravi u [adresa], koja država nije članica Europske unije (dalje: EU),

- da je maloljetna AH rođena u [adresa] (Republika Hrvatska) te je živjela u [adresa] sve dok ju protustranka nije odveo u Tunis gdje maloljetno dijete boravi s obitelji protustranke.

10. U svojoj uputi Županijski sud u Zagrebu je naveo kako će u ponovnom postupku prvostupanjski sud raspraviti i utvrditi sve činjenice odlučne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu, a cijeneći prvenstveno interes i dobrobit maloljetnog djeteta koje je niske kronološke dobi.

11. Prema stavu ovog suda u konkretnom slučaju primjenjuje se odredba članka 50. Zakona o međunarodnom privatnom pravu (Narodne novine broj 101/17, 67/23, dalje: ZMPP) kojom je propisano da se nadležnost suda Republike Hrvatske u stvarima roditeljske skrbi određuje prema poglavlju II. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2201/2003 od 27. studenoga 2003. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću kojom se stavlja izvan snage Uredba (EZ) br. 1347/2000 (SL L 338, 23. 12. 2003.) i Haškoj konvenciji o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznanju, ovrsi i suradnji u odnosu na roditeljsku odgovornost i o mjerama za zaštitu djece iz 1996. (Narodne novine - Međunarodni ugovori, br. 5/09.).

11.1. Uredbom Vijeća (EU) 2019/1111 o nadležnosti, priznavanju i izvršenju odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću, te o međunarodnoj otmici djece (dalje: Uredba Bruxelles II ter) od 25. lipnja 2019. koja je u cijelosti preuzela brojne odredbe ranije važeće Uredbe Vijeća (EZ) br. 2201/2003 od 27. studenoga 2003. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1347/2000 (dalje: Uredba Bruxelles II bis) i koja se primjenjuje od 01. kolovoza 2022.

11.2. Uredba je pravno obvezujući akt sekundarnog zakonodavstva Unije koji se u državama članicama EU primjenjuje izravno i u cijelosti. Uredba Bruxelles II ter sastoji se od 98 uvodnih recitala, IX. Poglavlja, 105 odredaba i IX. Priloga. Tako se u 19. recitalu Uredbe navodi da se nadležnost u predmetima povezanima s roditeljskom odgovornošću temelji na zaštiti interesa djeteta i trebala bi se u skladu s tim primjenjivati. Svako upućivanje na interese djeteta trebalo bi tumačiti u kontekstu članka 24. Povelje Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) i Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta od 20. studenoga 1989. („Konvencije UN-a o pravima djeteta”) kako su provedeni u okviru nacionalnog prava i postupka. 11.1. Recital br. 20. Uredbe propisuje da kako bi se zaštitili interesi djeteta, nadležnost bi ponajprije trebalo određivati prema kriteriju blizine. Stoga bi trebala biti nadležna država članica u kojoj dijete ima uobičajeno boravište.

12. Slijedom iznijetog u konkretnom slučaju primjenjuje se Uredba Bruxelles II ter kojom je člankom 7. stavkom 1. propisano da su sudovi države članice nadležni u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću prema djetetu koje ima uobičajeno boravište u toj državi članici u trenutku pokretanja postupka pred sudom.

12.1. Uzimajući u obzir uputu Županijskog suda u Zagrebu u kojoj je navedeno kako prema odredbi članka 20. stavak 1. Uredbe Bruxelles IIa, u žurnim predmetima odredbe te Uredbe ne sprječavaju sudove države članice da poduzmu takve privremene, uključujući i zaštitne mjere u odnosu na osobe i imovinu u toj državi, koje im omogućuje pravo te države članice, čak ako je u skladu s ovom Uredbom stvarno nadležan sud druge države članice.

12.2. S obzirom na to da se ovdje radi o žurnom predmetu te o zaštitnoj mjeri, sukladno naprijed navedenoj odredbi mogao bi biti nadležan sud Republike Hrvatske i u situaciji kada je stvarno nadležan sud neke druge države članice.

12.3. Naime, odredba članka 12. Uredbe Bruxelles IIa dopušta bilo kojem sudu države članice da donese privremene, uključujući i zaštitne mjere neovisno o činjenici što nije eventualno nadležan za bit spora sukladno odredbama Uredbe. Također treba reći da sud koji nije nadležan za bit spora i koji se oslanja na članak 20. Uredbe Bruxelles IIa, za donošenje privremene, uključujući i zaštitne mjere predviđene u hrvatskom pravu, mora provjeriti jesu li sve potrebne pretpostavke ispunjene, a te pretpostavke su:

- mjera mora biti žurna i mora se poduzeti vezano uz osobe ili imovinu u državi članici u kojoj je sud pred kojim je spor pokrenut, i

- mjera mora biti privremena.

12.4. Kako u ovoj pravnoj stvari nije sporno da je mlt. AH (OIB: [osobni identifikacijski broj]) od 2021. u Tunisu kod roditelja protustranke, te da je ovaj postupak pokrenut 18. lipnja 2021. ovaj sud drži kako je za donošenjem privremene mjere nadležan za odlučivanje jer su u cijelosti ispunjene pretpostavke predviđene odredbom članka 12. u svezi odredba članka 20. Uredbe Bruxelles IIa.

13. Međutim odmjera je ovog suda kako u konkretnom slučaju predlagateljica predlaže donošenje privremene mjere sadržaja kao u izreci kojom bi privremeno uredila roditeljsku skrb time da je postupak radi povratka djeteta u Republiku Hrvatsku (radi otmice) pokrenula 23. rujna 2025. kod Općinskog suda u Novom Zagrebu koji se vodi pod poslovnim brojem P-848/25.

14. Ovaj sud je prijedlog predlagateljice cijenio sukladno načelu najboljeg interesa djeteta kao temeljnog pravnog načela i glavne smjernice sudskog postupka koje donosi odluke koje se tiču djece, te je procjenjivao što je u konkretnom slučaju najbolji interes djeteta.

15. Obzirom da je u konkretnom slučaju mlt. dijete od 2021. u Tunisu sa obitelji protustranke, da se majka o djetetu nije skrbila od rođenja djeteta, da je djetetovo uobičajeno boravište [adresa], te uzevši u obzir duljinu trajanja boravka djeteta u Tunisu i nisku kronološku dob djeteta, činjenicu što majka iako je bila pozivana u Tunis posjetiti dijete to nije učinila, kao i okolnost što se predloženom privremenom mjerom samo privremeno uređuje roditeljska skrb, a da će odluka o tome na koji način će se urediti roditeljska skrb biti donesena nakon donošenja odluke Općinskog suda u Novom Zagrebu pod posl.br. P-848/25 ovaj sud je odbio prijedlog za donošenjem privremene mjere sadržaja kao u izreci.

16. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 366. ObZ-a kojom je propisano da u statusnim stvarima, u stvarima u kojima se odlučuje o roditeljskoj skrbi, osobnim odnosima i mjerama za zaštitu prava i dobrobiti djeteta, te u stvarima uzdržavanja sud će o troškovima postupka odlučiti slobodno, vodeći računa o okolnosti slučaja i o ishodu postupka.

16.1. Ovaj sud drži kako je u konkretnom slučaju predlagateljica osoba kojoj je sukladno odredbama članka 23. Zakona o socijalnoj skrbi priznata novčana naknada kao osobi koja nije u mogućnosti ostvarivati potreban iznos za uzdržavanje niti ostvariti dodatni prihod, a protustranka je svojim ponašanjem doprinjela trajanju postupka i troškovima povezanim sa istim, ovaj sud drži kako svaka stranka snosi svoj prouzročeni parnični trošak.

17. Stoga je odlučeno kao u izreci presude.

U Rijeci, 6. veljače 2026.

Sudac:

Lana Hess Vukoša

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 3 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi pismeno ovome sudu, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

- pun. predlagatelja

- pun. protustranke

- posebnoj skrbnici mlt. djeteta