REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

Poslovni broj: P-4631/2023-38

Obala bana Berislavića 1

21220 Trogir

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

P R E S U D A  Z B O G  O G L U H E

Općinski sud u Splitu- Stalna služba u Trogiru, po sutkinji ovog suda Daniri Vujević, u pravnoj stvari tužitelja SH pok. IH , OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 21222 Vrsine zastupanog po punomoćniku FH, protiv tuženika pod 1) Republika Hrvatska zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, pod 2) ĆH, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa]; pod 3) NH, [adresa], pod 4) ĐH, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 5) ČH rođ. ĐH, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 6) CH, [adresa], pod 7) OH, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 8) SHV, [adresa], # [adresa], pod 9) Jung Sophia, Hohnerstraße 4/2, 78647 Trossingen, pod 10) IHV, [adresa], tuženici pod 8 do 10 zastupani po privremenoj zastupnici Ani Mahmutović, odvjetnici u Trogiru, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne rasprave zaključene dana 15. siječnja 2026.g., u nazočnosti tužitelja i punomoćnika tužitelja i zz tužene pod 1, dana 06. veljače 2026., na ročištu za objavu odluke,

p r e s u d i o  j e:

I. Utvrđuje se spram tužene ad. 1.Republika Hrvatska, tuženika ad.2. ZH pok.S, tuženika ad.3. NH sin I, tuženika ad.4 UH rođ. ĐH, tuženika ad. 5. EH rođ. ĐH, kao upisanih suvlasnika, spram tuženog pod 6. CH kao isključivog nasljednika iza upisanog vlasnika MH, tuženika ad 7. OH rođ. F, tuženika ad. 8. FHV rođ. OH, tuženika ad. 9. KH i tuženika ad.10. IHV kao isključivih nasljednika iza upisanog vlasnika BH, da je tužitelj GH ĆH vlasnik točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 6728 m2 i 7981 m2, a koji dijelovi će sukladno Geodetskom elaboratu potvrđenom od nadležnog katastra pod br. Klasa: 932-06/22-02/673 od 10.08. 2022.g. dobiti nove kat. oznake i to čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 6728 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 7981 m2, pa je tužitelj ovlašten temeljem ove presude, po njenoj pravomoćnosti i temeljem Geodetskog elaborata potvrđenog od nadležnog katastra pod br. Klasa: 932-06/22-02/673 od 10.08. 2022.g. zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva na novoformiranim čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve na svoje ime i vlasništvo za cijelo.

II. Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude naknaditi tužitelju trošak ovog spora u iznosu 2.888,62 EUR zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, koje na navedeni iznos teku od presuđenja (6. veljače 2026.), pa do isplate.

Obrazloženje

1. U tužbi koja je podnesena dana 08. studenog 2025.g. tužitelj navodi da je na nekretnini označenoj kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao vlasnik upisana [adresa], ZH pok. S, NH sin I, MH pok. Ć , VH pok. N, ĐH i EH MH rođ. ĐH svi u određenom idealnom dijelu.

1.2. Nadalje se navodi da je umro upisani vlasnik MH pok. Ć, a istog su temeljem Rješenja o nasljeđivanju br. O-161/93 naslijedili tuženik pod 8. CH i ŽH koja je također umrla i koju naslijedio tuženik pod 6. CH, da je umro i VH i istoga su na temelju posvjedočenja sastavljenog od strane javnog bilježnika Tomislava Matijevića iz Zagreba pod posl. br. OU-1219/2022 od 30.11.2022. i Europske potvrda o nasljeđivanju od 09.11.2020. naslijedili tuženi pod 7, 8, 9 i 10.

1.3. U posjedovnom listu br. 5820 k. o. [katastarska općina] upisani su VH [adresa]. N, [adresa], EH rođ. ĐH OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ĆH [adresa]. S, [adresa], MH [adresa]. Ć, ĐH OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], NH sin I, [adresa], također svi u određenom idealnom dijelu.

1.4. Prethodno u katastarskom operatu na predmetnoj nekretnini između ostalih upisan je AH Đ, tužitelj GH, te tužiteljevi roditelji ĆH IH i ĆH TH pok. DH.

1.5. Tužitelj da je ishodio Geodetski elaborat potvrđen od nadležnog katastra kojim od matične č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] formira nove nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] i č. zem. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina].

1.6. Iz povijesti promjena na katastarskim česticama za kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od koje naprijed navedenim geodetskim elaboratom nastaju novoformirane kao č. zem. [katastarska čestica] i č. zem. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], da je vidljivo da je predmetna nekretnina evidentirana od osnutka katastarskog operata, te da je još od osnutka između ostalih kao posjednik upisan DH – djed tužitelja u udjelu od 10000 m2 nakon kojega se upisuje IH u istome omjeru. Tužitelj da je stvarni vlasnik točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 6728 m2 i 7981 m2, a koji dio će sukladno Geodetskom elaboratu potvrđenom od nadležnog katastra pod br. Klasa: 932-06/22-02/673 od 10.08. 2022.g. dobiti nove kat. oznake i to čest zem.4630/253 k. o. [katastarska općina] površine 6728 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 7981 m2.

1.7. Tužitelj da je pravo vlasništva navedenih nekretnine stekao nasljeđivanjem od svoga oca IH pok. DH i svoje majke TH ž. IH rođ. AH koji su pak ove nekretnine stekli temeljem pogodbe doživotnog prihoda odnosno opskrbe od Č S. AH Đ je za svog života sklopio ugovor o doživotnom uzdržavanju sa svoj kćerkom TH i svojim zetom ŠH. Nekretnine koje su navedene u Ugovoru o doživotnom uzdržavanju označene kao č. zem [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] skupa sa novoformiranim nekretninama čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čine jednu jedinstvenu gospodarsku cjelinu, te je tužitelj osobno i preko svojih prednika u zadnjem mirnom i faktičnom posjedu predmetnih nekretnina više od 150 godina.

1.8. Tužitelj da je postupio sukladno odredbi čl. 186 a ZPP-a , u dokaz čega se dostavlja odgovor prvotužene N-DO-314/2023 od 17.listopada 2023.g.

1.9. Radi usklađenja zemljišnoknjižnog sa stvarnim stanjem predmetnih nekretnina, tužitelj da podnosi ovu tužbu.

2. Tužena pod 1. je dana 15. prosinca 2023. podnijela odgovor na tužbu u kojem je istakla da se t uženik pod 1. protivi tužbenom zahtjevu te predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovan.

2.1. Tužena pod 1. nadalje navodi da se uvidom u katastarski plan, jasno vidi kako se na predmetnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] radi o neobrađenoj površini obrasloj šumom i šumskim raslinjem slijedom čega je upitno da je ista nekretnina uopće ikad bila obrađivana od strane tužitelja i njegovih pravnih prednika.

2.2. Također, osim toga, predmetna čest. zem. da je uknjižena kao vlasništvo Republike Hrvatske na temelju potvrde Hrvatskih šuma što znači da se čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na dan stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama (16. listopada 1990.) nalazila u šumsko-gospodarskoj osnovi.

2.3. Nadalje tužena pod 1. u odgovoru na tužbu navodi kako je u konkretnoj situaciji riječ o šumi, pravo vlasništva nekretnine koja predstavlja šumu da se nije moglo steći u vlasništvo dosjelošću u periodu od 1941. sve do 2000. budući da je Zakon o šumama SRH, koji je stupio na snagu 31. svibnja 1977. izričito propisao „Na šumama i šumskom zemljištu u društvenom vlasništvu ne može se steći pravo vlasništva dosjelošću (čl. 49. st.2.). Ova odredba zadržana je u Zakonu o šumama i nakon prijenosa šuma i šumskog zemljišta iz društvenog vlasništva u vlasništvo RH (23.10.1992) i to sve do 12. siječnja 2000. kada je ukinuta odlukom Ustavnog suda RH. Dakle, do 2000. godine dosjelošću se ne može stjecati vlasništvo na šumi i šumskom zemljištu, a tužitelj nije priložio niti jedan dokaz iz kojeg bi proizlazilo da su njegovi prednici stekli pravo vlasništva dosjelošću na predmetnoj nekretnini do 1941.

2.4. Slijedom svega navedenog, tužena pod 1. predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev i osudi tužitelja na podmirenje parničnog troška.

3. Sud je u tijeku postupka izveo sljedeće dokaze: pregledan je zk izvadak za ZU 4044 k. o. [katastarska općina], zk izvadak za ZU 615, prijepis posjedovnog lista br. 5820 k. o. [katastarska općina], prijepis posjedovnog lista br. 3818 k. o. [katastarska općina], povijest promjena na katastarskim česticama od DGU, Područni ured za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Trogir, KLASA: 930-04/23-05/235, URBROJ: 541-28-02-07/8-23- 2 od 12. srpnja 2023.g., geodetski elaborat izrađen od strane VIRO 2 doo, Klasa:

932-06/2022-02/673, Urbroj: 541-28-02-07/8-22-8 od 10. kolovoza 2022.g., povijesni prikaz za ZU 1853 k. o. [katastarska općina], rješenje Kotarskog suda u Trogiru poslovni broj Z-203/54 od 01. studenog 1954.g., rješenje o nasljeđivanju doneseno od strane JB Željene Biuk iza pok. JH pok. DH poslovni broj O-55/07-5, UPP/OS- TROGIR-87/07 od 17. prosinca 2007.g., rješenje o naknadno pronađenoj imovini Općinskog suda u Trogiru iza pok. AH ud. Đ poslovni broj O- 107/70 od 27. rujna 1990.g., rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Trogiru poslovni broj O-107/70 od 17. travnja 1973.g., iza pok. AH ud. Đ, rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Trogiru poslovni broj O-161/93 od 24. lipnja 1993.g. iza pok. PH pok. Ć, smrtovnica izdana od strane Matičnog ureda u Trogiru, Klasa: 223-0421-001/123, Urbroj: 2181-12-00-21-2 od 14. srpnja 2021, ovjereni prijevod s njemačkog jezika Europske potvrde o nasljeđivanju broj 682/21 od 06. kolovoza 2021, potvrda o posvjedočenju činjenica sastavljena od strane JB Tomislava Matijevića iz Zagreba, poslovni broj OU-1219/2022 od 30. studenog 2022.g., zahtjev za mirno rješenje spora s pozvrdom o primitku pošiljke od 17. srpnja 2023., odgovor na zahtjev za mirno rješenje spora Općinskog državnog odvjetništva broj: N-DO-314/2023 od 17. listopada 2023.g., odgovor na tužbu ODO-a Split broj: P-DO-412/2023 od 15. prosinca 2023., očitovanje tužitelja na odgovor tužene pod 1. od 09. siječnja 2024.g., proveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka mjernika dana 11. srpnja 2025.g., pregledan je i pročitan nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Ivana Rapića zaprimljeno kod suda 26. kolovoza 2025.g., podnesak tužitelja zaprimljen 01. rujna 2025.g. kojim je uređen tužbeni zahtjev tužitelja, izveden je dokaz saslušanjem svjedokinje RH, HH te tužitelja na ročištu održanom dana 15. siječnja 2025.g.

4. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

5. Predmet spora u ovom postupku je zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva na realnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

6. Iz stanja spisa proizlazi da je tužitelj tijekom ovog postupka istaknuo nasljeđivanje i diobu odnosno dosjelost kao pravni odnos radi stjecanja prava vlasništva označene nekretnine.

7. Kako u ovom postupku valja utvrditi postojanje određenog stvarnog prava, sud je kao bitnu činjenicu dužan utvrditi, odnosno identificirati predmet spora, posebice što u ovom postupku treba utvrditi je li trenutni upis, odgovara stvarnom stanju nekretnine. Stoga je u predmetnom postupku izveden dokaz uviđajem na licu mjesta dana 11. srpnja 2025., uz pomoć stručnog znanja vještaka Ivana Rapića, ovlaštenog vještaka za geodeziju sa liste Županijskog suda u Splitu, koji je potom dostavio pisani nalaz i mišljenje od dana 26. kolovoza 2025. godine.

8. Sudski vještak za geodeziju Ivan Rapić u svom nalazu i mišljenju od dana 26. kolovoza 2025. godine je istakao da je tužitelj prilikom očevida pokazao dva posjeda, za koj je izađen i ovjeren elaborat tvrtke Viro 2, Klasa: 932-06/2022-02/673 o 10. kolovoza 2022.g., te da je prvi pokazani posjed na prikazu lica mjesta označen narančastom ispunom i slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-A, a da je identificiran kao dio kat. čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 6728 m2 te da je za prvi pokazani posjed dodijeljen novi broj 4630/253, dok da je drugi pokazani posjed na Prikazu lica mjesta označen crvenom ispunom i brojevima 1-2-3-4-5-6-7-8-9-10-11-12-13-14-15- 16-17-18-19-20-21-22-23-24-25-26-27-1 i da je identificiran kao dio kat. čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 7981 m2 i cijele kat.čet.zem. 4553,4630/27 i 4630/28 istaknuvši da je predmet postupka samo dio kat. čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 7981 m2, a za koji dio je geodetskim elaboratom, dodijeljen novi broj 4630/254. Nadalje je naglasio da je pokazani posjed sa svih strana omeđen suhozidom, da je u naravi kamenjar obrastao u borovinu, a da se na sjevernoj strani nalazi obrađivani maslinik.

9. Kako nije bilo primjedbi stranaka na vještvo, sud u potpunosti prihvaća kao stručan i argumentiran navedeni nalaz i mišljenje kao dokaz predmetne identifikacije nekretnine.

10. Nakon utvrđene pravilne identifikacije nekretnine, valjalo je ocijeniti sve isprave koje su tužitelji priložili u tužbi, te ocjeniti iskaze svjedoka.

11. Iz zk izvatka za z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], proizlazi da je na čest. zem. [katastarska čestica], upisani tuženici, odnosno njihovi prednici.

12. Iz posjedovnog lista broj 5820 k. o. [katastarska općina], i posjedovnog lista broj 3818 k. o. [katastarska općina] proizlazi da su na čest. zem. [katastarska čestica] upisani Republika Hrvatska, tuženici i njihovi pravni prednici, ali i tužitelj GH i tužiteljevi roditelji IH i TH pok. DH.

13. Iz povijesti promjena na katastarskim česticama za kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], klasa: 930-04/23-05/235, od dana 12. srpnja 2023. proizlazi da je predmetna nekretnina evidentiranna još od osnivanja katastarskog operata 1952.godine, te da je još od osnutka upisan DH – djed tužitelja u udjelu od 10 000 m2, a nakon čega se upisuje IH u istom omjeru, a da je aktulani upisa izvršen temeljem zemljišno knjižnog izvatka 2020. godine.

14. Iz Geodetskog elaborata koji je potvrđen od nadležnog katastra pod klasa: 932- 06/2022-02/673, urbroj: 541-28-02-07/8-22-8, od dana 10.kolovoza 2022.godine, proizlazi da je izvršeno cijepanje (parcelacija) matične čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na novoformirane nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

15. Iz rješenja broj Z- 203/54, od 1. rujna 1954. godine, Kotarskog suda u Trogiru, proizlazi da je temeljem pogodbe doživotnog prihoda odnosno opskrbe sastavljene kod Kotarskog suda u Trogiru od 28. rujna 1953. godine pod brojem R 810/53, dozvoljena je uknjižba prava vlasništva na nekretninama LH. C, između ostalih i na čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina].

16. Iz rješenja o izvedenom stanju klasa: UP/-361-02/13-09/108 od dana 29. kolovoza 2016. godine, proizlazi da je po zahtjevu SH ozakonjenja završena jednostavna zgrada, za obavljanje poljoprivredne djelatnosti s pomoćnom građevinom- vodospremam sve to na čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina],a koje čestice čine jedinstveni posjed tužitelja sa predmetnim nekretninama.

17. Iz rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Željene Biuk poslovni broj O- 55/07-5 iza pok. SH IH proizlazi da su njegovi nasljednici SZ, SH, IZ, FZ, ĆZ.

18. Iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. LH AH broj O- 107/70 proizlazi da je istu naslijedila TH žena IH.

19. Iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Trogiru posl. broj O- 161/93 iza pok. MH pok. Ć, proizlazi da su njegovi nasljednici CH (tuženi pod 6) i NZ. Iz smrtovnice pok. ĐZ koja je umrla 2021. godine proizlazi da je njen nasljednik CH.

20. Iza pok. VH O, koji je upisan u zemljišnu knjigu, temeljem posvjedočenja sastavljenog od strane javnog bilježnika Tomislava Matijevića iz Zagreba, pod poslov. brojem OU- 1219/2022 od 30.11.2022.g. i Europske potvrde o nasljeđivanju od 9. studenog 2020.g. naslijedili su tuženi pod 7,8,9 i 10.

21. U svom iskazu svjedokinja RH navod da joj je poznato o kojoj nekretnini se radi, a da se radi o predjelu koje oni zovu "Smriči" ili "Požari", a da se radi o parceli koja je položena blizu njene parcele, da je majka od tužitelja to stekla od svoga oca Đ, a on da je to stekao od svoga oca Z. Đ da je imao 4 kćeri, TH i još tri, U, HH i E, i da zna i da joj je poznato jako dobro da je baš TH uzdržavala svoga oca Đ, a ostale kćerke da nisu dolazile, ja ih nije nikad vidjela da dolaze, tako da joj je poznato da je to baš TH po osnovi uzdržavanja od svoga oca stekla. Nadalje, njen otac Đ da operirao rak debelog crijeva i da zna da je nakon te operacije živio kod nje i ona da je vodila brigu i skrb o njemu. TH da je inače djevojački bila RH, a da se udala IZ i njen suprug da se zvao IH. Nadalje na toj parceli da se nalaze i sada masline, prije da su tu bile loze. Na toj parceli da su dolazili i IH i TH i GH. IH i TH da su imali dvije kćerke i dva sina, M i K, a sin IZ, da su se GH i IZ podijelili, a poznato je da je baš ova nekretnina pripala GH. Kćerke da su dobile svoj dio, nadalje parcela da je ograđena suhozidovima. DH da je otac IZ IH, ali on da nema ništa sa ovom nekretninom zato što ova nekretnina pripadala RH Đ (LH), a on da je umro prije Domovinskog rata. Inače da kad je bila mala da se sjeća da je RH Đ već tada bio stariji, odnosno da je imao djecu i već tada da je radio na ovoj zemlji. Koliko da je njoj poznato nitko ih nikada nije ometao u posjedu, a zna da su ove kćerke dobile svoje parcele, kao što da je već rekla, jedna od njih da je bila prodana i njenoj baki.

22. U svim iskazu svjedok HH navodi da u blizini ima svoje parcele, i zna da se radi o dvije parcele, jedna gornja, jedna donja, donja da se zove "Kaćina", a ova gornja da se zove "Komuna", a da se radi o predjelu "Plokata". Na ovoj parceli " B" da ima dosta maslina negdje 200 komada, to da je jedan veliki maslinik. Osim maslina da ima i još koja smokva ili smokvurina i ova parcela "Kaćina" da je omeđena sa svih strana suhozidom. Inače ove masline da je posadio još otac tužiteljeve majke, zvao se Đ, a majka tužitelja da se zvala TH, masline da su posađene ima sigurno 150 godina, on da je dolazio kao dijete, a one da su bile posađene. Što se tiče ove druge parcele naziva "Komuna", ona da ima na njoj nekoliko maslina i ima česmine, smričine i slično, a "Komuna" da je također omeđena suhozidom, a da je položena odmah poviše moje zemlje i na ovoj parceli da je GH, tužitelj da je napravio gustirnu ima sigurno jedno 15, 20 godina. GH da je ovo stekao od svoje majke TH, a te parcele da su inače pripadale Katinoj obitelji i ona da je to stekla od svoga oca Đ, koji da je inače bio jako bolestan, da je imao i rak i ona da je njega uzdržavala do smrti, tako da je po tom uzdržavanju ona stekla ove nekretnine, a Đ da je imao 2-3 kćeri, ali da ih nije nikada viđao niti da su one ikada dolazile gdje je zemlje, da nikada nikoga od njih nije vidio. Žena od Đ da se zvala AH. On da je na ovim parcelama uglavnom viđao TH sa svojim mužem, a da je viđao GH i njegovu ženu, a drugoga da nije nikog viđao da bi dolazio i da bi brao masline. Inače da zna iz priče u svojoj obitelji, jer da je tada bio dijete, da se Jozin otac zvao ZH i navodi da je Đ to naslijedio od svoga oca ZH. Nadalje da tužitelja, kao ni njegovog oca, majku nitko nikada nije ometao u posjedu, niti da je dolazio i tvrdio da je njegovo, a na poseban upit suda jesu li djelatnici Hrvatskih šuma dolazili, nešto radili, čistili, svjedok navodi da nisu nikada, nikada nikoga drugoga osim njih da nije viđao. Nadalje, HH G da je međaš tužitelja, da zna još jednog međaša IZ, da su ga zvali V, a da mu je pravo ime bilo IH, on da je također međaš. Na upit pun. tužitelja je li vam poznat naziv " Ž" ili " A", svjedok navodi da mu je poznat taj naziv jer da bi njegov otac često znao reći idemo u "Smriče", a to da bi se zapravo odnosilo na cijeli ovaj predio gdje su položene sve ove parcele, a gdje su položene i njegove parcele. Na ovoj parceli "Kaćina" gdje su masline, tužitelj da je napravio jednu malu kućicu, kada se beru masline, da se ima gdje skloniti. Na upit pun. tužitelja je li na ove parcele ikad dolazio šumar, kako do sada tako i ranije, svjedok navodi da nije nikad vidio šumara da dolazi, jer da zašto bi šumar dolazio na privatni posjed. Nadalje, ČZ da je umro jako davno, da je bio jako bolestan, da je imao rak debelog crijeva i da je umro u starosti, a da je on u to vrijeme imao nekih 20-tak godina. Kada su ČZ i AH držali i obrađivali tu zemlju, tada da su bile masline, a dok je bio živ Jozin otac Z, da su i tada bile masline, da to zna iz priče u obitelji.

23. U svom iskazu tužitelj navodi da se cijeli ovaj predio zove "Smriče", a onda da unutar ovog predjela postoje još neki drugi posebni nazivi poput "Komuna", "Požarina", "Plokata". Inače da ova dva posjeda da se nalaze u blizini jedan drugoga,da ih dijeli jedan put koji da ima širine 3 metra. Nadalje, da postoji put kojim da se može pristupiti i jednoj i drugoj parceli, tako da se može slobodno doći i autom, a sve to da je doduše zahvaljujući njemu. Što se tiče ovog prvog posjeda označenog na skici lica mjesta Ivana Rapića na str. 217 spisa, a koji dio je dobio novu poslovnu oznaku 4630/253, ovaj posjed da se zove "Požarina". Na njemu da se nalazi nekoliko starih maslina, a na jednom dijelu da je posadio i mlade masline, a na jednom dijelu ima česmine, smriči, a navodi da je ova nekretnina služila i za ispašu stoke prednicima, pa tako da zna da su majka TH i otac IH tu dovodili stoku, imali su ovce, koze i konja, koji bi dolazili na ovu parcelu na ispašu. Inače, da su te masline od davnine, još od moga djeda ČZ i pradjeda ZH, ali svaka nova generacija je nešto dodavala, sadila nove masline, a ove baš stare masline znam još iz priče u obitelji da su te stare masline potekle još iz doba pradjeda ZH. Na ovoj parceli da se nalazi i jedna poljska kućica koju da je izgradio za potrebe branja maslina. Ova parcela omeđena je sa svih strana suhozidom, nikada da nisu bile prijeporne granice, odnosno međe. Ovaj južni dio koji se prostire na čest. zem. [katastarska čestica] također da pripada njemu, a na tom dijelu se nalazi u nastavku stari maslinik. Sa istočne strane da se nalazi jedan put, a sa zapadne isto da ima jedan put, sa sjeverne strane da se nalaze parcele od [adresa]. Drugi posjed prikazan na vještvu vještaka Rapića, a koji bi sada nosio novu oznaku čest. zem. [katastarska čestica] da se radi o parceli zvanoj "Komuna". Nadalje, na njoj se nalazi nekoliko maslina, a ostalo da je nisko raslinje, česmina, i uglavnom da je ona služila više za ispašu stoke. Nadalje, što se tiče čestice koje sada nisu označene u ovom vještvu one da su isto tužiteljeve, ali da su one već riješene po pitanju vlasništva, te da su već upisane na njega, primjerice čest. zem. [katastarska čestica] zvana " T". U sjevernom dijelu da se nalazi i jedna čatrnja. Ova parcela također da je omeđena sa svih strana suhozidom, da nije bilo nikad nikakvih prijepora u odnosu na međe, oko njega da su međaši CZ i potomci IZ i ČZ HH. Posjedi ove parcele da su pripadali njegovoj majci TH, ona da je uzdržavala svoga oca ČZ do smrti, on da je bio bolestan, da je obolio od karcinoma, njegov otac IH i tužiteljeva majka da su ga skupa uzdržavali do smrti, i po tom uzdržavanju ona da je dobila ovu parcelu, a on da je zapravo darovanjem od svoje majke dobio parcelu. Inače da ima još i brata IZ i dvije sestre M i CZ, oni da nemaju ništa sa ovim parcelama, ta ostavština da je riješena i među njima da nema nikakvih prijepora. ČZ je osim TH imao još tri kćeri, ali one da su dobile svoj dio, ali da nisu nikad dolazile na ove parcele, niti da imaju ništa sa njima. Od ČZ otac da se zvao ZH i on da je također posjedovao ove nekretnine i njega da je naslijedio ČZ, i nikad da nije čuo da bi netko drugi iz obitelji tu dolazio i nešto tražio za sebe. Nadalje, može kazati da nikad nije bilo nikakvih sporova u vezi ovih predmetnih nekretnina, da nije bilo pretenzija drugih osoba u odnosu na ove nekretnine, da nikada nije nitko dolazio ni tvrdio da je njegovo, da nikad nikakav šumar nije dolazio niti bilo koji djelatnik Hrvatskih šuma niti da mu je poznato da bi netko gospodario ovim parcelama, jer da na ovom dijelu su sve privatne parcele, ograđene, omeđene suhozidom već stoljećima. Inače, da je sam i legalizirao ovaj mali objekt koji da je sam izgradio, da ima rješenje o izvedenom stanju, a također da ima i obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo za koje da je registriran. U prošlosti da se ovo i krčilo, uzgajao se buar, a poslije da kad se prestalo krčiti da su narasle ove česmine, nisko raslinje, da su nekretnine služile za ispašu tako da nije nikada bila šuma na predmetnim nekretninama.

24. Nadalje, obzirom na iskazani prigovor tužene da se na šumama i šumskim zemljištima u državnom vlasništvu ne može steći pravo vlasništva dosjelošću, valja kazati da Zakonom o šumama ("Narodne novine" broj 41/90, dalje ZŠ) je propisano što se smatra šumom. Šumom se, u smislu zakona, smatra zemljište koje je suvislo obraslo šumskim drvećem i/il njegovim grmolikim oblicima, grmljem ili prizemlim rašćem na površini od 0,1 ha i većoj, gdje se trajno proizvode šumski proizvodi i ostvaruju općekorisne funkcije, a između biocenoze i staništa vladaju uravnoteženi odnosi.

25. Također iz svih izvedenih dokaza po ocjeni suda, posebno uvažavajući neposredno opažanje samog suda i vještaka o zatečenom stanju na terenu, proizlazi neprijepornim da označeni fizički dio predmetne nekretnine ne predstavlja šumu u smislu prethodnog citirano zakona, već se radi dijelom o kamenjaru koji je obrastao u borovinu, a dijelom o obrađivanom masliniku (sjeverni i sjeveroistočni dio), koji je sa svih strana ograđen suhozidom. Također je utvrđeno da nitko od svjedoka pa ni sam tužitelj nije iskazivao na način kojim bi ukazao na mogućnost da bi ovdje bila šuma, već su njihovi iskazi svi usuglašeni u pogledu kontinuiranog načina obrađivanja i korištenja nekretnine.

26. Iz uvjerenja o statusu čestice Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostava Trogir, na dana 10. svibnja 2022. godine, dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nalazi se izvan granica građevinskog područja, unutar ostalo poljoprovredno tlo šume i šumsko zemljište, ali tuženici nisu u spis priloži dokaze da bi ista bila obuhvaćena programom gospodarenja šumom i šumskim područjem. Naime u dokaznom postupku utvrđeno da fizički realni dio nekretnine koji je predmet tužbenog zahtjeva ne predstavlja šumu ili šumsko područje, štoviše neposredno opažanje suda i vještaka, kao i isprave koje prileže spisu svjedoče u prilog da se radi dijelom i o obradivom masliniku kojeg upravo tužitelj obrađuje.

27. Nakon što je otklonjeno sporno pitanje je li je riječ o šumi ili ne (iako je i odredba na koju se tuženica poziva ukinuta Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske oznake U-I-374/1998), ostaje za raspraviti pitanje stjecanja prava vlasništva dosjelošću nad nekretninama u društvenom vlasništvu, odnosno, vlasništvu Republike Hrvatske.

28. Odredbom članka 114. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14) pravo vlasništva se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, dok je stavkom 2. određeno da pravo vlasništva je stečeno kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

29. U postupku je valjalo utvrditi je li tužitelj dosjelošću preko svojih pravnih prednika, ispunio pretpostavke stjecanja prava vlasništva.

30. U konkretnom postupku mjerodavno je pravo koje je bilo na snazi u vrijeme nastanka tog odnosa, dakle pravna pravila bivšeg Općeg Građanskog zakonika (dalje OGZ-a). Također prema odredbi čl. 388. st.2. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91, dalje ZOVO) propisano je da se primjenjuju pravila koja su bila na snazi u vrijeme stjecanja.

31. Prema pravnom pravilu OGZ-a, paragrafu 1460 - za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti zahtijevo se zakonit, pošten i istinit posjed. Prema Općem Građanskom zakoniku, pravo vlasništva se moglo steći, između ostalog, na temelju pravnog posla i to upisom u zemljišne knjige, ali i faktičnom realizacijom pravnog posla u naravi, odnosno, predajom i stupanjem u posjed. Nadalje, člancima 1461. do 1471. Općeg Građanskog Zakonika uređeno je pitanje stjecanja prava vlasništva dosjelošću. Tako je potrebno da je posjed zakonit (1461), pošten (1463), istinit (1464), te je potrebno i vrijeme dosjedanja.

32. Stjecanje vlasništva dosjelošću bilo je propisano i u članku 28. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91, dalje ZOVO), te je propisano sad i u članku 159. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17- dalje u tekstu ZV). Odredbom članka 159. stavka 1. ZV-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom stvari ako posjed ima određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom stvari. Tako je stavkom 2. propisan rok od 10 (deset) godina za kvalificiranog posjednika (poštenog, istinitog i zakonitog), dok je stavkom 3. istog članka propisan rok od 20 (dvadeset) godina za poštenog posjednika.

33. Valja istaknuti da kod dosjelosti kao originalnog osnova stjecanja prava vlasništva moraju biti ispunjene određene zakonske prepostavke i to: sposobnost stjecanja (opća pravna sposobnost), sposobnost stvari (svaka stvar na koju može postojati pravo vlasništva), posjed određene kvalitete (kvaliteta posjeda) i vrijeme dosjelosti (zakonom određeno vrijeme). Za redovnu dosjelost potrebno je utvrditi da je posjed kvalificiran kao zakonit, pošten (savjestan) i istinit. Zakonit je onaj posjed koji se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva. Savjestan (pošten) posjed postoji kada posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, dakle kada posjednik opravdano vjeruje da je stvar pribavio od vlasnika (s tim da se poštenje, savjesnost presumira). Istinit je onaj posjed koji nije stečen ni silom ni prevarom ili zlouporabom povjerenja. Da bi se mogla uvažiti dosjelost prava vlasništva na nekretnini dugotrajnim posjedovanjem treba utvrditi na nedvojben način ponašanje posjednika kroz čitavo vrijeme posjedovanja, jer "zla vjera" spriječava početak tijeka dosjelosti. Kako je dosjelost stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme, to pravni učinci dosjelosti nastupit će po samom zakonu čim se ispune prepostavke stjecanja putem dosjelosti. Odlučna pretpostavka za stjecanje pava vlasništva dosjelošću je pošten (savjestan) posjed kroz zakonom određeno vrijeme i s tim da nije nužno da posjed bude i zakonit (odluka VSRH, Rev- 1628/15).

34. Kod činjenice da su predmetne nekretnine prednici tužitelja držali u vlasničkom posjedu više od 100 godina, da je prethodno prednik tužitelja posjedovao nekretnine (pradjeda tužitelja) OZ, kojeg je naslijedio sin ČZ (Josip) Korčulanin (djed tužitelja), a istog temeljem doživotnog uzdržavanja (pogodbe doživotnog prihoda ili opskrbe od 28. rujna 1953. godine), majka i otac tužitelja IZ IH i TH rođ. OZ, koji su do smrti uzdržavali djeda tužitelja ČZ, da je majka SZ rođ. ČZ darovala tužitelju predmetne nekretnine, što su potvrdili svi svjedoci postupka i tužitelj, da su predmetni realni dijelovi nekretnine omeđeni suhozidovima, da se djelom radi o zaraslom kamenjaru a dijelom obradivi maslinik, da predmetni realni dijelovi sa ostalim nekretninama tužitelja položenim u neposrednoj blizini predmetne nekretnine predstavlja jedinstven posjed tužitelja, a što je sve vidljivo i iz nalaza sudskog vještaka geodeta, te neposrednim opažanjem suda, ocjenjujući sve provedene dokaze posebno i u njihovoj ukupnosti, te poklanjajući punu vjeru iskazima svjedoka i tužiteljice, sud smatra kako je tužiteljica u konkretnom slučaju dokazala da su se već kod prednika tužitelja SZ rođ. ČZ i JH, ostvarile sve pretpostavke koje zakon traži za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na označenim nekretninama.

35. U konkretnom slučaju ispunjenja je dakle prepostavka o savjesnosti i poštenju posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću, budući da tužitelj kao jedini posjednik kroz sve vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njegova jednako kao što su to ranije smatrali i prednici tužitelja. Valja istaći da se prenošenje posjeda derivativnim, izvedenim načinom na novog posjednika ne prekida dosjedanje, nego se postojeći posjed nastavlja na njegovog univerzalnog ili singularnog sukcesora.

36. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog postupka sud zaključuje da navedene okolnosti ukazuju da su tužitelj i njegovi prednici u mirnom, zakonitom, istinitom i poštenom posjedu predmetnog realnog dijela nekretnine svakako dulje od 100 godina, da su u odnosu na tužitelja ispunjene prepostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, da su tuženici samo formalno upisani, te da su prednici tužitelja posjedovali navedene nekretnine i u vrijeme kada se primjenjivao Opći građanski zakonik (OGZ) koji se primjenjivao na temelju Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije ("Službeni list FNRJ" broj 86/46, 105/46, 96/47), sve do rujna 1. rujna 1980., kada je stupio na snagu Zakon o osnovnim vlasničko pravnim odnosima ("Službeni list SFRJ" broj 6/80, 36/90, "Narodne novine" broj 53/91, 91/96), koji je bio na snazi do 1. siječnja 1997., kada je stupio na snagu Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 - službeni pročišćeni tekst, 94/17 - službeni pročišćeni tekst, dalj: ZV) te su prednici tužitelja cijelo to vrijeme neprekidno posjedovali predmetne nekretnine za cijelo, pa tako i nakon 1. siječnja 1997. kada je na snazi ZV koji u svojoj odredbi 159. ZV propisuje pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, koje su u cijelosti ispunjene u ovom slučaju.

37. Stoga je sud na temelju svih provedenih dokaza i rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, osnovom odredbi čl. 7. st. 1., čl. 8. i čl. 219. st.1 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08 , 123/08 , 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23- nastavno ZPP-a, koji se Zakon ima primijeniti u ovom postupku), ocjenom svakog dokaza zasebno i svih izvedenih dokaza zajedno u njihovoj međusobnoj vezi, odlučio kao u izreci presude.

38. Tuženici pod 2,/3,/4,/5,/6,/7 su uredno zaprimili tužbu, a u roku ostavljenom za davanje odgovora na tužbu nisu podnijeli odgovor na tužbu i svojom procesnom pasivnošću su priznali gore navedene činjenice na kojima tužitelj temelji tužbu. Te činjenice nisu u protivnosti s dokazima koje je tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate. Također ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da je tuženike spriječio opravdani razlog da podnese odgovor na tužbu, pa je valjalo temeljem čl. 331.b. ZPP-a prihvatiti tužbeni zahtjev i odlučiti kao u izreci presude.

39. Također za odluku o troškovima postupka sud odlučuje prema odredbama čl. 154. i čl. 155. ZPP-a, koje odredbe su i primijenjene prilikom odlučivanja o parničnim troškovima.

40. Tužitelju koji je bio zastupan po kvalificiranom punomoćniku koji je odvjetnik priznat je odredbom čl. 154. i 155. ZPP-a, u skladu s VPS-om sljedeći trošak, a sukladno Tarifi br. 7. o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine"138/23) sljedeći trošak prema vps-u: za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora po 100 bodova, za sastav tužbe po 100 bodova (T. br.7), za zastupanje na ročištima od dana 22.05.2025., 11.07.2025., 4.12.2025., 16.10.2025.,15.01.2025. sve po 100 bodova (Tbr.9. t.1), za sastav obrazloženih podnesaka od 9.01.2024., 2.12.2024., 5.03.2025., 1.09.2025. po 100 bodova, što daje ukupno 1100 bodova, vezano za visinu vrijednosti boda od 2,00 EUR daje ukupno 2.200,00 EUR, uz troškove vještačenja u visini od 549,25 EUR, objave oglasa u NN u visini od 59,73 EUR, daje iznos od 2.808,98 EUR, a kad se doda iznos za popisanu i plaćenu pristojbu tužbe od 26,55 EUR i pristojbu presude 53,09 EUR dobije se ukupan iznos od 2.888,62 EUR, koliko je dosuđeno tužitelju.

41. Na iznos troška teku zatezne kamate od presuđenja do isplate temeljem čl. 151. st.3. ZPP-a, prema stopi zatezne kamate sukladno čl. 29.st.2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08,125/11, 78/15, 29/18,126/21,114/22, 156/22, 155/23, ZOO).

U Trogiru, 6. veljače 2026.

Sutkinja

Danira Vujević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovom sudu elektroničkom komunikacijom ili u pisanom obliku u 3 primjerka (čl.106.a st.5.ZPP), a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

- pun.tužitelja Antoniu Šalovu, odvjetniku u Trogiru

- tuženik pod 1 RH, po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu

- tuženicima pod 2/3/4/5/6/7 prema adresi iz uvoda presude

- tuženicima pod 8/9/10 po privremenoj zastupnici Ani Mahmutović, odvjetnici u Trogiru

- u spis