REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-821/2025-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu toga suda Domagoju Franji Frntiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja RJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Mariji Jukić Jurišić, odvjetnici iz Zagreba, Đorđićeva 15, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 15. prosinca 2025. u prisutnosti zamjenice punomoćnice tužitelja ČJ, odvjetničke vježbenice, dana 6. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glas:

"Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, V. Jagića 33 (OIB: 26187994862) isplatiti tužitelju UJ iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]) na ime naknade neimovinske i imovinske štete iznos od 1.400,00 € skupa s zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 24.02.2025. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.07. te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 8 dana pod prijetnjom ovrhe.

Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju zakonske zatezne kamate na plaćeni iznos naknade štete od 600,00 € od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 24.02.2025. godine do dana isplate 20.03.2025. godine po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.07. te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 8 dana pod prijetnjom ovrhe.

Nalaže se tuženiku tužitelju nadoknaditi parnični trošak skupa sa zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.07. te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 8 dana pod prijetnjom ovrhe.".

Obrazloženje

1. Tužitelj je u tužbi i tijekom postupka navodio da je kao radnik poslodavca čiji je tuženik osiguravatelj, dana 17. prosinca 2024. pretrpio ozljedu na radu, te u ovom postupku potražuje naknadu nastale štete, sve uz pripadajuće zakonske zatezne kamate i naknadu troškova.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu i tijekom postupka navodio da nije sporno da je osiguravatelj poslodavca tužitelja, s tim da se osporavala visina postavljenog tužbenog zahtjeva, budući da je tuženik u mirnom postupku isplatio tužitelju ukupni iznos od 1.400,00 eur, na koji način tuženik smatra da je u cijelosti tužitelju namirio štetu nastalu u predmetnom događaju.

3. Sud je u svrhu utvrđenja činjeničnog stanja tijekom postupka izvršio uvid u Prijavu o ozljedi na radu od (str. 5-9 spisa), odštetni zahtjev od 19. veljače 2025. (str. 10-11 spisa), dopis tuženika od 19. ožujka 2025. (str. 12 spisa), medicinsku dokumentaciju (str. 13-15 spisa) i izvodi iz transakcijskog računa (str. 20-21 spisa), kao što je provedeno i medicinsko vještačenje po vještaku dr. Branimiru Cerovskom (nalaz i mišljenje od 30. srpnja 2025. str. 28-29 spisa, usmeno očitovanje na ročištu od 19. studenog 2025., str. 34-36 spisa).

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno primjenom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN, 53/91 i dr.) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti neosnovan.

5. Kako među strankama nije sporno da je tužitelj bio zaposlen kod poslodavca čiji je osiguravatelj tuženik, kao što nije sporan niti nastanak štetnog događaja (povreda na radu tužitelja priznata odlukom HZZO-a – str. 9 spisa), u smislu postojeće police osiguranja te odredbe čl. 25. Zakona o zaštiti na radu (NN, 71/14 i dr.), kojom je propisana objektivna odgovornost poslodavca te posljedično i osiguravatelja za štete nastale na radu i u vezi rada (što tuženik nije osporavao tijekom ovog postupka), to se u daljnjem tijeku postupka utvrđivala visina nastale štete, prvenstveno provođenjem medicinskog vještačenja po vještaku dr. Branimiru Cerovskom, koji je u svom pisanom nalazu i mišljenju (str. 28-29 spisa) utvrdio da je tužitelj pretrpio ozljedu desnog oka te je potom oftalmološki liječen.

6. Tužitelj je trpio zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja fizičke bolove kumulativno jakog intenziteta 1 dan (vezano za stanje neposredno nakon ozljede, tijekom liječenja), srednjeg intenziteta 1 dan (vezano za stanje nakon ozljede, tijekom liječenja) te manjeg intenziteta 10 dana u što su uključene i nelagode tijekom liječenja.

7. Tzv. primarni strah (strah od ugroženosti i tjelesnog ozljeđivanja) bio je kratkotrajan, intenzivan u momentu ozljeđivanja, dok je tzv. sekundarni strah (proistekao iz tjelesne ozljede i njenih posljedica) bio jačeg stupnja 1 dan (do smirivanja akutne neurovegetativne simptomatologije), srednjeg stupnja 1 dan (zabrinutost za zdravlje) te lakog stupnja 10 dana (bojazni i strahovanja za ishod liječenja).

8. Tuđa pomoć je tužitelju bila potrebna u trajanju od 3 sata dnevno 2 dana te 2 sata dnevno 5 dana (poslovi u kući, u prašini, na vjetru, nabava, odlasci liječniku). Liječenje tužitelja završeno je 1 mjesec od zadnjeg pregleda oftalmologa tj. 20. siječnja 2025..

9. Budući da je tužitelj prigovorio nalazu i mišljenju, i to podneskom od 2. rujna 2025., vještak se i usmeno očitovao na ročištu održanom 19. studenog 2025. te je naveo, vezano za spomenuti podnesak tužitelja od 2. rujna 2025., a u kojem tužitelj prigovara da su bolovi srednjeg i slabog intenziteta prenisko ocjenjeni, da ističe činjenicu da je kontrola oftalmologa drugi dan nakon ozljeđivanja pokazala da je rožnica čista, bistra i fluorescein negativna. To znači da je došlo do pune epitelizacije rožnice koja je u oku i ozljedama prednjeg segmenta vodeći izvor boli. Iz tog razloga također bolovi srednjeg intenziteta su ocjenjeni jedan dan a ne više, a bolovi niskog intenziteta su ocjenjeni 10 dana, i ta ocjena je realna također prema medicinskoj dokumentaciji. Što se tiče tuđe pomoći procijenjeno je 3 sata dnevno 2 dana tj. u prvoj akutnoj fazi, i potom 2 sata dnevno još 5 dana radi toga da se tužitelj ne izlaže prašini, vjetru i sl..

10. Vještak je istaknuo i da je prigovor tužitelja da je morao nositi zavoj relativan, zato što je zavoj dobio na pregledu oftalmologa prvi i drugi dan na kontroli dok 20. prosinca na kontroli nije dobio prijevoj u ambulanti. To znači da je prijevoj imao ukupno 2 dana, a to što je mazao oko mašću je također uzeto u obzir kao i korištenje drugih odgovarajućih kapi, što je onda uključeno u ocjenu koja je navedena u pisanom nalazu i mišljenju, pri čemu je vještak precizirao da je tužitelj mast koristio ukupno prema preporuci 7 dana. U smislu svega navedenog vještak je ostao kod pisanog nalaza i mišljenja.

11. Sud je u cijelosti prihvatio predmetni nalaz i mišljenje vještaka, kao i usmenu dopunu, budući da je predmetno vještačenje provedeno od strane osobe koja raspolaže potrebnim znanjima za provođenje istog, dok je nalaz i mišljenje podudaran i s priloženom medicinskom dokumentacijom, kojim slijedom nije bilo moguće prihvatiti prigovore tužitelja (tuženik nije iznosio prigovore na nalaz i mišljenje) budući da je imenovani vještak, posebno u svom usmenom očitovanju, detaljno i stručno obrazložio svoja stajališta o dužini pretrpljenih bolova i straha od strane tužitelja, kao i u odnosu na postojanje potrebe za tuđom pomoći, te je na taj način u cijelosti otklonio prigovore tužitelja, i što prihvaća i ovaj sud. U tom smislu nije prihvaćen prijedlog tužitelja za određivanjem novog vještačenja, budući da za to nisu postojali razlozi iz odredbe čl. 261. st. 3. Zakona o parničnom postupku, te je takav prijedlog i odbijen raspravnim rješenjem od 19. studenog 2025..

12. Tim slijedom, u smislu odredbe čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima (NN, 35/05 i dr.), u vezi čl. 111. st. 1. Zakona o radu (NN, 93/14 i dr.), tužitelju bi sukladno utvrđenjima iz provedenog vještačenja pripadala odgovarajuća naknada zbog utvrđene povrede prava osobnosti, i to uzimajući u obzir pretrpljene fizičke bolove te strah, o čemu je sud vodio računa, te bi tužitelju s tog osnova ukupno pripadalo 1.325,00 eur (u smislu postojećih Orijentacijskih kriterija za utvrđivanje visine nematerijalne štete, i to za bol 700,00 eur te za strah 625,00 eur).

13. Također tužitelju pripada i naknada za materijalnu nenovčanu štetu, uslijed primljene tuđe pomoći u naprijed naznačenom trajanju (ukupno 16 sati), za što mu pripada 75,00 eur, s tim da cijena jednog sata pružanja takve pomoći utvrđena uzimajući u obzir cijenu takve usluge, sve i u smislu čl. 223. Zakona o parničnom postupku.

14. Uzimajući u obzir navedeno, proizlazilo bi da bi tužitelju ukupno pripadao iznos od 1.400,00 eur, s naslova naknade neimovinske štete te naknade za pruženu tuđu pomoć, koliko je nesporno tuženik već u mirnom postupku i isplatio tužitelju (1.400,00 eur), na koji način onda proizlazi da tužitelju ne bi pripadali dodatni iznosi koje potražuje u ovom postupku (2.000,00 eur, koje tužitelj umanjuje za 600,00 eur te zaključno traži 1.400,00 eur).

15. Tim slijedom je onda valjalo odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kojim se potražuje 1.400,00 eur, budući da je visina nastale štete povodom štetnog događaj od 17. prosinca 2024. utvrđena u iznosu od 1.400,00 eur, koliko je tuženik nesporno na miran način isplatio tužitelju, te stoga tužitelj nema pravo na isplatu dodatnih 1.400,00 eur, što potražuje u ovom postupku, kao što nema pravo niti na tijek zakonskih zateznih kamata na isplaćeni iznos odštete, do čega je došlo u razdoblju manjem od 30 dana od podnošenja odštetnog zahtjeva (isplata na dane 10. veljače te 20. ožujka 2025.).

16. Kako tužitelj nije uspio u ovom sporu (postavljeni tužbeni zahtjev u cijelosti odbijen kao neosnovan) to u smislu odredbe čl. 154. Zakona o parničnom postupku nema pravo na nadoknadu parničnih troškova, što uključuje i iznose uplaćene za podmirenje troškova vještačenja, budući da je vještačenje potvrdilo osnovanost navoda tuženika da je ranijom isplatom od 1.400,00 eur u cijelosti nadoknadio štetu nastalu tužitelju povodom događaja od 17. prosinca 2024..

17. U tom smislu odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zagreb, 6. veljače 2026.

Sudac:

Domagoj Franjo Frntić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u pisanom obliku putem ovog suda u pet (5) istovjetnih primjeraka u roku od petnaest (15) dana, a o žalbi odlučuje nadležan Županijski sud.

DNA:

- punomoćniku tužitelja

- tuženiku