Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Poslovni broj: Gž-746/2024-4

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinja Milene Vukelić Margan, predsjednice vijeća, Ingrid Bučković, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Helene Vlahov Kozomara, članice vijeća, u građansko pravnoj stvari tužiteljice RG, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Albinu Hotiću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika RGC, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi isplate, odlučujući o žalbi tužiteljice podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, poslovni broj P-674/2023-15 od 27. veljače 2024., na sjednici održanoj 6. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba tužiteljice kao osnovana te se ukida presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, poslovni broj P-674/2023-15 od 27. veljače 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 232.556,24 SEK u protuvrijednosti eura, sa pripadajućim zateznim kamatama i troškovima postupka.

2. Protiv navedene presude žalbu je podnijela tužiteljica iz svih žalbenih razloga propisanih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 11/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11.,25/13., 89/14.,70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda preinači, podredno ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu iznosa od 232.556,24 SEK u protuvrijednosti eura sa pripadajućim zateznim kamatama na pojedine novčane iznose.

6. Prvostupanjski sud zaključuje da izvedenim dokazima nije utvrđeno da bi tuženik dugovao tužiteljici sporni novčani iznos, kao i da je tražbina tužiteljice dospjela u razdoblju od 1. travnja 2017. do 20. srpnja 2017.

7. Imajući u vidu da iz tužbe proizlazi da su pojedini utuženi iznosi dospjeli od 1. travnja 2017. (prvi iznos) odnosno 20. srpnja 2017. (posljednji iznos) te ujedno cijeneći da je tužba podnesena 18. srpnja 2023., prvostupanjski sud pozivom na čl. 214. i čl.225. do 227. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/21, 114/22, 156/22, dalje: ZOO) prihvaća tuženikov prigovor zastare i odbija tužbeni zahtjev kao neosnovan u cijelosti.

8. Tužiteljica se žalbom osnovano poziva na počinjenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354.st.1. u vezi s čl. 220. st.2. ZPP-a, navodeći da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio čl. 220. ZPP-a kada je odbio njezine dokazne prijedloge saslušanjem stranaka i svjedoka. Naime, tužbeni zahtjev tužiteljica činjenično temelji na tvrdnji da je tuženik tijekom 2017. koristeći njezinu bankovnu karticu podizao određene novčane iznose sa njezina računa, kao i da mu je tijekom 2017. pozajmila i predala daljnje novčane iznose, s time da se tuženik obvezao te iznose vratiti tužiteljici nakon prodaje svoje nekretnine u k. o. [katastarska općina]. U prilog takvih tvrdnji tužiteljica je predložila dokaz uvidom u isprave priložene uz tužbu te saslušanjem stranaka i svjedoka. Prvostupanjski sud je izveo dokaz uvidom u isprave, a odbio je personalne dokazne prijedloge.

8.1. Odbijanjem personalnih dokaznih prijedloga prvostupanjski sud je pogrešno primijenio odredbu čl. 220. st.2. ZPP-a. To iz razloga jer je tužiteljica predložila dokaz saslušanjem stranaka na okolnost podizanja novčanih sredstava sa njezina bankovnog računa od strane tuženika te pozajmljivanja odnosno predaje novčanih sredstava tuženiku, kao i obvezivanja tuženika na povrat tih sredstava tužiteljici, pa kako je riječ o odlučnim činjenicama radi utvrđivanje istih bilo je potrebno provesti predložene dokaze. Pri tome, bez utvrđivanja navedenih činjenica nije bilo moguće pravilno odlučiti niti o prigovoru zastare, s obzirom da o istima (dospijeću i pravnoj osnovi tražbine) ovisi početak tijeka zastare i zastarni rok.

9. Također, donošenjem pobijane presude počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354.st.2. toč.11. ZPP-a na koju se žalbom poziva tužiteljica, budući da u presudi nisu navedeni jasni i neproturječni razlozi zbog kojih je sud odbio tužbeni zahtjev, naime s jedne strane prvostupanjski sud zaključuje da tužiteljica nije dokazala dugovanje tuženika, dakle zaključuje da ne postoji tražbina tužiteljice, dok s druge strane prihvaća prigovor zastare tražbine i to bez jasnih razloga o činjenicama koje su odlučne za taj prigovor (pravna osnova tražbine i s tim u vezi rok zastare).

10. Iz navedenih razloga, valjalo je pozivom na čl. 369.st.1. ZPP-a uvažiti žalbu tužiteljice i ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje.

11. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će u okviru činjeničnih navoda stranaka i predloženih dokaza raspraviti i utvrditi da li su stranke bile u određenom pravnom odnosu (ugovor o zajmu i/ili neki drugi pravni odnos) iz kojeg bi proizlazila utužena tražbina tužiteljice i u kojem iznosu. Ukoliko bi bilo utvrđeno postojanje tražbine tužiteljice, potrebno je utvrditi kada je tražbina dospjela, pri čemu dospijeće ne mora nužno koincidirati sa zatraženim tijekom zateznih kamata već je potrebno utvrditi činjenice koje su od značaja za početak tijeka zastarnog roka (vrijeme predaje novčanih sredstava tuženiku, eventualni sporazum stranaka o povratu novčanih sredstava i dr.) i ovisno o tome između ostalog odlučiti o prigovoru zastare te donijeti novu na zakonu osnovanu odluku o tužbenom zahtjevu i troškovima cijelog postupka.

U Rijeci 6. veljače 2026.

Predsjednica vijeća

Milena Vukelić-Margan