REPUBLIKA HRVATSKA

P-5231/2018

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

I

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Živomiru Topić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja IG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po pun. Ivan Babić i Andrej Babić odvj. u Splitu, protiv tuženika pod 1 ĆG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po pun. Marina Šare Tudor odvj. u Splitu, pod 2 VG, OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 3 CG, OIB: [osobni identifikacijski broj], i pod 4 BG, OIB: [osobni identifikacijski broj], svi na adresi [adresa], svi zastupani po pun. Ante Ćurković odvj. u Splitu, radi isplate, nakon glavne i javne rasprave održane dana 15. siječnja 2026. god., u prisustvu pun. tužitelja Andrej Babić odvj. u Splitu, zamj. pun. tuženika pod 1 Latica Tolić odvj. u Splitu i pun. tuženika pod 2 – pod 4 Ante Ćurković odvj. u Splitu, dana 06. veljače 2026. godine,

r i j e š i o j e :

Odbacuje se kao neuredan istaknuti prigovor radi prebijanja tuženika pod 1.

p r e s u d i o  j e :

I Dužan je tuženik pod 1 u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju iznos od 7.963,37 Eur sa zakonskim zateznim kamatama koje od 06. studenog 2018. god., do 31.prosinca 2022. god., teku po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.siječnja. 2023. god., do 29. prosinca 2023. god., teku po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. god., pa do isplate, teku po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine.

U odnosu na više zatraženi iznos od 5.789,00 Eur sa zatraženim zateznim kamatama, tužbeni zahtjev se odbija kao previsoko postavljen.

II Dužni su tuženici pod 2-pod 4 u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju iznos od 7.963,37 Eur sa zakonskim zateznim kamatama koje od 06. studenog 2018. god., do 31.prosinca 2022. god., teku po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.siječnja. 2023. god., do 29. prosinca 2023. god., teku po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. god., pa do isplate, teku po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine.

U odnosu na zatraženu solidarnu obvezu tuženika pod 2-pod 4, te više zatraženi iznos od 5.789,00 Eur sa zatraženim zateznim kamatama, tužbeni zahtjev se odbija kao neosnovan i previsoko postavljen.

III Svaka stranka snosi svoje parnične troškove.

Obrazloženje

Tužitelj je dana 06. studenog 2018. god., podnio ovom sudu tužbu protiv tuženika pod 1 – pod 4, u kojoj navodi da su tužitelj i tuženik pod 1 braća, dok je tužena pod 2 supruga pok. tužiteljeva brata MG, a tuženici pod 3 i pod 4 njegova djeca, te su tuženici pod 2 - pod 4 nasljednici tužiteljeva brata MG.

Tužitelj i tuženik pod 1, te pravni prednik tuženika pod 2-pod 4, suvlasnici su kuće u [adresa], anagrafske oznake [adresa], izgrađene na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]), K. O. [katastarska općina], još uvijek neuplanjene, pa se nekretnina u zemljišnoj knjizi označava kao gradilište u naravi. Na toj nekretnini vlasnicima-suvlasnicima su upisani DG pok. IGE, otac tužitelja za 12/120 dijela, ĆGE za 12/120 dijela, VGE za 12/120 dijela, CGE za 12/120 dijela, IGE za 12/120 dijela, i IGE I za 60/120 dijela. U naravi je predmetna čest. zem. [katastarska čestica] podijeljena između EG s jedna strane i ostalih suvlasnika zajedno s druge strane, tako da dio čest. zem. na kojemu je predmetna kuća (1/2 te čestice) u cijelosti stvarno pripada tužitelju i tuženicima, a druga neizgrađena polovica pripada EG u cijelosti. Također temeljem drugih međusobnih dioba, ĆGE, svoj suvlasnički dio na predmetnoj nekretnini je predao UG, UG CGE i MG na jednake dijelove, a njima je također na jednake dijelove pripao i suvlasnički dio ZG pok. IGE, njihova oca, još uvijek upisanog suvlasnika na predmetnoj nekretnini, pa su stvarno vlasnici- suvlasnici predmetne ½ dijela čest. zem. [katastarska čestica] na kojoj je izgrađena još uvijek neuplanjena kuća, tužitelj za 1/3 dijela, tuženik pod 1 za 1/3 dijela i tuženici pod 2 – pod 4 zajedno za 1/3 dijela.

Predmetna kuća je starije gradnje (građena od 1982. do 1988. god.), prilično dotrajala, treba je održavati da bi uopće fizički opstala, a kako pravno nije egzistirajuća (nije uplanjena), istu je trebalo legalizirati uz podnošenje zahtjeva u zakonskom roku. Kako su tužitelj, tuženik pod 1 i pravni prednik ostalih tuženika braća i stvarni vlasnici nekretnine kao cjeline, među sobom su dogovarali sve poslove vezano za nužno održavanje predmetne kuće, te suglasno odlučili da sve poslove organizira i plati tužitelj, i da će troškove podijeliti na tri jednaka dijela, te da će mu svaki od njih isplatiti po 1/3 dijela ukupnih troškova. Međutim, tijekom odvijanja tih poslova pravni prednik tuženika pod 2–pod 4 MG je preminuo (25.10.2016. god.), pa je njegova obveza prešla na njegove nasljednike tuženika pod 2-pod 4. Ovi tuženici su o tom dogovoru njihov pravnog prednika, tuženika pod 1 i tužitelja znali, jer su to saznanje primili od svoga pravnog prednika za vrijeme njegova života, a isto tako i od tužitelja i tuženika pod 1.

Tužitelj je u potpunosti ispoštovao dogovor koji je postigao sa svojom braćom, te je naručene i izvršene radove, kao i kupljene dijelove i materijale, te pristigle obveze u postupku legalizacije, isplatio u cijelosti, i to u srpnju 2016. god., u ukupnom iznosu od 30.284,65 kn, što im je prikazao i u valuti Eur u iznosu od 4.078,00 po tadašnjem tečaju, budući su i tuženici i tužitelj novac zarađivali i mirovine primaju iz Njemačke, te u prosincu 2017. god., iznos od 280.567,18 kn, što je također prikazao i u valuti Eur u iznosu od 37.020,00, odnosno u sveukupnom iznosu od 310.851,83 kn, što je također prikazao i u valuti Eur u iznosu od 41.098,00, i o tome obavijestio tuženike, iako su isti bili za cijelo vrijeme upoznati sa svim događanjima i troškovima, predao im popis (specifikaciju) troškova, ovdje priloženu kao dokaz i zatražio isplatu njima pripadajućih iznosa, 103.617,27 kn (odnosno 13.699,33 Eur) od tuženika pod 1 i 103.617,27 kn (odnosno 13.699,33 Eur) od ostalih tuženika zajedno, sve kako je i dogovoreno.

Tuženik pod 1 je zapitao tužitelja može li se on osloboditi plaćanja svog dijela troškova tako da tužitelju prepusti svoj suvlasnički dio, što je tužitelj prihvatio, a isti tako su nakon toga zatražili i ostali tuženici, što je također tužitelj odlučio prihvatiti. Međutim, kada je tužitelj angažirao punomoćnika da pripremi realizaciju dogovorenog, i o tome obavijestio tuženika pod 1, isti je rekao da mu se sin ne slaže sa njegovom odlukom i da će njemu prepustiti da on to rješava. Tada tužitelj dana 26.03.2018.god., putem punomoćnika upućuje tuženicima pismena kojima ih poziva na plaćanje naprijed navedenih iznosa. Tuženik pod 1 njegovom punomoćniku nije ništa odgovorio, niti pismeno, niti usmeno, ali je isto komentirao sa tužiteljem, dok su tuženici pod 2-pod 4 na njegovo pismeno odgovorili putem svog punomoćnika i putem istog održavali komunikaciju sa njegovim punomoćnikom, te su ostali pri ranijem stavu. Stoga je njegov punomoćnik sukladno tome pripremio ugovor i tekst istoga dostavio njihovom punomoćniku. Nakon izvjesnog vremena njihov punomoćnik Ante Ćurković u ime svojih stranka je obavijestio tužitelja da njegove stranke ne žele ni na koji način sudjelovati u snošenju dogovorenih i učinjenih troškova, isto onako kako se nešto ranije po pozivu tužitelja, očitovao tuženik pod 1 po svojoj punomoćnici, osporavajući i troškove uopće i njihov iznos.

Tužitelj nadalje navodi da iz navoda tužbe jasno proizlazi da osnovano potražuje prednje iznose, pa je predložio sudu da donese odluku kojom će tuženike pod 1 – pod 4 obvezati na isplatu ukupnog iznosa od 207.234,54 kn, i to tuženika pod 1 na isplatu iznosa od 103.617,27 kn, a tuženike pod 2-pod 4 solidarno na isplatu iznosa od 103.617,27 kn, sve sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od podnošenja tužbe, pa do isplate.

U odgovoru na tužbu od 31. prosinca 2019. god., tuženici pod 2-pod 4, navode da u cijelosti osporavaju kao neistinite i neosnovane sve navode tužbe, te osporavaju osnov i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva.

Navode da su netočni navodi tužbe kojima tužitelj pokušava prikazati svoje samovoljno postupanje, te poslove u vezi suvlasničke nekretnine, kroz navodno postojanje dogovora između braće MG - tužitelja, tuženika pod 1 i pok. MG, prednika tuženika pod 2-pod 4. Naime, protivno navodima tužitelja, između tužitelja, tuženika pod 1 i prednika tuženika pod 2-pod 4, nije postojao nikakav međusobni dogovor oko poslova koji bi se poduzimali na kući anagrafske oznake [adresa] u [adresa], te posebno nije postojao nikakav dogovor da se troškovi podmire na tri jednaka dijela, a o čemu da bi saznanja imali tuženici pod 2-pod 4, kako za života svoga prednika, odnosno da bi navedene saznanja primili od tužitelja i tuženika pod 1. Točan je jedino navod da su pisanim pozivom punomoćnika tužitelja pozvani na plaćanje svog dijela troškova, i to tek nakon smrti pok. MG, kada su u tom pismenu zapravo prvi put spoznali o kojim radovima se radi i koliki troškovi su u pitanju.

Nadalje naglašavaju kako se od strane tužitelja pogrešno prezentira mail korespondencija između njih i potpisanog punomoćnika. Naime, obzirom da je tužitelj "pritiskao" nasljednike pok. brata MG da mu se priznaju troškovi za radove koje bi isti navodno dogovorno s braćom izvršio na suvlasničkoj nekretnini, a imajući u vidu činjenicu da u suvlasništvu stranaka postoji i druga vrijedna imovina koja čeka razvrgnuće, dok se tuženicima pod 2-pod 4 sprječava odnosno ograničava od strane tužitelja korištenje predmetne nekretnine, to su označeni tuženici radi očuvanja dobrih obiteljskih odnosa prvotno mislili i odustati od svojih prava na predmetnoj nekretnini, da bi se isključivo zbog poštovanja prema pok. predniku MG, predomislili te ipak odlučili izboriti za svoja prava. Također je naglasiti da je u toj odluci tuženicima pod 2-pod 4 pomagao i tuženik pod 1, koji im je potvrdio da nije bilo nikakvog dogovora koji spominje tužitelj u tužbi, te da pok. MG nije bio suglasan s radovima, niti je odobrio radove koje je o svom trošku izvodio tužitelj na predmetnoj suvlasničkoj nekretnini.

Budući da opisani radovi koji se od strane tužitelja specificiraju priloženim popisom troškova, predstavljaju radove koji spadaju u poslove izvanredne uprave, za takve poslove je sukladno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima bila potrebna suglasnost svih suvlasnika, a što se u konkretnom slučaju nije dogodilo.

Tuženici, pod 2-pod 4 posebno osporavaju visinu ulaganja tužitelja, odnosno vrijednost izvedenih radova na predmetnoj nekretnini kao previsoko prikazanu od strane tužitelja u dokumentaciji koju dostavlja, a koju potražuje predmetnom tužbom, te predlažu odbiti u cijelosti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

U odgovoru na tužbu od 27. siječnja 2020. god., tuženik pod 1 navodi da je tužba u cijelosti neosnovana i netočna. Navodi da je svoj stav iznio već kod opomene tužitelja, a koji dopis dostavlja u prilogu. Naime, navodi da nije nikada pristao kao suvlasnik da se ulaganja izvrše na nekretnini, čak je izrijekom rekao tužitelju da u njima neća sudjelovati, pa navod tužitelja o bilo kakvoj suglasnosti nije točan.

Navodi da je htio prodati svoj suvlasnički dio, te će očigledno biti primoran pokrenuti izvanparnični postupak civilne diobe, radi isplate njegovog dijela. Upisani zk. suvlasnički dio mu pripada nasljeđivanjem, međutim ključevi od kuće mu nikada nisu predani od strane tužitelja. Tužitelj ima podstanare u prizemlju predmetne kuće, a tuženiku pod 1 kao suvlasniku nikad nije isplatio njegov dio najamnine, a za što će postaviti protutužbeni zahtjev/eventualno prigovor kompenzacije do zaključenja pripremnog ročišta.

Posebno smatra da tužitelj navodima i dokazima iz tužbe nije dokazao visinu zahtjeva – nedostaju računi uopće. Nadalje, nigdje nije dokazao da bi mu on bio dužan nadoknaditi 1/3 iznosa, iz razloga što nije utvrđeno vlasništvo za više od njegovog upisanog zk. dijela od 12/120.

Navodi da ništa od prikazanih troškova u priloženoj tablici nisu nužni troškovi, te je za sve poboljšice trebala suglasnost svih suvlasnika, pa tako i njegova, a što u predmetnom slučaju nemamo.

Tuženik pod 1 je uz podnesak od 01. srpnja 2020. god., dostavio u dokazne svrhe pisane izjave HG iz [adresa] od **.**.2020. god., i JG iz [adresa] od 05.06.2020. godine.

Na pripremnom ročištu dana 21. rujna 2020. god., tužitelj navodi da predlaže saslušanje slijedećih svjedoka i to: ŽG, [adresa], sestre tužitelja i tuženika pod 1., LG, [adresa], brata tužitelja i tuženika pod 1., AG, dipl. ing. građevinarstva, IGIS inženjering d.o.o., Split, Bihaćka 2B, TG, geodeta, Bihaćka 2A, Split, sve na okolnosti navoda tužbe. Nadalje, navodi se da su još izvodili radove ŠG, radove na žbuki i RG, radove na krovu, čije adrese sada ne zna. Predložio je da ih sud prihvati kao svjedoke, a u tom slučaju bi se pravovremeno adrese pokušale pribaviti i dostaviti. Također predlaže saslušati LG Ć, sina tuženika pod 1., na okolnosti navoda tužbe da je isti promijenio odluku tuženika pod 1, zbog čega je i došlo do njegovog utuženja, a njegovu adresu također u ovom trenutku ne zna. U dokazne svrhe je priložio fotografije koje prikazuju predmetni objekt stranaka.

Tuženik pod 1. na istom ročištu navodi da se protivi saslušanju navedenih svjedoka na okolnost visine, obzirom da ne postoji niti jedan pisani dokument koji bi potvrdio građevinske radove, a kod ugovora o građenju je nužna pisana forma. Također za druge svjedoke nisu jasne okolnosti na koje se saslušanje istih traži. Opreza radi ističe prigovor zastare potraživanja, te dodatno naglašava kako je teret dokaza na tužitelju, pa smatra da se predloženim dokazima ne može dokazati niti osnova, niti visina predmetnog potraživanja. Po potrebi predlaže izvesti dokaz saslušanjem JG i HG.

Tuženici pod 2–pod 4 na istom ročištu navode da se protive prijedlozima tužitelja radi pozivanja predloženih svjedoka, budući da tužitelj u dosadašnjem tijeku postupka nije priložio niti jedan dokaz na okolnosti da bi se eventualni radovi na predmetnoj nekretnini izvodili na temelju suglasnosti braće HG, odnosno tužitelja, tuženika pod 1. i prednika tuženika pod 2-pod 4. U tom dijelu se pridružuje navodima punomoćnika tuženika pod 1 koji se također protivi saslušanju navedenih svjedoka jer u spisu ne postoji nikakav pisani dokaz na okolnosti eventualnih izvođenja građevinskih i drugih radova na predmetnom objektu. Ističe i prigovor zastare. Navodi da je na okolnosti potpisanih izjava dostavljenih od strane tuženika pod 1 u privitku podneska od 01. srpnja 2020. god., predložena svjedokinja HG – supruga tuženika pod 1, predložena upravo na okolnosti saznanja da njezin suprug nije pristao na nikakva ulaganja na predmetnu nekretninu, a isti slučaj bi bio i sa suprugom sada prednika tuženika pod 2-pod 4, koja zapravo zbog činjenice smrti svoga supruga u ovom postupku ima svojstvo parnične stranke.

Tužitelj u iskazu od 20. rujna 2021. god., navodi da predmetnom tužbom potražuje da mu prisutni tuženik pod 1, kao i nasljednici brata IGE plate utvrđeni iznos, kako je to navedeno u tužbi, a koji se odnosi na troškove koji su nastali uslijed naručenih i izvršenih radova, kupovine materijala, kao i legalizacije kuće koja se nalazi u Splitu na adresi [adresa]. Naime, nakon smrti njihovih roditelja nasljednici su bili tri brata, sestra i on, te je brat ĆGE iskazao želju da njemu pripadne kuća u kojoj je i do tada stanovao na adresi [adresa], sestra se odrekla u njihovu korist njoj pripadajućeg dijela, a dva brata i on su postali vlasnici, između ostalog i kuće koja je predmet ovog spora.

S obzirom da su se pokušali dogovoriti o podjeli nekretnina koje su naslijedili, i da to nisu uspjeli, u konačnici su se dogovorili da ovu kuću zaštite od propadanja i rušenja, kao i da je pokušaju legalizirati, s obzirom da pok. otac to za života nije uspio, i to iz razloga jer nije imao suglasnost svih suvlasnika, a pritom mislim na svoju braću i sebe.

Tvrdi da su o svemu bili upoznati pok. IGE i CGE, da su dali suglasnost da se pristupi renoviranju kuće, pa je tako upravo tuženik pod 1 osobno odlazio kod arhitekte, i kod AG, te toj osobi odnio iznos od 1.500,00 eura, koji novac mu je on dao, a sve u svrhu legalizacije nekretnine. Ujedno je prisutni tuženik pod 1 dogovarao i sa radnicima, a vezano za žbukanje kuće, koje radnike im je preporučila sestra. Navodi kako ima uredne račune za sva svoja potraživanja, i to u ukupnom iznosu od 310.851,83 kn, te da je on podmirio sve navedene troškove.

Inače radovi su započeti u siječnju 2016. godine, te su u odnosu na sami popravak kuće završeni u veljači 2016. god., radovi na fasadi su izvođeni u razdoblju od travnja do lipnja 2016. god., te su potom ugrađeni i novi prozori, a ujedno je i HEP postavio novu kutiju s obzirom da se na kući nalazila montirana skela. Pokojni brat IGE je izvjesno vrijeme nadzirao izvođenje radova s obzirom da je dotični bio u mirovini.

Točno je da se jedan kat kuće iznajmljuje, i to za iznos od 150 eura mjesečno, međutim taj novac se troši za potrebe same kuće, dakle plaćaju se režije i sva potrebna ostala davanja.

Na upit tko prima iznos na ime najamnine navodi da se od 2015. god., taj novac isplaćuje njemu na ruke, a do tada je taj novac primao brat ĆGE, s tim da je prethodne četiri godine novac uzimao tuženik pod 1. Dio tog novca je utrošen kako je kazao na ime režija.

Na upit je li mu poznato da bi nasljednici pok. IGE bili upoznati sa njihovim dogovorom, navodi da supruga zasigurno jeste, te da je dotična bila prisutna razgovoru koji je vođen između njega i pok. IGE, a kada ga je pitao za postojeći dug, dotični je kazao da čim se vrati u Njemačku da će mu taj novac isplatiti na ruke. Premda je pokušavao nije uspio postići dogovor s nasljednicima pok. brata IGE, tužena pod 2 mu je kazala da je on radio na svoju ruku, i da mu ne priznaje nikakve troškove, s tim da je tužena pod 2 u jednom razgovoru kazala kako bi bila spremna odreći se pripadajućeg dijela na ovoj kući uz uvjet da ne plati troškove koji su predmet ovog spora, kako ona tako i djeca. Nadalje navodi kako je tuženik pod 1 stalno mijenjao mišljenja, te je i on u jednom trenutku kazao kako je spreman odreći se pripadajućeg dijela.

Na upit je li tuženik pod 1 pristao na izvođenje ovih radova koji su predmet spora, kao i nastalih troškova, navodi da je u svemu sudjelovao, da je čak bio "glavni", da je nadzirao radove, i da je na sve jasno dao svoj pristanak.

Na upit gdje su se odvijali dogovori, a vezano za davanje pristanka od strane tuženika pod 1 i prednika tuženika pod 2-pod 4, navodi kako se je sa tuženikom pod 1 redovito nalazio u Njemačkoj, a ujedno su njih troje bili prisutni u Splitu, kada su se dogovarali o opsegu i načinu izvođenja radova. Još napominje da je upravo tuženik pod 1 birao boju fasade, a sa kojom bojom nije bila suglasna tužena pod 2. Nadalje navodi da je čuo od angažiranih radnika da su tuženik pod 1 i prednik ostalih tuženika razgovarali pred njima, te govorili da njima nije potrebna renovacija, niti radovi na kući i da to nemaju za koga raditi. Navodi da se ključevi nalaze kod tuženika pod 1, a ujedno su ostavljeni i u samoj kući.

Tužena pod 2 u iskazu od 20. rujna 2021. god., navodi da je supruga brata tužitelja pok. MG, koji je umro u listopadu 2016. god., dakle, nakon što su dovršeni svi radovi koji su predmet ovog spora.

Ono što ona zna iz razgovora sa suprugom je to da je dotični oduvijek želio prodati kuću koja je predmet spora, te novac podijeliti između njih trojice braće, a istog mišljenja je bio i prisutni tuženik pod 1. Dakle, tuženik pod 1, kao ni njen pok. suprug, koliko je njoj poznato, nikada nisu dali suglasnost da se izvode bilo kakvi radovi na toj kući, a jedne prigode bila je prisutna kada je njen pok. suprug kazao tužitelju da ukoliko hoće i ukoliko može, tu kuću može otkupiti od njih ostalih suvlasnika i da s njom može tada raditi što hoće. Nikada nije čula da bi njen suprug kazao tužitelju da će mu podmiriti dio nastalih troškova, dakle u visini od 1/3 koliko se potražuje ovom tužbom, te joj ništa drugo vezano za predmet ovog spora nije poznato.

Na pitanje jesu li se oni tj. nasljednici pok. IGE imali namjeru odreći pripadajućeg dijela ove nekretnine, a da zauzvrat tužitelj od njih ne potražuje nikakve nastale troškove, navodi da je točno da su i o tome razmišljali, međutim nikada nisu sa tužiteljem u tom pravcu postigli bilo kakav dogovor, a kada su o toj namjeri obavijestili i PG, najstarijeg brata njenog supruga, dotični im je kazao da na to niti ne pomišljaju.

Na upit je li joj poznato da je kuća legalizirana, navodi da je o tome saznala naknadno nakon što je tužba podnesena. Ona nikada sa prisutnim tužiteljem nije razgovarala o bilo kakvom uređenju i legalizaciji predmetne kuće, jedino što je tražio novac od njenog sina tuženika pod 3 za renoviranje kuće. Koliko je njoj poznato nikada nije provedena sudska dioba.

Na poseban upit navodi da je točno da je jedne prigode dok je bila u banci, službenike obavijestila dajući im znakove da njen pok. suprug nije potpuno u redu, i da mu ne treba novac koji je želio podignuti. Međutim navodi kako se ne može izjasniti za što mu je taj novac bio potreban i je li to novac koji je imao namjeru dati tužitelju.

Prisutni tuženici pod 3 i pod 4 su na istom ročištu izjavili da se u cijelosti pridružuju iskazu saslušane tužene pod 2, s tim što tuženik pod 3 navodi da ga je jedne prigode pok. otac pitao hoće li ulagati u renoviranje predmetne kuće svoj novac, a na što da mu je odgovorio da je to spreman. Međutim nakon što je kuća dovršena, da je jedne prigode pitao oca je li tužitelju dao novac za ulaganje u tu kuću, a na što mu je otac odgovorio da to nema namjeru, i da to neće nipošto učiniti, a razloge mu nije navodio.

U podnesku od 03. siječnja 2022. god., tuženik pod 1 navodi da iskaz tužitelja osporava kao nevjerodostojan i neutemeljen. Tužitelj u svom iskazu navodi: „…tvrdim da su o svemu bili upoznati pok. IGE i CGE, da su dali suglasnost da se pristupi renoviranju kuće…“ što je u potpunosti neistinito. Naime, ne samo što je za predmetne radove nedostajala potrebna suglasnost za izvođenje istih, nego se njima tuženik pod 1 izričito protivio. Iskaz tužitelja u ovom djelu je u kontradiktoran dosadašnjim navodima tuženika i izjavama svjedoka HG i JG koje su priložene u ovaj predmet.

Također, u svezi navodne suglasnosti tuženika pod 1, tuženica pod 2 u svom iskazu jasno navodi: „Dakle, tuženik pod 1 kao ni moj pok. suprug, koliko je meni poznato, nikada nisu dali suglasnost da se izvode bilo kakvi radovi na toj kući…“ što dodatno opovrgava navode tužitelja, a iskazu tuženice pod 2 su se u cijelosti pridružili tuženici pod 3. i 4.

Na daljnje neutemeljene navode tužitelja o tuženikovom pod 1 navodnom „odnošenju novca za radove, dogovorima s radnicima“ i prikazivanju tuženika kao „glavnog“, smatra kako predstavljaju samo tužiteljev pokušaj dokazivanja suglasnosti tuženika. Naime, isti dok je bio s bratom u dobrim odnosima, tu i tamo mu jest učinio usluge kada je on bio u Njemačkoj, po njegovom nalogu i isključivo u njegovo ime, ali to ne znači njegovu suglasnost na eventualne radove.

Da je iznad navedeno točno potvrđuje i sam tužitelj u završnom dijelu iskaza: „nadalje navodim da sam čuo od angažiranih radnika da su tuženik pod 1 i prednik ostalih tuženika pred njima govorili da im nije potrebna renovacija niti radovi na kući i da to nemaju za koga raditi“. Upravo navedeni dio je jedini točan, i on je suglasan s navodima tuženika i sa stvarnim stanjem, da se tuženici nisu suglasili na radove. Upravo suprotno, jer kako je navedeno - nisu imali niti interesa, niti novaca za to, već su htjeli da se njihov dio proda ili da ih tužitelj isplati. Obzirom da tužitelj nije na kraju napravio ništa od navedenog, pokrenut je postupak civilne diobe pred ovim sudom.

Tužitelj, na kojem leži teret dokazivanja, dosad još nijednim dokazom nije potkrijepio svoje navode, posebno u spis nije dostavio niti jedan račun, a u iskazu navodi kako ima sve uredno. Što je i dodatan dokaz nevjerodostojni njegovog iskaza. Posebno ističe kako je isključivo tužitelj primao najamninu i zadržavao je u cijelosti za sebe. Po potrebi će na ovaj novi navod tužitelja predložiti saslušanje osoba koje su bili najmoprimci. Stoga bi po njegovom mišljenju trebalo izvesti dokaz po vještaku građevinske struke, koji se po potrebi predlaže, te izračunati koliko je od eventualnih predmetnih radova pokriveno-plaćeno iznosom najamnine. U tom slučaju, opreza radi, naglašava da je onda tužitelj platio dio eventualnih radova i s 2/3 novaca od najamnine tuženika, iako bez njegovog dopuštenja, što treba uzeti u obzir, te ovim putem opreza radi ulaže i prigovor radi kompenzacije. Navedeni iznos je višestruko viši od iznosa koji je eventualno plaćen za legalizaciju. Predlaže prihvatiti navedeno obzirom da se radi o novom navodu tužitelja s ročišta i novoj okolnosti – vraćanju ključeva kako se to niže opisuje. Visina najamnine je prema naknadnom saznanju tuženika bila: 150 € (eura).

Tuženik pod 1 osporava navode tužitelja koji u iskazu nadalje navodi „kako se ključevi nalaze kod tuženika pod 1., a ujedno su ostavljeni i u samoj kući“, kao netočan. Naime, tužitelj je tek nakon ročišta (utorak) navečer oko 22:00 h, svratio do predmetne nekretnine i tek tada ostavio ključeve, čemu je osobno posvjedočila supruga tuženika pod 1 kroz špijunku u vratima.

U odnosu na iskaz tuženice pod 2 i ostalih tuženika koji su se istome pridružili, ističe kako nema primjedbi, te ga smatra vjerodostojnim i u skladu s dokumentacijom u predmetu, a oni posebno ističu kako dogovora i suglasnosti na predmetne radove nije bilo.

Na raspravnom ročištu dana 26. ožujka 2024. god., tuženik pod 1 navodi da se ovdje radi o građevinskom predmetu, a obzirom da se radi o građevinskim radovima da je bila nužna pisana dokumentacija sukladno posebnim uzancama s kojima se dokazuje da su radovi izvedeni i od koga.

Tuženici pod 2-pod 4 su se pridružili navodima tuženika pod 1, u dijelu da u konkretnom slučaju nije postojala nikakva materijalna dokumentacija koja je nužna za izvođenje građevinskih radova na predmetnoj nekretnini, a na koje radove se poziva tužitelj.

Tužitelj na istom ročištu ističe kako su neistiniti navodi tuženika pod 1 da bi se isti protivio izvođenju radova na predmetnoj kući, isti je protivno tome sudjelovao u tome na način da bi neke izvođače i plaćao, ali novcem tužitelja kako su prethodno i dogovoreni.

Svjedok ŽG u iskazu od 26. ožujka 2024. god., navodi da su joj tužitelj i tuženik pod 1 braća, a drugo tužena joj je nevjesta od pok. brata supruga. Ističe da su kuću gradili njeni pok. roditelji DG i SG. Navodi da je da je više puta bila prisutna razgovoru svojih roditelja o njihovim namjerama kako će rasporediti svoju ostavštinu, ali na sam trenutak provođenja ostavinskog postupka nije bila tu prisutna jer je bila u Njemačkoj. Bez obzira što ima 4 brata, svi su joj jednako dragi, ali mora kazati da je majka često puta govorila, jer je ona umrla nakon njihovog oca, da će kuća pripasti onome tko je bude do zadnjeg pomagao "dao čašu vode". Ona je kako pred njom, tako i pred svojom nevjestom FG, suprugom CGE, govorila da će ostaviti imovinu onome tko je bude pomagao, ali mora kazati u ovaj trenutak da su svi radili, bili u obavezi, jedino je brat VGE bio uz majku do zadnjeg trenutka. On je ostavio i "bauštelu i šefove", majku je vodio u doktora, i sve što je trebalo oko nje on je pomagao, jer on je bio posebnog srca i pomoći od majke. Pojašnjava da je u pogledu ostavštine predmetne kuće otac iskazao želju da bi ostavio svome unuku V, sinu tužitelja, i sve to je bilo evidentirano od strane suca, odnosno pravnika gdje se to može i provjeriti, iako ona u tom trenutku tu nije bila prisutna.

U pogledu korištenja kuće i iznajmljivanja nakon smrti roditelja, ističe da su načelnu brigu oko iznajmljivanja kuće, tako i stana u gradu, vodili brat ĆGE i supruga mu I. Mora kazati da je još za života roditelja u prizemnom dijelu bio podstanar koji je plaćao nekih cca. 1.000,00 Kn, koji je tu živio preko 10-tak godina još za života njihovih roditelja, a nastavio je živjeti i kasnije. Brat ĆGE i supruga mu I su nakon smrti preuzeli brigu oko podstanara i preuzimanja novca koji se ostvarivao od iznajmljivanja, nekih 10-tak godina nakon smrti roditelja. U ovaj trenutak se ispravlja pa ističe da su iznos najma stana uzimali roditelji dok su bili živi.

Ističem da je I, a s obzirom na svoju preopterećenost svim obavezama koje je imala, brigu oko podstanara i zaprimanju novca od istog predala bratu CGE. Mora kazati da ona ništa nije imala, kako u pogledu kuće, tako i na selu, jer se je nakon smrti roditelja svog dijela odrekla u korist braće na četiri jednaka dijela. Da li je VGE bio obaviješten o tome da je I brigu oko najma predala CGE, ona ne zna. Dakle, koliko su njoj rekla braća, a sve zbog iznimno lošeg zdravstvenog stanja VGE koji je bio u Njemačkoj gdje se liječio, CGE je preuzeo obvezu i primanje novca, ali nakon proteka vremena od narednih 5 godina, ni Milan više nije mogao preuzimati, a onda je preuzeo VGE. Ističe da je I dok je vodila brigu o podstanaru čuvala novce, te predala CGE novce kada je prestala voditi brigu o podstanaru, i tada se s tim novcima uredila druga kuća u kojoj su oni živjeli, dakle ne očeva – roditeljska kuća, pa se uredilo stubište, rukohvat ….

Ističe da su braća vidjela da tijekom vremena didova – roditeljska kuća propada, da ju je potrebno sanirati, i bez obzira što su živjeli u [adresa], dvojica u istom gradu, a Milan u drugom gradu, oni su se našli, dogovorili da će kuću sanirati (i krov, i fasadu i sve što je bilo potrebno, prozore, dimnjak) i oni su to napravili. Upravo u tom periodu sve su se kasnije u Splitu dogovorili, i to je baš bio dogovor kako treba. U tom periodu VGE je podigao novac sa banke i imao novac u kući. Ističe da je VGE u kući imao novac koji je ostavio, a njena kćerka I koja je imala ključ od njegove kuće, po Stipanovom nalogu je uzela te novce, i dala CGE da se plati meštar za krov. Bili su novci i u kunama i u eurima. I CGE je imao ključ od Stipanove kuće, i znao je da ima VGE novce u kući, i oni su doista o svemu razgovarali. Kuću su napravili, popravili, i to je sada prava kuća koja prije nije bila ništa, i ona sada stoji zatvorena. U kući nema ni podstanara i nitko ne živi. Što se tiče fasade, to je CGE preuzeo brigu na sebe, VGE se nije htio tu miješati jer je isti bio u Njemačkoj, jer su CGE i nevjesta FG vodili računa.

Na upit što zna o postignutom dogovoru između braće VGE, CGE i pok. IGE oko troškova za kuću i poštivanja dogovora, ističe: VGE je tada bio u Njemačkoj, te je rekao IGE da on dođe dole da zajedno sa CGE gleda i nadzire radove. Upravo joj je pok. IGE rekao da je isticao da neće ni jedan dinar zatajiti, da će to sve skupa kontrolirati i nadzirati. IGE se silno veselio što će se kuća srediti, jer su to njihovi roditelji u poodmakloj životnoj dobi napravili. IGE je posebno rekao, tu sam, što god treba financijski, nema nikakvih problema, i to je više od 50 puta isticao. Štoviše IGE je rekao I da se plati 10 misa što su se tako lijepo mirno dogovorili.

Na pitanje da li je CGE bio suglasan sa svim tim popravcima, ako nije kada je povukao ističe: CGE je radio, vodio poslove za fasadu, a da je bio protiv ne bi on to sve skupa radio. Sva tri su se 300 % dogovorili, jer inače ne bi V taj posao bio ni otpočeo.

Na poseban upit navodi da su joj o njihovom postignutom dogovoru prepričali pok. brat IGE, V i brat CGE, a ona tom dogovoru nije bila prisutna. Bez obzira da li je dogovor bio u Hrvatskoj, ili u Njemačkoj u njihovu stanu, ističe da nije bila prisutna, nego to sve zna po njihovoj priči.

Na upit da li joj je CGE ikada rekao da hoće ili da neće sudjelovati u troškovima, navodi da nikada nije čula ni od braće, ni od CGE, da neće sudjelovati u troškovima. Braća su joj prepričala, a najviše pok. IGE, da je prva ponuda koju su pribavili bila iznimno skupa, a onda su našli ovog drugog koji je i radio. Ističe da se nisu narušili odnosi između VGE i CGE, jer evo npr. jučer je VGE došao iz Njemačke, na vratima je sreo CGE, dva puta ga pozdravio, a CGE ga ne pozdravlja. Ne može kazati kada je ubiranje najamnine uzimao V od Milana, ističe da ne može sa sigurnošću kazati godinu, da je Milan nekih 4 – 5 godina preuzeo, ali V kada je preuzeo, on nije ništa trošio, nego je sve išlo za kuću. Ističe da ne zna da li je CGE trošio novce za sebe ili nije, ali zna da je najviše trošio u tu njihovu zajedničku kuću, ali u roditeljsku se nije trošilo.

Na poseban upit navodi da nije dolazila u Split nakon što su roditelji preminuli, ona se je odrekla kako je rekla sudu u korist braće, a njena braća su toliko bezobrazna da joj nisu rekli ni hvala. Mate četvrti brat nije bio prisutan dogovoru, ali je isto kao i ona sve znao i čuo što se događa. ĆGE živi u kući koja je nekih 200 m udaljena od ove roditeljske kuće. ĆGE se je odvojio, ima svoju kuću, i oni su se dogovorili sa ĆGE i njega uopće nije bilo briga što se događa u roditeljskoj kući, a i on je čuo upravo ovo što je čula i ona. Braća VGE, CGE i IGE su bila doista prava braća, i bili su u jako dobrim odnosima.

Na upit ako su braća bila u toliko dobrim odnosima i dogovorno sve rješavali, zbog čega je VGE morao ustati tužbom protiv njih, ističe; sada kada se kuća uredila sada je hoće i CGE, i hoće je i Jakovljeva udovica, a prije je nije bilo briga, čak štoviše Milanova supruga je rekla da će se od CGE rastaviti ako bilo što uzme, a sada je hoće. Ističe da su joj upravo majstori rekli da bi CGE i njegova supruga birali fasadu za kuću jer su VGE i CGE bili u Njemačkoj, a bila je i ona.

Na upit da li je s nekim od braće ili obitelji komunicirala prije dolaska na sud i davanja iskaza, navodi da još od doba Covida živi u [adresa], i s nikim nije bila u kontaktu, a sinoć je došla da bi danas mogla pristupiti na sud. Nikada nije imala prilike čuti da bi IGE rekao da su troškovi obnove bili previsoki, jer se IGE silno veselio obnovi kuće, i da je trebalo dati 100.000 EUR-a on bi dao, pa je od sreće i zadovoljstva rekao da bi platio 10 misa. Ističe da s obitelj pok. IGE (tuženici pod 2), 3) i 4) nije u kontaktu, kćerku je vidjela zadnji put na bratovljevom sprovodu, a maloga nije ni vidjela. Prema rješenju je kuća pripala svoj četvorici braće, a na početku svog iskaza je rekla da je upravo majka rekla da će pripasti onome tko bude uza nju do trenutka smrti, a to je bio brat VGE. Stariji se odvojio u drugu kuću, a njih troje VGE, CGE i pok. IGE da će podijeliti tu kuću. Nije nikada čula da bi ikada supruga FG rekla da ne želi u zajednicu sa VGE, i da se želi odvojiti.

Na upit koji je majstor rekao da bi supruga od FG birala boju fasade, navodi da ona tu nije bila, da nije meštre ni vidjela, tu su bili brat ĆGE, nevjesta – njegova supruga i brat VGE, da su oni birali boju. VG to može potvrditi i rekla je da joj se boja fasade ne sviđa.

Svjedok RG u iskazu od 26. ožujka 2024. god., navodi da su mu nazočne stranke poznate i to kada je gradio krov na njihovoj kući. To se događalo pred 7 do 8 godina. Ne može se sjetiti s kim je dogovorio posao, da li je to bio prvi kontakt sa V ili CGE. Radove mu je platio Milan, a čini mu se da je VGE bio jednom. Slabo se sjeća da li je dolazio tko drugi od braće, već ovo kako je rekao.

Na poseban upit navodi da nije sudjelovao u izvođenju radova na njihovim drugim kućama. Misli da se radilo o adresi [adresa], ali zna dobro da su kroz jednu drugu kuću prolazili da bi došli do ove. Postojala je i druga mogućnost prilaza, ali su taj način koristili inače. Nije osjetio nikakav problem u pogledu plaćanja, zatezanja ili razvlačenja, a isto tako nije imao prilike čuti da bi se gospodin CGE protivio visini izvedenih radova.

Navodi da su se radovi odnosili na krov i dimnjak, i misli da su trajali nekakvih 15-tak dana. Ističe da je u pogledu plaćanja i svih ostalih dogovora kontaktirao sa CGE, sa V možda preko telefona, ali koliko zna V je tada bio u Njemačkoj. Ne može se sjetiti i doista ne zna da bi razgovarao sa njihovim trećim bratom pok. IGE.

Na upit navodi da je punudu dao usmeno i da su u kontaktu bili V i CGE. Doista se ne može sjetiti po čemu je zaključio da su bili u kontaktu. Ističe da koliko se sada može sjetiti, da je bio neki problem sa crijepom kojega je bura podigla, a oni su to došli sanirati i popraviti.

Svjedok AG u iskazu od 26. ožujka 2024. god., navodi da mu je tuženik poznat i to preko 20 godina, jer su radili završne radove, i to na Milanovoj kući u [adresa]. Ističe da je gospodina VGE upoznao kada je trebalo provoditi postupak legalizacije, jer se je tada počeo baviti projektiranjem, a radi se o kući u [adresa] s obzirom da su [adresa] i [adresa] dvije paralelne ulice. Ne može se sjetiti tko mu je platio za izvedene radove.

Svjedok pojašnjava sudu da se radi o kući sa tri stana, gdje je trebalo rješavati pitanje krovišta i legalizacije, a na kraju da je to sve financijski riješio VGE, a ne CGE. U ured mu je najviše dolazio gospodin VGE, uvijek se čekao VGE, a sa CGE je ostao dobar. Kako je već rekao znaju se 20 godina, ali se uvijek čekao VGE, koji se čekao da dođe iz Njemačke.

Na poseban upit ističe; ne može se sjetiti nikakvih problema i potrebe kontaktiranja za vrijeme trajanja radova. Ističe da nije bilo nikakvih problema oko projektiranja ili financiranja. Ističe da je CGE vidio jako puno puta, ali ne na ovoj nekretnini koja je predmet postupka, nego na drugoj nekretnini. S CGE nikada nije kontaktirao vezano za plaćanje troškova i obnove u [adresa].

Na poseban upit navodi da se ne može sjetiti da li je kontaktirao sa pok. IGE, zna da je isti preminuo, a poznato mu je jer je pročitao poziv i vidio da su navedeni njegova žena i djeca. Ponavlja da je sve radio Milan, a čekalo se da VGE dođe iz Njemačke.

Svjedok PG u iskazu od 26. ožujka 2024. god., navodi da su mu VGE, CGE i pok. IGE braća. Ističe da nije sudjelovao u obnovi kuće njihovih roditelja, niti je radio, niti je obnavljao, a niti je plaćao. Otac je napravio kuću, a pokrov, fasadu i zatvore sa sjeverne strane je napravio V, što je unutra to ne zna, i da li je još što V radio to ne znam. Ne bi doista sudu mogao kazati da li su što CGE i IGE radili. U prizemlju je bio podstanar dok su još roditelji bili živi, a kasnije se napravio hodnik, stavile su se pločice, nad garažom se stavila izolacija, i pločice ispred kuće. Kada su roditelji preminuli podstanar je dostavio novce njegovoj supruzi, to je bilo tadašnjih 100 DEM-a, taj novac se skupljao i kasnije se isti dao Milanu. Kada govori o kući, govorim o tome da je Milanova parcela /1, očeva /3, one su jedna do druge, ulice su se uvijek mijenjale, a sada su to Studionova i Mišina. Kada se kuća počela graditi onda nije ni bilo ulice. Ističe da njega nikada nitko nije zvao za bilo kakve dogovore u pogledu saniranja i uređivanja stare kuće, jer znamo postojanje običaja da dođu svjedoci, da se sačini ugovor i da je onda to, to.

Na upit da li mu je što poznato u pogledu saniranja kuće, zbog čega su danas ovdje, ističe da mi nije poznato.

Na poseban upit navodi da sva sanacija, izolacija, pločice, pričamo o kući položenoj na parceli /1, a ne o roditeljskoj kući. U toj kući stanuje još brat IGE i tu su prije bili podstanari. Kada govori o najamnini onda govori o kući /1 – Milanovoj kući, a za roditeljsku kuću ne može ništa govoriti. U roditeljskoj kući kako je već rekao, bio je podstanar koji je plaćao 100 DEM-a, i za to se morao plaćati komunalni doprinos. Dakle, ubiranje najamnine na roditeljskoj kući, već je sudu rekao, davalo se CGE, to je skupljala njegova žena i davala CGE.

Svjedok pojašnjava sudu da se je davnih dana roditeljske kuće odrekao i on pere ruke od te kuće. Nije bio prisutan na nikakvim razgovorima, tako da ne može odgovoriti na pitanje da li se CGE protivio sudjelovanju u bilo kakvim troškovima. Da li mu je ikada pričao, on u to ne vjeruje, a što žene pričaju, do podne jedno, a popodne drugo.

Na poseban upit navodi da je V bio tu kada se dogovarao za te popravke o kojima je na početku rekao, jer kuća je bila prije tih podataka u katastrofalnom stanju. V je tu viđao sa majstorima. Ističe da je bio u dobrim odnosima sa pok. IGE i CGE u vrijeme kada se kuća uređivala, i volio bi da svako ima takve odnose. U pogledu eventualnog Jakovljevog protivljenja u pogledu tih radova, zna da je uvijek govorio, ja sam teško bolestan i ja ne mogu raditi.

U pogledu eventualnog postojanja suglasnosti za radove, ističe da njega nitko nije pozvao, i ništa mu nije poznato, a šta je pričalo selo i ulica, to neće komentirati. Svjedok HG u iskazu od 26. ožujka 2024. god., navodi da je supruga tuženika pod 1 ĆG. Ističe da ne da nisu sudjelovali, nego je bila toliko protiv bilo kakovih radova, jer jednom su sudjelovali i živjeli u zajednici u [adresa], i toliko su bili izigrani da više nikada nije htjela ni financijski ni psihički sudjelovati u zajednici. Štoviše rekla je da ako bi krenuo u zajednicu, da se je spremna odmah rastaviti, a to je najbolji znak koliko joj je te zajednice dosta. Dakle, nikada podstanari koji su bili u staroj kući svekra i svekrve, nisu donosili novac njoj, štoviše nisu se ni poznavali, već bi se samo pozdravili kada su se sreli. U pogledu sanacije i uređivanja stare kuće, glavni je bio V, a s čijim novcima je on to radio, to doista ne zna. Ističe u pogledu odnosa, da su u početku bili jako loši, ali kasnije uz njihov silan trud se je ta situacija popravljala, a u pogledu ulaganja mora kazati kao što je već prije rekla, da su u [adresa] silno toga uložili, i da su došli kasnije do nekih normalnih odnosa.

Na poseban upit ističe da nisu ništa ulagali u kuću pok. svekra i pok. svekrve, a kada je pok. svekrva preminula ona više nije u tu kuću uopće ušla. Poznato joj je da njen suprug CGE nije imao nikakve planove, ali je izašao u susret svom bratu da bi otvorio i zatvorio kuću kada bi majstori došli, ili eventualno ako bi majstorima nešto trebalo upitali bi njega jer je V bio odsutan.

Na poseban upit navodi da je jedno vrijeme V dobivao najamninu od podstanara iz roditeljske kuće, a kasnije je dobivao ĆGE, odnosno koliko je dugo dobivao ĆGE, pa onda V ona to doista ne zna. Ističe da kada je podstanarka iseljavala iz kuće, htjela je njima dati ključ, ali oni to nisu htjeli prihvatiti, sugerirala je da izvijesti V, i on je tim povodom i došao, a za kasnije, što je i kako bilo, ona to doista ne zna.

Na upit da li se njen suprug protivio plaćanju troškova u roditeljskoj kući, i ako zna kako ističe: koliko je bio protiv ne zna, ali zna da nije bio suglasan za radove i za poduzimanje istih. Od samih početaka se znalo da oni doista ne žele zajednicu, i CGE je to izričito rekao da ne želi. Ističe da je V bio ovdje u Splitu i spremao se za odlazak u Njemačku, komunicirali su uobičajeno i nakon par dana kada je otišao, dobivaju prvi dopis punomoćnika – dakle gospodina Babića. Bili su silno iznenađeni, kako je u međuvremenu dolazio Uskrs, dolazila su im djeca iz Zagreba i pokazali su im. Sin je gore u Zagrebu komunicirao sa odvjetnicom i mislili su da je to stvar završena. V su skrenuli pozornost na pun. gospodina Babića, i rekao je da će s istim razgovarati, a da li je ili nije to ne zna, onda su dobili drugi dopis koji ih je iznenadio i tada su dali svoj odgovor.

Na poseban upit ističe da prije dobivanja dopisa odvjetnika Babića, njen djever VGE s kojim su razgovarali nije ništa spominjao da će potraživati bilo kakve troškove od njenog supruga za uređenje kuće. Koliko ona zna, njenog supruga se ništa nije pitalo u pogledu odabira izvođača u pogledu uređenja predmetne kuće. Možda je sudjelovao u nekakvu savjetu, ali se ograđuje od toga. Ističe da njen djever V nije tražio od supruga da se odrekne svoga dijela kuće.

Tuženik pod 1 ĆG u iskazu od 26. ožujka 2024. god., navodi da su imali dobre odnose VGE, pok. IGE i on, zajedno su večeravali, bili su doista u dobrim odnosima sve dok nije došlo pismo po odvjetniku Babiću koje je ubačeno u sandučić od pošte. Nikada kao braća nisu razgovarali o stanju u kojem je bila roditeljska kuća i da bi je eventualno trebalo renovirati. Ističe da nije bilo nikakva razgovora, a VGE je već prije izabrao majčin stan u sredini, nije ni u prizemlje, ni na katu, već upravo taj majčin stan koju su zvali "nana". Majka je bila dovoljno pokretna da se sama o sebi brinula tako da je nije trebalo pomagati. Kada su krenuli radovi svi su prolazili kroz kuću i pitali se svi "di je VGE". Dakle, pričali su o općenitim životnim stvarima, o radovima nisu, osim što ga je pitao da li poznaje nekog dobrog krovopokrivača, pa mu je rekao da se javi sinu naše sestre gospodinu RG koji je danas svjedočio na sudu. Od podstanara nije primao nikakve novce, ali je od VGE primao novce za postavljanje pločica, izolacije na garažu, ali su se ti radovi radili na Mišinoj 24. Dakle, kao što je rekao, ti novci koje je VGE davao su išli za radove u kući u [adresa], gdje žive, a ne u staroj roditeljskoj kući. On se je protivio radovima na roditeljskoj kući jer mu je bilo dovoljno obaveza i oko njihove kuće i nije jednostavno više htio imati posla sa time. Za vrijeme godišnjega se ne može nikada ništa napraviti.

Na upit da li je znao što sve tužitelj radi na roditeljskoj kući ističe da je vidio da se stavlja nadgrađe, da se meće zid… vidio je dovoženje auto-krana. I on ima u staroj obiteljskoj kući suvlasnički dio. On se nije bunio za nikakve radove, jer da je htio zaustavio bih radove, dakle nije bio uopće za bilo kakve radove. Nije istina da bi kćerka njegove sestre došla i donijela novce s kojima bi on platio radnike i izvršene radove jer sa njom i njenima ne razgovara više od 15 godina. Ističe da nije nikakve izvođače radova plaćao. Ističe da su dobili dva dopisa od pun. tužitelja na koja su odgovorili, a to sve postoji kod odvjetnice. Dakle, brat V je čestitao Uskrs i tom prigodom je napao brata radi upravo zaprimljenih pisama, i od tada više nema nikakve komunikacije. Nije nikada rekao tužitelju da će se na ime nesudjelovanja u troškovima sanacije obiteljske kuće odreći svog suvlasničkog dijela, i nije nikada promijenio svoj stav na način da bi se sve to skupa odnosilo spram njegovog sina, i da je u tom dijelu čak VGE i sugerirao. Ističe da to nije istina.

Na upit tko je pokrenuo postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice kako bi se kuća prodala ističe da je on samo razgovarao sa svojom odvjetnicom, on je samo rekao da ga isplate, a da li će je oni zadržati ili prodati to je njihova stvar.

Na poseban upit navodi da nije htio sudjelovati u radovima na roditeljskoj kući jer ga je tužitelj izigrao na ovoj drugoj kući gdje žive zajedno, i nije htio ništa sudjelovati. Tada je platio 10.000 EUR-a koji i danas tako vrijede, nasilno je ušao da nije pitao ni njega ni pok. IGE, i ugradio je njegovu sanitariju. Ističe da je iznos najamnine od podstanara u roditeljskoj kući primao VGE od 2014. godine pa nadalje, a koliko je primao dok su još roditelji bili živi, dok je tu bila Crkva, to doista ne zna. Nikakvu najamninu, ništa, nije dijelio sa njima.

Na poseban upit ističe da iskaz njegove sestre koji je dat danas pred ovim sudom ne bi bio istinit i ni jednu riječ nije rekla da bi bila točna i istinita. Ne bi odgovaralo istini kako današnjem iskazu njegove sestre, tako i iskazu njegovog brata VGE – tužitelja, da bi njegova supruga birala boju fasade, to doista nije istina, apsolutno nije istina. Prije nego što je dobio pismo odvjetnika Babića, a da mu brat nikada ništa nije spominjao u pogledu novaca za sanaciju i uređenje roditeljske kuće, sjedili su, pili zajedno, jeli zajedno i nije apsolutno ništa rekao, a kamo li spomenuo. Nikakav odnos nije bio između VGE i pok. IGE, IGE je jednom prilikom burno reagirao na VGE i više nikada nisu razgovarali. Da li su što privatno to ne zna, ali u pogledu uređivanja obiteljske kuće to nisu, i drži da se u cijelosti slaže sa iskazom tužene pod 2 VG – supruge pok. brata IGE. U pogledu njegovog kontakta i odnosa sa IGE, to je bio odnos dvoje braće, a u pogledu obnove kuće ističe da to nisu jer je on rekao da njega to apsolutno ništa ne interesira i da on tu neće sudjelovati. IGE mu nije govorio svoj stav jer uopće o tome nisu razgovarali.

Na upit u odnosu na dopis kojeg mu je uputio odvjetnik Ćurković (list 13 spisa) ističe da to ne bi odgovaralo istini, i da se on ne bi odrekao svog dijela. Navodi da sa sestrom više od 15 godina ne razgovara, a VGE je u odličnim odnosima sa sestrom i on spava kod nje i ona kod njega.

Tužitelj je na istom ročištu izjavio da u cijelosti ostaje pri već danom iskazu pred ovim sudom od 20.rujna 2021. (list 111 i 112 spisa).

Tužena pod 2 je izjavila da u cijelosti ostaje pri svom danom iskazu od 20.rujna 2021. (list 113 i 114 spisa). Drži za potrebnim navesti da se uopće ne slaže sa iskazom OG, kao i kazati u pogledu primanja novaca od podstanara da je jedne prigode ona iznos od 2.000 EUR-a nosila V.

Tužena pod 4 je izjavila da iako nije dala iskaz pred ovim sudom, da se u cijelosti priklanja iskazu svoje majke-tužene pod 2, koji je dala 20.rujna 2021., i potvrdu kojeg iskaza je dala i sada.

Svjedok JG u iskazu od 04. srpnja 2024. god., navodi da je u korektnim odnosima sa parničnim strankama, a inače su njena baka i otac parničnih stranaka bili brat i sestra. Živi relativno blizu parničnih stranaka. Jedan veći dio njihovog života su bili razdvojeni, oni su živjeli i radili u inozemstvu, a ona u Splitu i nekako u poznijoj životnoj dobi su ponovno počeli biti relativno blizu jedni drugima. U odnosu na cjelokupne odnose u pogledu imovine, ističe da nije u detaljima upoznata, ali će na upit suda pokušati dati odgovore.

Na poseban upit navodi da se ne bi mogla očitovati kakva je bila želja i nakana oca parničnih stranaka u pogledu kuće odnosno imovine. Zna samo da su sva tri brata živjela i žive u zajedničkoj kući, a da li je to provedeno u zemljišne knjige ona to ne bi znala reći.

Na poseban upit ističe da u kući u [adresa] konstantno žive CGE i gđa. FG s kojima je u bliskim odnosima, a ne može kazati da je u bilo kakvim lošim odnosima i sa tužiteljem. Navodi da konstantno CGE i FG žive u toj kući, povremeno dolazi supruga pok. IGE, a povremeno dolazi tužitelj. Redovito je kod CGE i njegove supruge, a posljednji put je upravo bila jučer. Ističem da u kući koja je predmet ovog spora, koliko ona zna ne živi nitko. O stanju kuće ne bi mogla kazati kakva je iznutra, ali može samo govoriti kakav je objekt izvana. Što se tiče vanjskog izgleda kuće izgleda da je sve u redu, i ne bi imala što drugo kazati, odnosno ne zna što se od nje očekuje da kaže. Ističe da je korektno bilo i prije, ali ovo sada stanje misli da je od razdoblja COVID-a, a o točnim datumima se ne bi mogla izjasniti i ne bi željela pogriješiti. Ističem da je prije 3 do 4 godine vidjela da se izvode radovi, a tko ih je izvodio ne zna, ali misli da je to bilo po nalogu tužitelja. Dakle, CGE joj je govorio da on nije bio za te radove zainteresiran i u njima nije želio sudjelovati, i on je to uvijek kategorički tvrdio. U pogledu njegovog protivljenja ističe da se on apsolutno nije htio miješati i bio je apsolutno nezainteresiran za te radove, tako da ne može govoriti o eventualnom načinu njegova protivljenja. Dakle, on je bio apsolutno nezainteresiran za radove na predmetnom objektu. Sa V – tužiteljem se uvijek pozdravi kada se vide, a u smislu nekakvog posebnog kontakta ističe da nije bila jer je tužitelj iznimno rijetko prisutan ovdje.

Na daljnji upit ističe da koliko je njoj poznato, prvotuženik nije više htio taj oblik zajednice, kako on tako i njegova supruga su bili apsolutno nezainteresirani za bilo kakvo sudjelovanje u pogledu izvođenja radova.

Na poseban upit navodi da je iznimno rijetko viđala tužitelja kada su radovi na objektu bili u tijeku, dakle pojašnjava sudu da ga je sigurno vidjela, ali to je moglo biti nešto iznimno kratko. Ističem da joj tužitelj nikada nije pričao o postojanju dogovora između njih braće, oko radova, i plaćanja radova. Sa tužiteljem se je iznimno rijetko viđala, tako da nije ni bilo prilike da bi joj o bilo kakvim detaljima o eventualnim radovima, financijama ili pak dogovoru između braće tužitelj govorio.

Svjedok KG u iskazu od 045. srpnja 2024. god., navodi da tužitelja poznaje najbolje, a da ostale tuženike poznajem iz viđenja. Ističe da njegovo poznanstvo sa tužiteljem započima onog trenutka kada je radio fasadu na njegovoj kući, završio posao i više se nisu ni vidjeli. Ti radovi su bili pred nekih 7 do 8 godina. Kuća na kojoj je radio fasadu je na Pujankama. Ne može kazati je li to bila kuća isključivo tužitelja ili je tu bilo još i drugih suvlasnika. Posao je dogovarao sa VGE, a radilo se o poslu koji je trajao između mjesec i pol do dva, jer se u konačnici radi o radovima koje uvijek nije moguće detaljno predvidjeti. Pogađanje i dogovaranje oko cijene je bilo sa tužiteljem, dakle, platio je sve V i to na način da je došao jednom prilikom iz Njemačke kako bi platio troškove nabave materijala, i drugi put je došao iz Njemačke kako bi platio troškove izvršenih radova. Ističe da su mu svi troškovi plaćeni na ruke. Nije se radilo o nekakvoj firmi koja je za njega i po njegovoj naredbi radila, već njih 7, 8 momaka koji su zajedno to odradili, i na kraju su svi koji su sa njim radili otišli na rad u Njemačku. Viđao je tuženika pod 1, on bi išao na balote, rijetko bi se viđali i to je bio cijeli njihov kontakt.

Na poseban upit navodi da je tuženika viđao kako je rekao kada bi išao na balote i kada bi izlazio, jer on tu živi, i tu je njegova kuća, i kada bi izašao jednostavno vidite. Nikada sa tuženikom nije razgovarao o radovima koje je izvršavao, štoviše niti ih je sa CGE započinjao, a niti je CGE pitao. U cijelosti je plaćen kako je već rekao, i nikakvog duga, kako spram njega, tako i njegovih kolega ne postoji. Ističe da su jedan zid od tuženikove kuće doslovno rečeno "priklepali". To znači namaži ljepilo, stavi mrežu i stavi se silikat drugi dan. Dakle, platio im je onaj koji je rekao da to napravi, a to je bio Milan.

Na upit koliko bi mu platio CGE, a koliko VGE ističe da se doista se ne može sjetiti iznosa koji mu je plaćen, jer se ne može sjetiti što je bilo pred godinu dana. Navodi da stvarno ne može kazati koliko je plaćeno za troškove na fasadi, jer se ne može sjetiti, kao što se ne može sjetiti koliko je za takvu vrstu radova naplaćivao. U odnosu na zid koji je radio na kući tuženika ističe da je taj zid na kući tuženika usmjeren prema Solinu, i ta kuća tuženika se nalazi "vi za vi" kuće tužitelja. Ne zna tko je živio u to vrijeme u toj kući. U pogledu cijena ne može govoriti koliko je u to vrijeme naplaćivao jer sve to ovisi o nizu parametara cijene materijala koja se konstantno povećava i mijenja i svemu ostalom.

Na daljnji upit ističe da je sa tužiteljem – V dogovarao postavljanje fasade na kući. Kako je već rekao nabavku materijala i radove platio je V. Njemu prvo tuženik – CGE, za radove na toj kući nije apsolutno ništa platio. Trećeg brata IGE je jednom prilikom vidio nekih pola sata, na način da su popili piće ispred kuće. Što se tiče radova ističe da se radilo o postavljanju žbuke, mreže i silikata i to je završena stvar. Preko tog silikata se može više puta stavljati fasadna boja ali i ne mora. Pojašnjava da su se radovi završili postavljanjem tzv. edela. Na isti može i ne mora dolaziti boja u smislu nekakve fasadne – vanjske boje objekta, a da li je netko od radnika išao sa tužiteljem, niti zna niti je mogao znati. Kada bi se došlo na kuću, kako tužiteljevu, tako i bilo koju drugu točno se može vidjeti da li se radilo sa edelom ili silikatom ili je pak na to bila postavljena fasadna boja. Ovako, a s obzirom na protek vremena doista ne može ništa kazati. U pogledu postavljanja silikata on može biti bezbojan, a može imati tisuću različitih boja. Koja je boja na kraju odlučena, postavljena i tko je donio odluku nakon 7 do 8 godina stvarno se ne može sjetiti. Ne zna da li je ikada vidio suprugu od prvotuženika.

Tuženik pod 1 na istom ročištu navodi da danas izvedeni dokazi saslušanjem svjedoka potvrđuju navode iz odgovora na tužbu i svih do sada izvedenih dokaza. Novih dokaznih prijedloga nema i predlaže se zaključenje glavne rasprave.

Tuženici pod 2-pod 4 pridružili su se navodima tuženika pod 1. Dodatno ističu kako upravo iz iskaza danas saslušanog svjedoka KG nedvojbeno proizlazi da niti tuženik pod 1, a niti prednik tuženika pod 2-pod 4 ni na koji način nijsu sudjelovali u dogovorima oko radova i plaćanja radova na fasadi predmetnog objekta, te da su se svi razgovori oko izvođenja istih radova odvijali izravno između ovog svjedoka i tužitelja. Sve navedeno potvrđuje u cijelosti dosadašnje navode i prigovore tuženika pod 2-pod 4. ističu kako nemaju daljnjih dokaznih prijedloga, te predlažu zaključenje raspravljanja, da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja, te istog obveže na snašanje parničnog troška.

Tužitelj u podnesku od 23. rujna 2025. god., navodi da je tužbu izjavio 06.11.2018. g. Tužbom se od tuženika potražuje isplata iznosa od 207.234,54 kn, sada u protuvrijednosti EURA, sa zakonskim zateznim kamatama, koji iznos je tužitelj, prema dogovoru sa tuženicima, uložio u kuću koje su suvlasnici tuženici i tužitelj, jer mu isto nisu isplatili kako su dogovorili, tražeći razna opravdanja kojim su odgađali isplate, pa kada je tužitelj shvatio da je moguće da takvim odnosom žele postići nastup zastarnog roka, izjavio je predmetnu tužbu.

Dakle postupak se vodi već sedam godina, po spisu je radilo više sudaca, provedena je glavnina predloženih dokaza (ostalo samo saslušanje svjedoka TG). Ovim svojim podneskom se očituje na provedene dokaze. Stranke postupka saslušane su na više ročišta, zbog toga tužitelj i tuženici pod 2-pod 4 i dopunski, a tuženik pod 1 saslušan je zadnji, na jednom ročištu.

Tužitelj je ustrajao na svim svojim navodima i prijedlozima iz tužbe, dajući iscrpne komentare i obrazloženja svojih postupanja i komunikacije sa tuženicima, te pojedinim radnicima koje je angažirao za pojedine poslove, uz predočenje šta je kome i koliko isplatio. Prikazao je ukupno isplaćeni iznos, kako u kunama tako i u eurima, isti podijelio na tri jednaka dijela, kako je i dogovoreno, a što odgovara suvlasničkim odnosima (tužitelj i tuženik pod 1 po 1/3 dijela, te tuženici pod 2., 3. i 4., kao nasljednici pok. MG, zajedno 1/3 dijela). Predao je u sudski spis pisanu komunikaciju sa pojedinim strankama. Iskaz tužitelja je potpuno iskren i logičan, kakva je i njegova tužba.

Tuženici su se usprotivili tužbi tužitelja, kako osnovi tako i visini tužbenog zahtjeva, međutim, konkretno su sporili samo osnov, navodeći da se nisu dogovorili sa tužiteljem, kako on tvrdi. To su činili i nakon što su, čak i pismeno preko svoga punomoćnika priznali sve navode tužitelja i predložili umjesto plaćanja pripadajućeg dijela troškova predaju istom svog suvlasničkog dijela nekretnine (tuženici pod 2., 3. i 4). Isto je predložio i tuženik pod 1, ali usmeno. Kada je tužitelj isto prihvatio i dostavio im odgovarajuće isprave na potpis, isto su odbili, jer su se predomislili nakon intervencije sina tuženika pod 1, i potom međusobnih dogovora svih tuženika, kako proizlazi iz njihovih iskaza. Iskazi tuženika su neistiniti, neiskreni i nelogični. Usmjereni su samo na izbjegavanje plaćanja dogovorene obveze za renoviranje njihove zajedničke kuće, negirajući postojanje dogovora, dok izvedene radove nisu dovodili u pitanje, ističući samo da ih se ne tiču. Da bi, nakon što je kuća renovirana i legalizirana, zatražili prodaju iste (tuženik pod 1, a suglasili se i ostali tuženici – R1 371/20 / R1 – 683/24/). Tuženik pod 1, brat tužitelja, koji je na razne načine manipulirao u kontaktima sa bratom (tužiteljem), to je isto nastavio i nakon što je zaprimio tužbu, koju mu je Sud dostavio radi odgovora, te dao odgovor na tužbu, kojim odgovorom je pobijao sve navode tužbe, pa i sam svoj suvlasnički dio, ističući da isti iznosi 12/120 dijela cjeline, a ne 1/3 dijela kako je u tužbi navedeno. Isti stil tuženici su prikazali i u svojim saslušanjima, neosnovano negirajući sve što im ne odgovara.

Tijekom postupka saslušani su svjedoci ŽG, RG, AG, PG, HG, JG i KG. Svjedoci su bliski srodnici parničnih stranaka i izvođači pojedinih radnji i radova na predmetnoj kući, te su i svjedočili o svojim saznanjima, odnosno izvedenim i naplaćenim radnjama.

Svjedokinja ŽG, je sestra tužitelja, tuženika pod 1 i pravnog prednika tuženika pod 2, 3 i 4. Ova svjedokinja je dala opsežan iskaz i odgovorila na pitanja Suda i stranaka. Iz njezina iskaza i odgovora na postavljena pitanja potvrđuju se navodi tužbe.

Svjedok RG, izvodio je radove na krovu predmetne kuće „gradio krov na njihovoj kući” kako je rekao na Zapisnik Suda. Nije bio određen, odnosno nije se mogao izjasniti, tko je te radove naručio, sa kim je ostvario prvi kontakt, da li „sa V ili C, međutim bio je određen da je izvedene radove platio C. Predmetno svjedočenje potvrđuje navode tužitelja, odnosno tužbe, da je ostavljao novac C koji je plaćao tim novcem neke radove.

Svjedok AG, izjavio je da tuženika C poznaje preko 20 godina, kada je radio na njegovoj kući u [adresa], a da poznaje i tužitelja VGE s kojim je kontaktirao vezano za legalizaciju kuće u [adresa], napominjući da su te kuće međusobno susjedne. Naglasio je da nikakvih problema nije imao oko radova i naplate, te da se uvijek čekalo dolazak VGE iz [adresa].

Svjedok PG, brat je tužitelja, tuženika pod 1 i pok. pravnog prednika ostalih tuženika. Naznačeni svjedok je rekao da, prema njihovim međusobnim diobama, on nema udjela u predmetnoj kući, niti ga interesiraju radovi koje su obavljali na istoj. Veza koju je imao sa naznačenom kućom sastojala se u ubiranju najamnine za tu kuću, nakon smrti roditelja, koju je prikupljala njegova supruga od podstanara, a on tu najamninu predavao bratu C, tuženiku pod 1. Najamnina da je iznosila 100 DEM mjesečno.

Svjedokinja HG, supruga tuženika pod 1, u svom iskazu tvrdila je „ne da nismo sudjelovali, nego sam bila toliko protiv bilo kakvih radova, jer jednom smo sudjelovali i živjeli u zajednici u [adresa], toliko smo bili izigrani da više nikada nisam htjela ni financijski ni psihički sudjelovati u zajednici”. Negirajući primanje najamnine od podstanara, pozvala se da podstanare nije niti poznavala „već bi se samo pozdravili kad bi se sreli”, te „U pogledu sanacije i uređenja stare kuće glavni je bio V, a s čijim novcima je on to radio to doista ne znam”.

Svjedokinja JG, rođakinja parničnih stranaka. Prije svega je naglasila da je „u korektnim odnosima sa parničnim strankama”, te i „Ne bih se mogla očitovati na upit suda kakva je bila želja i nakana oca parničnih stranaka u pogledu kuće odnosno imovine. Znam samo da su sva tri brata živjela i žive u zajedničkoj kući a da li je to provedeno u zemljišne knjige ja to ne bih znala reći.” Prema odgovorima na pitanja stranaka teško bi bilo zaključiti o „korektnosti” njenih navoda, kao i o njenom realnom znanju o činjenicama koje su od značaja za ovaj spor.

Svjedok KG, je čovjek koji je radio fasadu na predmetnoj kući. Navodi da je posao dogovorio sa VGE i da je taj posao trajao od mjesec do mjesec i pol dana. Naveo je da tužitelja poznaje najbolje, a ostale tuženike iz viđenja, da je posao izvršio sa još sedam osam momaka i da su posao naplatili. Na konkretno pitanje tko je platio odgovorio je o iznosima koje je platio tužitelj, a koji tuženik C za svoj dio, kako je naveo.

Dakle, iz iskaza stranaka i priloženih isprava koje se odnose na njihovu komunikaciju, navodi tužbe nisu dovedeni u pitanje. Iskazi svjedoka, također, obzirom da su neki od njih izvođači pojedinih poslova, ne dovode u pitanje izvedenost poslova koji su tužbom naznačeni, i bez izuzetka potvrđuju da su svi poslovi i plaćeni. Zbog proteka vremena i činjenice da su usluge naplaćivali na ruke, svjedoci, uglavnom, nisu navodili visinu naplaćenih iznosa. Ostali svjedoci su bliski srodnici parničnih stranaka, te se iz ponekih iskaza naslućuje pristranost za stranu tuženika (HG, JG), a od ostalih odsutnost interesa za spornu stvar. Pa niti iskazi svjedoka nisu doveli u pitanje navode tužbe.

Kada je u pitanju visina iznosa koja se potražuje, što je tužbom precizno obrazloženo, međutim, ukoliko tuženici, koji su navodom svojih odgovora na tužbu prigovorili i visini iznosa koji se potražuje, bez ikakvih konkretnih navoda i obrazloženja, pa ukoliko budu smatrali da se isto treba procjenjivati odgovarajućim vještačenjem, iako do sada takve prijedloge nisu isticali, tužitelj se neće protiviti, eventualnom, takvom prijedlogu tuženika. Međutim, sam tužitelj je sve plaćene troškove prikazao precizno, pri tome ostaje i za isto jamči.

U podnesku od 19. studenog 2025. god., tuženik pod 1 navodi da povlači prijedlog za izvođenje dokaza građevinskim vještačenjem smatrajući da je teret dokazivanja na okolnost visine tužbenog zahtjeva na tužitelju.

Svjedok TG u iskazu od 20. studenog 2025. god., navodi da se sjeća da je sam prije 5-6 godina bio angažiran od strane jednoga od braće HG, koji je u to vrijeme živio i radio u inozemstvu, ili Njemačkoj ili Švicarskoj, a angažirao ga je u svrhu izmjere radi formiranja građevinske čestice. Sjeća se da se je ovom prilikom ovaj brat koji živi u inozemstvu svađao sa drugim bratom koji živi u susjedstvu u Splitu, jer ovaj drugi brat nije htio snositi troškove ove izmjere. Kasnije ga je i ovaj drugi brat koji živi u [adresa] angažirao u svrhu izmjere njegove nekretnine-garaže u susjedstvu ove nekretnine na adresi u [adresa], gdje je prethodno vršio izmjeru angažiran od strane drugog brata koji živi i radi u inozemstvu.

Na posebno pitanje navodi da se u ovaj čas zaista ne može sjetiti koliko je koštala ova prva izmjera na adresi u [adresa], a obzirom da se radilo o izmjeri od prije 5-6 godina može kazati da je mogla koštati nekih par tisuća kuna.

Na daljnje pitanje navodi da ga je ovaj brat koji ga je angažirao za izmjeru na adresi [adresa], koji je živio i radio u inozemstvu, ovom prigodom izvijestio da on ove geodetske poslove obavlja za sebe i koliko se sjeća dvojicu braće, ali da će on u cijelosti platiti troškove koje će on kasnije podijeliti sa braćom.

Nadalje upitan navodi da se radi o kući koju mu upravo pokazuje pun. tužitelja na adresi [adresa], a na kojoj se ispred vidi i vrt, pa se tako može sjetiti da mu je ovaj brat koji živi u inozemstvu govorio da se on sa braćom dogovara i o načinu na koji će podijeliti ovaj vrt. Nekih otprilike godinu dana kasnije obavio je i posao za ovog drugog brata na izmjeri njegove garaže u susjedstvu, budući da je imao neki spor u vezi garaže, pa je trebalo vidjeti gdje se ona nalazi u odnosu na među sa istočne strane. Ovaj drugi brat koji živi u [adresa] ga je ovom prigodom angažirao budući da su se upoznali prije otprilike godine dana prilikom obavljanja ove prve izmjere o kojoj je maločas govorio.

Na posebno pitanje navodi da je račun za prvu izmjeru za adresi [adresa] platio ovaj brat koji živi i radi u inozemstvu, a dolazio je u njihov ured u više navrata i htio je nastaviti sa procedurom u svrhu formiranja čestice, ali je to blokirao ovaj drugi brat koji živi u [adresa], budući da nije htio snositi nikakve troškove. Sjeća se da su se njih dvojica svađali i u vezi podjele vrta ispred kuće koji je vidljiv na fotografiji koja mu je maločas predočena. Misli da je ovom bratu koji živi u [adresa] bilo poznato da je račun za izmjeru na adresi [adresa] platio ovaj drugi brat koji živi u inozemstvu.

Tužitelj na istom ročištu navodi kako je potrebno da tužbeni zahtjev prikaže u valuti Eura obzirom da je u međuvremenu 01.01.2023. godine, isti uveden kao valuta u RH, pa umjesto iznosa u Kunama sadržanim u presudi, i to iznosa 207.234,54 Kn, treba da stoji 27.504,75 Eur, dalje umjesto iznosa 103.617,27 Kn, kao obaveza prvotuženog, treba da stoji iznos 13.752,37 Eura, a isto tako u odnosu na tuženike pod 2-pod 4 solidarno, isti iznos od 13.752,37 Eura. U svemu ostalom tužbeni zahtjev ostaje naizmijenjen.

Tužitelj u podnesku od 03. prosinca 2025. god., navodi da je na ročištu dana 20. studenog 2025. g., saslušan preostali predloženi svjedok TG. Navodi da je iskaz svjedoka TG, dat više godina nakon događaja o kojemu je svjedočio. Naznačeni svjedok je iznio svoje sjećanje na geodetske poslove koje je obavio po narudžbi tužitelja, cijene se nije sjećao precizno zbog proteka vremena, naveo je da je poslove naručio tužitelj za sebe i svoja dva brata, a da mu je trošak podmirio tužitelj. Sjeća se i određenih svađa između tužitelja i njegova brata koji živi u [adresa] vezano za neke dijelove dvora, jer u blizini zajedničke kuće isti imaju i svoje osobne nekretnine, a ovaj svjedok da je obavljao i neke geodetske radove za brata tužiteljeva koji živi u [adresa]. Ovaj iskaz pokazuje se realnim.

Navodi da je da je tužba izjavljena dana 06.11.2018. g., nakon što su prethodno tuženicima, pojedinačno, upućeni podnesci kojima su isti pozvani na izvršenje isplate, te im najavljeno sudsko potraživanje za slučaj da isplatu ne izvrše, i to tuženiku ad 1, ČG, tuženici pod 2, VG, (podnesci od 26.03.2018. g. upućeni poštom preporučeno 27.03.2018.), koji se nalaze u sudskom spisu, kao i sve ostale isprave o kojima je riječ.

Tužena ad 2, te njena djeca, tuženici ad 3 i ad 4, odgovorili su putem punomoćnika, odvjetnika Ante Ćurković, mailom od 17. lipnja 2018. g., kojim je, uz ostalo navedeno „izvještavam Vas da su moje stranke odlučile umjesto isplate odreći se svoga dijela nekretnine u korist Vaše stranke”, na osnovu čega su sastavili Ugovor, radi te provedbe, od 01.08.2018. godine. Tuženik ad 1 odgovorio je podneskom očitovanja od 23.07.2018. g., tako što opovrgava sve navode podneska tužitelja. Na isto je tužitelj, putem punomoćnika, odgovorio podneskom od 30.07.2018., koji je upućen poštom preporučeno 01.08.2018. g. Ovaj podnesak tužitelja sadrži navode koje je tuženik ad 1 usmeno rekao tužitelju, po kojima je njegovu namjeru da mu, umjesto isplate, ustupi svoj suvlasnički udio, povukao po sugestiji svoga sina koji živi u [adresa], pa su svi navodi tog odgovora tuženika pod 1 bili potpuno neistiniti. Međutim, očito su tuženici uspostavili međusobnu komunikaciju i usuglašavanje svojih stavova, jer je punomoćnik tuženika pod 2-pod 4 uputio novi mail dana 26.09.2018. g. kojim povlači raniji prijedlog o ustupanju suvlasničkog dijela nekretnine umjesto isplate dužnog iznosa, te navodi određene neistine kao razlog tog novog stava.

Upravo nakon tih pismenih kontakata među strankama, odnosno njihovim punomoćnicima (a bilo je još više usmenih) uslijedila je tužba (06.11.2018. g.). Sporenje je nastavljeno u postupku pred Sudom, prema raspravnim zapisnicima i podnescima, da bi tuženici, putem punomoćnika, nakon ročišta održanog dana 12.09.2025. g., inicirali izvansudsku komunikaciju radi postizanja mirnog rješenja spora. Razmijenjeno je više mailova, punomoćnik tužitelja je ustrajavao na tužbenom potraživanju, dok su tuženici predlagali dobivanje nekog ustupka, nakon čega je ovaj punomoćnik uspio uvjeriti tužitelja da se odrekne kamata i o tome obavijestio punomoćnike tuženika. Oni su najavili da to prihvaćaju, a isplatu odredili, umjesto 15 dana od potpisa sudske nagodbe, kako smo predlagali i što nije dovođeno u pitanje, u roku od 3 dana od dana prodaje predmetne nekretnine (u tijeku je izvanparnični postupak pokrenut od ČG, tuženika pod 1, radi prodaje predmetne nekretnine koji se vodi pod posl.brojem R1-683/2024), što tužitelj nije prihvatio.

Dakle, gledajući na cjelinu nastupa parničnih stranaka, kako je sadržano u sudskom spisu, jasno je da tužitelj za cijelo vrijeme, kako prije izjave tužbe, tako i u ovom postupku, samo slijedi dogovor koji je prethodno postigao sa svojom braćom, dok oni, brat C i nasljednici pok. brata IGE, svoje stavove mijenjaju, pri čemu u ovom postupku negiraju bilo kakav dogovor (do vremena nakon ročišta održanog dana 12.09.2025. g. kada su predložili dogovorno rješenje, o čemu je naprijed bilo riječi). Inače braća su za cijelo vrijeme bili u međusobnoj komunikaciji, gdje su razgovorima i dogovorima rješavali određene sporne stvari, pa tako i potrebu dovođenja predmetne kuće u red građevinski i geodetsko-pravno. Tužitelj je preuzeo obvezu isto organizirati i financirati do dovršenja, kada su troškove trebali podijeliti na tri dijela i tuženici svoje dijelove podmiriti. Sada pokojni, brat IGE, iako teško bolestan, za života je pokušao izvršiti svoju novčanu obvezu, sa tužiteljem i suprugom, sada drugotuženom, došao je u banku u Njemačkoj da podigne novac i isplati tužitelja, međutim njegova supruga je intervenirala u banci da mu ne isplaćuju nikakav novac, ukazujući na njegovo zdravstveno stanje. Tužitelj je o tome pitao tuženicu pod 2 prilikom njihovih davanja iskaza (na ročištu 20.09.2021. g.), ona je tu intervenciju priznala, ali je negirala razlog, da je to učinila kako bi spriječila isplatu tužitelju.

Tužitelj i tuženici su za cijelo vrijeme u određenim osobnim kontaktima. Tužitelj i tuženici pod 2 do 4 povremeno se viđaju u Njemačkoj gdje žive, dok su tužitelj i tuženik pod 1, sa svojim isključivim nekretninama, neposredni susjedi s predmetnom nekretninom koja je zajednička za sve stranke. Kako je tuženik pod 1 stalno u Splitu, a tužitelj dolazio iz Njemačke prema potrebi, tuženik pod 1 je, za vrijeme odsustva tužitelja, izvršavao pojedine tekuće obveze vezane za poslove na kući, stalno nadgledao radove, plaćao dospjele obveze novcem koji mu je tužitelj ostavljao i slično. Iako ovaj tuženik u svom iskazu sve negira, isto su potvrdili saslušani svjedoci. Tako je svjedok RG, koji je izvodio radove na krovu kuće, iskazao da mu je te radove platio ĆG, tuženik pod 1. Dok i iz iskaza ostalih svjedoka proizlazi da su parnične stranke bile u stalnom kontaktu i da među njima nije bilo nikakvih nepoznanica niti glede narudžbe, izvedbe i plaćanja troškova, niti bilo kakvih detalja glede tih pitanja. Jedini problem je što su tuženici, naknadno, svoje obveze dovodili u pitanje, ali nikada konkretno glede iznosa. Međutim, ako žele, i sada na kraju raspravljanja, provjeriti utrošene iznose odgovarajućim vještačenjima, što se tiče tužitelja, mogu to zatražiti, a tužitelj za isto nije imao nikakva razloga jer tuženici, niti prije izjave tužbe, niti u ovom postupku, pa ni prilikom pokušaja postizanja dogovora o mirnom rješenju razmjenom mailova, nikada nisu problematizirali iznose izvršenih i plaćenih radova.

Također, je potrebno naglasiti da je tuženicima poznato da tužitelj troškove svojih putovanja iz Njemačke i u Njemačku zbog predmetnih zajedničkih poslova nije uračunavao, već ih je sam snosio, pa tuženici to nikada nisu ni dovodili u pitanje. Parnične stranke su bliski srodnici, među sobom su sva pitanja rješavali usmenim dogovorima, ovdje su se tuženici, u određenom trenutku, pokušali neosnovano osloboditi svoje obveze, zbog čega je tužitelj bio primoran izjaviti tužbu i pokrenuti ovaj spor. Tužitelj drži da se provedenim dokazima u cijelosti potvrđuju svi navodi tužbe.

U podnesku od 04. prosinca 2025. god., tuženici pod 2-pod 4 navode da u cijelosti osporavaju osnov i visinu potraživanja tužitelja, osporavajući kao neosnovane sve navode tužitelja koji od samo početka postupka u svojoj tužbi, pa zaključno u svom podnesku 23.09.2025. godine, neistinito navodi da je između parničnih stranaka postojao dogovor oko ulaganja financijskih sredstava tužitelja koje bi isti “ uložio u kuću koje su suvlasnici tuženici i tužitelj”.

Štoviše, tužitelj tijekom cijelog postupka nije dokazao svoje navode da je sa svojom braćom dogovorno uložio vlastita novčana sredstva, kao što nije dokazao visinu novčanih sredstava na ime izvedenih radova na kući anagrafske oznake [adresa] u [adresa]. Radove na ovoj nekretnini tužitelj je poduzimao samovoljno bez odobrenja prednika tuženika pod 2-pod 4, sada pok.MG koji nije bio suglasan s radovima, niti je odobrio radove koje je o svom trošku izvodio tužitelj na predmetnoj suvlasničkoj nekretnini.

Tužitelj u svom podnesku od 23.09.2025. godine, upućuje na postojanje pisane korespondencije između stranaka odnosno njihovih punomoćnika, te navedenu prepisku obrazlaže u kontekstu svojih navoda i postavljenog tužbenog zahtjeva. Međutim, radi izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja, tuženici pod 2-pod 4 ističu kako su se na isto očitovali već u svom odgovoru na tužbu, te ustraju i u tom dijelu kod svojih navoda.

Protivno navodima tužitelja, tuženici su u svojim iskazima iznijeli jasne razloge zbog kojih osporavaju navode tužbe, te zbog čega osporavaju osnov i visinu potraživanja tužitelja. Tužena pod 2. VG kao supruga pok. MG u svom stranačkom iskazu na ročištu od 20.rujna 2021.godine je u bitnom navela kako niti tuženik pod 1, niti njezin pok. suprug nikada nisu dali suglasnost da se izvode bilo kakvi radovi na predmetnoj kući, a da je jedne prigode bila prisutna kada je njezin pok. suprug kazao tužitelju da ukoliko hoće i ukoliko može tu kuću otkupiti od njih ostalih suvlasnika i da s njom može tada raditi što hoće. Nadalje, ista je iskazala da nikada nije čula da bi njezin pok. suprug kazao tužitelju da će mu podmiriti dio nastalih troškova u visini od 1/3 koliko potražuje svojom tužbom. Tuženici pod 3 i pod 4 koji su slušali iskaz svoje majke su izjavili da se pridružuju njezinom iskazu.

Svjedoci ŽG, RG, AG, PG, HG, JG, KG te TG, koji su saslušani tijekom postupku nisu potvrdili postojanje bilo kakvog dogovora braće HG oko izvođenja i financiranja radova na predmetnoj nekretnini. Potrebno je posebno ukazati na iskaz četvrtog brata HG, i to PG. Naime, ovaj svjedok koji je bio u dobrim odnosima sa svojom braćom, a inače stanuje u blizini predmetne nekretnine je iskazao kako mu nije ništa poznato u pogledu saniranja kuće, niti mu je poznato bilo što od onoga što je predmet spora a zbog čega je bio predložen kao svjedok. Slijedom navedenog, predlažu tužbeni zahtjev kao neosnovan odbiti u cijelosti, a tužitelja obvezati na snašanje parničnog troška tuženicima.

U podnesku od 12. prosinca 2025. god., tuženik pod 1 navodi da ostaje u cijelosti kod svih svojih navoda, a posebno povlačenja dokaznog prijedloga davanjem nalaza i mišljenja vještaka, te u odnosu na iskaz svjedoka s posljednjeg ročišta ističe kako isti potvrđuje navode tuženika pod 1 da nije htio sudjelovati u troškovima nekretnine i protivio se radnjama tužitelja. Ističe kako svjedoci u ovom postupku nisu potvrdili visinu tužbenog zahtjeva, niti je tužitelj na ikoji drugi način dokazao, slijedom čega se predlaže odbiti isti kao neosnovan.

Stranke su zatražile parnični trošak.

U dokazne svrhe sud je pregledao popis troškova, Dopis tužitelja od 30.07. 2018. god., Potvrdu o primitku od 01.08.2018. god., Dopis tuženika pod 1 od 23.07.2018. god., Punomoć od 05.07.2018. god., Dopis tužitelja od 26.03.2018. god., Potvrdu o primitku od 27.03. 2018. god., Dopis tužitelja od 26.03.2018. god., Potvrdu o primitku od 27.03. 2018. god., Dopis tuženika pod 2-pod 4 od 26.09.2018. god., e- mail tuženika pod 2-pod 4 od 17. lipnja 2018. god., Izvadak iz zemljišne knjige ovog suda–neslužbena kopija sa stanjem na dan 11.07. 2018. god., Nacrt ugovora od 01.08. 2018. god., Rješenje o izvedenom stanju, Grad Split, Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo, Odsjek za graditeljstvo Kl. UP/I 361-03/13-04/03177, Ur. br. 2181/01-03-02/15-15-0007 od 20.08. 2015. god., Dopis tuženika pod 1 od 23.07. 2018. god., Izjavu HG od 17.04. 2020. god., Izjavu JG od 05.06. 2020. god., dvije fotografije, te izveo dokaze saslušanjem tužitelja i tužene pod 2 dana 20. rujna 2021. god., saslušanjem svjedoka ŽG, RG, AG, PG, HG, i tuženika pod 1 dana 26. ožujka 2024. god., saslušanjem svjedoka JG, i KG dana 04. srpnja 2024. god., i saslušanjem svjedoka TG na raspravnom ročištu dana 20. studenog 2025. godine.

Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

Zakon o obveznim odnosima (N.N. br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, u daljnjem tekstu ZOO), propisuje u odredbi čl. 20. st. 1, da između ostaloga, obveze nastaju na osnovi pravnih poslova.

U odredbi čl. 9 ZOO-a, propisno je da je sudionik u obveznom odnosu dužan ispuniti svoju obvezu i odgovoran je za njezino ispunjenje.

Valja primijetiti da tuženik pod 1 u podnesku od 03. siječnja 2022. god., navodi da opreza radi ističe prigovor radi kompenzacije na ime najamnine ostvarene davanjem u najam stana položenog na jednom katu predmetne kuće, ali pritom ne postavlja točno određeni prigovor u smislu utvrđenja visine potraživanja iz ovog osnova, osim što navodi da je iznos najamnine višestruko viši od iznosa koji je eventualno plaćen za legalizaciju, te da je visina najamnine prema njegovom naknadnom saznanju 150 Eur.

Tuženik pod 1 zastupan po stručnom punomoćniku do okončanja spora nije postavio točno određen prigovor radi prebijanja, pa je istaknuti prigovor odbačen kao neuredan i nepodoban za odlučivanje, te je donijeta odluka kao u izreci rješenja.

Među parničnim strankama nije sporno da je tužitelj tijekom 2016. god., financirao renoviranje predmetne kuće, koju nazivaju roditeljskom, te da su tom prigodom obavljeni radovi na krovištu, dimnjaku, fasadi i stavljeni novi prozori na sjevernoj strani kuće, te da je tužitelj financirao troškove legalizacije predmetne kuće na adresi u [adresa], i ishodio priloženo Rješenje o izvedenom stanju, Grad Split, Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo, Odsjek za graditeljstvo Kl. UP/I 361-03/13-04/03177, Ur. br. 2181/01-03-02/15-15-0007 od 20. kolovoza 2015. god., a nesporna je među strankama i činjenica da je predmetna roditeljska kuća bila u takvom stanju da ju je bilo potrebno renovirati, odnosno izvesti navedene radove koje je financirao tužitelj.

Imajući u vidu da je troškove legalizacije predmetne kuće tužitelj snosio tijekom 2015. god., te da je troškove renoviranja predmetne kuće snosio tijekom 2016. god., a predmetnu tužbu podnio dana 06. studenog 2018. god., dakle tijekom općeg zastarnog roka od 5 godina od dospijeća (čl. 225 ZOO-a), istaknuti prigovor zastare potraživanja je odbijen kao neosnovan.

Između tužitelja i tuženika pod 1 je nesporno da su suvlasnici predmetne roditeljske kuće svako za 1/3 idealna suvlasnička dijela, dok je iz iskaza svjedoka ŽG, sestre tužitelja, tuženika pod 1 i prednika tuženika pod 2-pod 4, razvidno da su roditelji stranaka imali četiri sina i kćer, da se je nakon smrti roditelja ona odrekla nasljedstva u korist braće, te da četvrti brat PG živi u kući koja je nekih 200 m udaljena od ove roditeljske kuće, on se je odvojio i ima svoju kuću, a tužitelj, tuženik pod 1 i prednik tuženika pod 2-pod 4 su se dogovorili sa ĆGE i njega uopće nije bilo briga što se događa u roditeljskoj kući, te su se njih troje VGE, C i pok. IGE dogovorili da će podijeliti predmetnu roditeljsku kuću.

Naprijed navedeno je potvrdio i saslušani svjedok PG, brat tužitelja, tuženika pod 1 i prednika tuženika pod 2-pod 4, navodeći da se je on davnih dana odrekao predmetne roditeljske kuće i on "pere ruke" od te kuće, pa je dakle, tijekom postupka nedvojbeno utvrđeno da su stranke suvlasnici predmetne roditeljske kuće, i to tužitelj za 1/3 dijela, tuženik pod 1 za 1/3 dijela, i tuženici pod 2-pod 4 zajedno kao nasljednici pok. MG za 1/3 idealna suvlasnička dijela predmetne kuće.

Sporno je među strankama da li je tužitelj imao prethodnu suglasnost tuženika pod 1 i prednika tuženika pod 2-pod 4 za obavljanje navedenih radova na renoviranju i legalizaniji roditeljske kuće, te da li je između njih postignut dogovor da će nakon obavljenih radova u konačnici snositi troškove renoviranja i legalizacije na jednake dijelove, svako za 1/3 dijela troškova, a sporna je i visina ulaganja, odnosno troškova renoviranja i legalizacije predmetne kuće financiranih od strane tužitelja.

Pregledom priložne dokumentacije je utvrđeno da se je tužitelj dopisima od 26. ožujka 2018. god., obratio tuženiku pod 1 i tuženoj pod 2, te ih pozvao na uplatu pripadajućeg dijela izvršenih spornih ulaganja u predmetnu kuću u visini od po 13.699,33 Eur.

Priloženim e-mailom od 17. lipnja 2018. god., pun. tuženika pod 2 – pod 4 je izvijestio pun. tužitelja da su tuženici pod 2-pod 4 odlučili umjesto isplate odreći se svog suvlasničkog dijela predmetne kuće, te ga pozvao da kontaktira tužitelja da se što prije pristupi zaključenju odgovarajućeg sporazumnog rješavanja diobe suvlasničke zajednice uspostavom etažnog vlasništva na drugoj kući.

Dopisom od 23. srpnja 2018. god., pun. tuženika pod 1 opovrgava navode iz dopisa tužitelja od 26.03. 2018. god., navodeći da njegova stranka nikada nije dala tužitelju suglasnost da na njegovom dijelu nekretnine obavlja bilo kakve radove i vrši bilo kakva ulaganja, te također osporava da bi ulaganja, ako ih je bilo, bila izvršena u tako visokom iznosu koji je naznačen u njegovom dopisu.

Konačno, dopisom od 26.rujan 2018. god., pun. tuženika pod 2-pod 4 izvješćuje pun. tužitelja da se njegove stranke ne žele odreći svojih prava na predmetnoj nekretnini, navodeći da prema saznanjima do kojih je u međuvremenu došao, prednik tuženika pod 2-pod 4 pok. MG i drugi brat ĆG nisu bili suglasni s radovima koje je izvodio tužitelj na predmetnoj kući (fasada i krov), niti su odobrili navedene radove, niti su pristali sudjelovati u troškovima koje sada tužitelj potražuje razmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima. Navodi da tuženici pod 2-pod 4 ne pristaju na zahtjev tužitelja, ali su uvijek spremni pristupiti sporazumnom razrješenju ostalih suvlasničkih odnosa.

Prema tome, tuženici pod 2-pod 4 su gotovo nakon tri mjeseca od odaslanog dopisa pun. tužitelja od 26. ožujka 2028. god., izvijestili pun. tužitelja da su odlučili umjesto isplate odreći se svog suvlasničkog dijela predmetne kuće, a čime su u suštini priznali osnovanost tužiteljeva potraživanja, da bi tuženik pod 1 tek nakon gotovo četiri mjeseca od odaslanog dopisa pun. tužitelja od 26. ožujka 2028. god., osporio tužiteljevo potraživanje, da bi tek potom nakon šest mjeseci od odaslanog dopisa pun. tužitelja od 26. ožujka 2028. god., tužiteljevo potraživanje osporili i tuženici pod 2-pod 4.

Tuženik pod 1 u iskazu posebno ističe kako su imali dobre odnose VGE, pok. IGE i on, zajedno su večeravali, i bili su doista u dobrim odnosima, pa je sasvim razumljivo da njihov dogovor o potrebi renoviranja predmetne roditeljske kuće od strane tužitelja, i potom zajedničkom snošenju troškova renoviranja i legalizacije na jednake dijelove tj. svakoga za 1/3 dijela troškova, nije sklopljen u pisanoj formi.

Na činjenicu postojanja dogovora o potrebi renoviranja predmetne roditeljske kuće od strane tužitelja, i potom zajedničkom snošenju troškova renoviranja na jednake dijelove, ukazuje svjedok ŽG, sestra tužitelja, tuženika pod 1 i prednika tuženika pod 2-pod 4, koja u iskazu izričito navodi da su braća (tužitelj, tuženik pod 1 i prednik tuženika pod 2-pod 4) vidjela da tijekom vremena didova – roditeljska kuća propada, da ju je potrebno sanirati, i bez obzira što su živjeli u [adresa], dvojica u istom gradu, a C u drugom gradu, oni su se našli, i dogovorili da će kuću sanirati (i krov, i fasadu i sve što je bilo potrebno, prozore, dimnjak) i oni su to napravili. Upravo u tom periodu sve su se kasnije u Splitu dogovorili, i to je baš bio dogovor kako treba. U tom periodu VGE je podigao novac sa banke i imao novac u kući. Ističe da je VGE u kući imao novac koji je ostavio, a njena kćerka I koja je imala ključ od njegove kuće, po Stipanovom nalogu je uzela te novce, i dala C da se plati meštar za krov. Bili su novci i u kunama i u eurima. I C je imao ključ od Stipanove kuće, i znao je da ima VGE novce u kući, i oni su doista o svemu razgovarali. Kuću su napravili, popravili, i to je sada prava kuća koja prije nije bila ništa, i ona sada stoji zatvorena. Što se tiče fasade, to je C preuzeo brigu na sebe, VGE se nije htio tu miješati jer je isti bio u Njemačkoj, jer su C i nevjesta FG vodili računa.

Navodi da je VGE tada bio u Njemačkoj, te je rekao pok. IGE da on dođe dole da zajedno sa C gleda i nadzire radove. Upravo joj je pok. IGE rekao da neće ni jedan dinar zatajiti, da će to sve skupa kontrolirati i nadzirati. Pok. IGE se silno veselio što će se kuća srediti, jer su to njihovi roditelji u poodmakloj životnoj dobi napravili. Pok. IGE je posebno rekao, tu sam, što god treba financijski, nema nikakvih problema, i to je više od 50 puta isticao. Štoviše IGE je rekao I da se plati 10 misa što su se tako lijepo mirno dogovorili. C je radio, vodio poslove za fasadu, a da je bio protiv ne bi on to sve skupa radio. Sva tri su se 300 % dogovorili, jer inače ne bi V taj posao bio ni otpočeo. Navodi da su joj o njihovom postignutom dogovoru prepričali pok. brat IGE, V i brat C,

Osim toga, svjedok RG navodi da mu je obavljene radove na predmetnoj kući platio C, a čini mu se da je VGE bio jednom. Nije osjetio nikakav problem u pogledu plaćanja, zatezanja ili razvlačenja, a isto tako nije imao prilike čuti da bi se gospodin C protivio visini izvedenih radova. Navodi da su se radovi odnosili na krov i dimnjak, i misli da su trajali nekakvih 15-tak dana. Ističe da je u pogledu plaćanja i svih ostalih dogovora kontaktirao sa C, sa V možda preko telefona, ali koliko zna V je tada bio u Njemačkoj. Ne može se sjetiti i doista ne zna da bi razgovarao sa njihovim trećim bratom pok. IGE.

Tuženik pod 1 u iskazu navodi da ga je tužitelj pitao da li poznaje nekog dobrog krovopokrivača, pa mu je rekao da se javi sinu naše sestre gospodinu RG, vidio je da se stavlja nadgrađe, da se meće zid… vidio je dovoženje auto-krana. I on ima u staroj obiteljskoj kući suvlasnički dio. On se nije bunio za nikakve radove, jer da je htio zaustavio bih radove, dok je u podnesku od 03. siječnja 2022. god., učinio nespornim da mu je u vrijeme dok je bio s bratom (tužiteljem) u dobrim odnosima, tu i tamo učinio usluge kada je on bio u Njemačkoj.

Svjedok HG, supruga tuženika pod 1 navodi kako joj je poznato da njen suprug C nije imao nikakve planove, ali je izašao u susret svom bratu (tužitelju) da bi otvorio i zatvorio kuću kada bi majstori došli, ili eventualno ako bi majstorima nešto trebalo upitali bi njega jer je V bio odsutan. Dopušta mogućnost da je suprug C u pogledu odabira izvođača i uređenja predmetne kuće možda sudjelovao u nekakvu savjetu.

Konačno, svjedok TG navodi da ga je tužitelj koji je živio i radio u inozemstvu, angažirao za izmjeru na adresi [adresa], izvijestio da on ove geodetske poslove obavlja za sebe i koliko se sjeća dvojicu braće, ali da će on u cijelosti platiti troškove koje će on kasnije podijeliti sa braćom.

U odnosu na iskaz svjedoka JG valja primijetiti kako ista navodi da je redovito kod Milana i njegove supruge, a posljednji put je upravo bila jučer, dok je tužitelji iznimno rijetko viđala, te da je ista za potrebe tuženika pod 1 tijekom postupka potpisala i priloženu pisanu izjavu od 05. lipnja 2020. god., jednako kao i njegova supruga HG. Uostalom, ovom svjedoku je poznato samo to da se je tuženik pod 1 protivio sudjelovanju u financiranju spornih radova na predmetnoj kući, a što je eventualno i bilo moguće tijekom 2020. god., odnosno četiri godine nakon izvedenih radova, ali se po ocjeni ovog suda tuženik pod 1 tome zacijelo nije protivio prije izvedenih spornih radova tijekom 2016. godine.

Činjenica da svjedok KG koji je radio fasadu na predmetnoj kući, navodi da u vezi ovih radova nije kontaktirao tuženika pod 1, ne upućuje nužno na zaključak da tuženik pod 1 nije sa braćom dogovorio renoviranje predmetne roditeljske kuće od strane tužitelja, a potom zajedničko snošenje troškova renoviranja i legalizacije na jednake dijelove. Ovo osobito stoga što tuženik pod 1 navodi kako se on nije bunio za nikakve radove, jer da je htio zaustavio bi radove.

Uostalom, nije jasno zbog čega tri brata koja su naslijedila predmetnu roditeljsku kuću svako za 1/3 idealnog dijela vlasništva, i koji su bili u dobrim odnosima i zajedno večeravali, ne bi suglasno dogovorili potrebno renoviranje kuće i zajedničko, na jednake dijelove, financiranje renoviranja i legalizacije predmetne roditeljske kuće.

Slijedom svega navedenog, ovaj sud cijeni nedvojbeno utvrđenim da je tužitelj imao prethodnu suglasnost tuženika pod 1 i prednika tuženika pod 2-pod 4 za obavljanje navedenih radova na renoviranju predmetne roditeljske kuće, te da je između njih postignut dogovor da će nakon obavljenih radova i financiranja radova od strane tužitelja, u konačnici oni snositi troškove renoviranja, kao i legalizacije na jednake dijelove, svako za 1/3 dijela troškova koliko iznose njihovi suvlasnički dijelovi, te da su tuženik pod 1 i prednik tuženika pod 2-pod 4, nakon izvedenih radova odbili isplatiti tužitelju pripadajući im 1/3 dijela troškova, nudeći mu zauzvrat svoje suvlasničke dijelove predmetne kuće, a potom odbili tužitelju prepustiti i svoje suvlasničke dijelove, smatrajući da tužitelj nije imao troškove u visini koju od njih potražuje, te da vrijednost njihovih suvlasničkih dijelova premašuje iznose troškova koje je tužitelj imao u svrhu renoviranja predmetne kuće.

No, neovisno o svemu naprijed navedenom, tuženici pod 1-pod 4 tijekom postupka sasvim nepotrebno upiru i nastoje dokazati činjenicu da tužitelj nije imao suglasnost tuženika pod 1 i prednika tuženika pod 2-pod 4 za izvođenje radova na renoviranju predmetne kuće, te da nikada nisu pristali sudjelovati u financiranju radova na renoviranju predmetne roditeljske kuće.

Naime, ovdje valja imati u vidu izjavu saslušanog svjedoka PG, brata tužitelja, tuženika pod 1 i prednika tuženika pod 2-pod 4, koji je kako navodi "oprao ruke" od predmetne kuće, a koji između ostaloga navodi da je predmetna roditeljska kuća prije izvođenja spornih radova bila u katastrofalnom stanju, a jednako navodi i svjedok ŽG, sestra tužitelja, tuženika pod 1 i prednika tuženika pod 2-pod 4, ističući da su braća (tužitelj, tuženik pod 1 i prednik tuženika pod 2-pod 4) vidjela da tijekom vremena didova – roditeljska kuća propada, i da ju je potrebno sanirati, te da su kuću napravili i popravili tužitelj, tuženik pod 1 i prednik tuženika pod 2-pod 4, i to je sada prava kuća koja prije nije bila ništa.

U odredbi čl. 1121 ZOO-a, propisano je da se obavljanju tuđeg posla bez naloga ili ovlaštenja može pristupiti samo ako posao ne trpi odgađanje te predstoji šteta ili propuštanje očite koristi.

U odredbama čl. 1122 ZOO-a, propisano je da je poslovođa dužan što je moguće prije obavijestiti gospodara posla i nastaviti započeti posao, ako mu je to razumno moguće, dok ovaj ne bude mogao preuzeti brigu o njemu (st.1). Nakon završenog posla on je dužan položiti račun i ustupiti gospodaru posla sve što je pribavio obavljajući njegov posao (st.2). Ako zakonom nije što drugo propisano, poslovođa ima obveze nalogoprimca (st.3).

U odredbama čl. 1123 ZOO-a, propisno je da je pri obavljanju tuđeg posla poslovođa dužan rukovoditi se stvarnim ili predmnijevanim namjerama i potrebama gospodara posla (st.1). On je dužan postupiti s pažnjom dobrog gospodarstvenika, odnosno dobrog domaćina (st.2). Sud može, s obzirom na okolnosti u kojima se netko bez naloga ili ovlaštenja prihvatio tuđeg posla, smanjiti njegovu odgovornost ili ga sasvim osloboditi odgovornosti za nepažnju (st.3).

Konačno, u odredbama čl. 1124 ZOO-a, propisno je da poslovođe bez naloga koji je postupao u svemu kako treba i radio ono što su okolnosti zahtijevale ima pravo zahtijevati od gospodara posla da ga oslobodi obveza što ih je zbog tog posla uzeo na sebe, da preuzme obveze iz poslova što ih je sklopio u njegovo ime, da mu naknadi sve nužne i korisne izdatke te da mu naknadi pretrpljenu štetu, čak i ako očekivani rezultat nije postignut (st.1). Njemu pripada i primjerena naknada za trud ako je otklonio štetu od gospodara posla ili ako mu je pribavio korist koja odgovora u svemu njegovim namjerama i potrebama (st.2).

Tužitelj dakle, i neovisno o tome da li je imao prethodnu suglasnost tuženika pod 1 i prednika tuženika pod 2-pod 4 za obavljanje navedenih radova na renoviranju i legalizaciji roditeljske kuće, te da li je između njih postignut dogovor da će nakon obavljenih radova u konačnici snositi troškove renoviranja i legalizacije na jednake dijelove, svako za 1/3 dijela troškova, od tuženika pod 1 i tuženika pod 2-pod 4 kao nasljednika pok. MG, osnovano i kao poslovođe bez naloga potražuje izdatke koje je imao u svrhu renoviranja predmetne roditeljske kuće, a jasno je i da osnovano od njih kao suvlasnika potražuje i pripadajući im dio na ime troškova legalizacije predmetne kuće.

Međutim, nema nikakve dvojbe da je upravo na tužitelju teret dokazivanja ne samo na okolnost pravnog osnova, već i na okolnost visine tužbenog zahtjeva.

Na okolnost visine tužbenog zahtjeva tužitelj je u dokazne svrhe dostavio kako navodi popis (specifikaciju) troškova koje potražuje od tuženika sa sadržanim podacima o izvođačima, obavljenim radovima i plaćenim iznosima u kn, pa se tako navodi;

- KG, termo žbuka, 119.270,34 kn,

- RG, krovište, 102.964,50 kn,

-Aldi, prozori i ugradnja, 14.696,25 kn,

- AG, legalizacija i geodeti, 11.145,00 kn,

-Troškovi, različiti materijal, novi dimnjak, rezanje zida, 30.300,00 kn,

-Grad Split, komunalna kazna, 28.040,74 kn,

- AG, izmjena plana, 1.846,00 kn,

- B, priprema za rad, 1.846,00 kn,

- M, promjena satova, 743,00 kn, ukupno 310.851,83 kn.

U stranačkom iskazu tužitelj navodi da ima uredne račune za sva svoja potraživanja, i to u ukupnom iznosu od 310.851,83 kn, te da je on podmirio sve navedene troškove, ali u dokazne svrhe nije dostavio sudu niti jedan račun, pa tako niti račune za prozore i ugradnju od društva "Aldi", račune ispostavljene u svrhu legalizacije predmetne kuće, te račune za bilo koji materijal i novi dimnjak.

Osim toga, tužitelj uopće ne obrazlaže svoja potraživanja na ime nekakve komunalne kazne od strane Grada Splita, niti dostavlja u dokazne svrhe odluku Grada Splita o komunalnoj kazni, a isto tako ne obrazlaže i nekakve izmjene plana od strane saslušanog svjedoka ĐG, niti je to učinio ovaj svjedok, a jednako tako ne obrazlaže o kakvim troškovima pripreme za rad se je radilo, niti je na ove okolnosti predložio saslušanje navodnog izvođača B, te o kakvim troškovima se je radilo na promjeni satova, a niti je na ove okolnosti predložio saslušanje navodnog izvođača M. Predloženog svjedoka TG uopće ne spominje u svom popisu troškova.

Tijekom postupka je utvrđeno da je većina izvođača radova obavila poslove "na crno" bez ispostavljanja bilo kakvog računa, ali to zacijelo nije razlog da tužitelj od njih ne zatraži pisanu priznanicu o plaćenim troškovima i visini troškova za obavljene radove, pri čemu valja imati u vidu i da se saslušani svjedoci koji su obavljali pojedine radove uslijed proteka vremena na sjećaju iznosa koje su naplatili za obavljene radove. Unatoč svemu naprijed navedenom, tužitelj u dokazne svrhe ne predlaže izvođenje dokaza građevinskim vještačenjem od strane ovlaštenog sudskog vještaka u svrhu procjene visine troškova renoviranja predmetne roditeljske kuće, navodeći da su parnične stranke bile u stalnom kontaktu i da među njima nije bilo nikakvih nepoznanica niti glede narudžbe, izvedbe i plaćanja troškova, niti bilo kakvih detalja glede tih pitanja, jedini problem je što su tuženici, naknadno, svoje obveze dovodili u pitanje, ali nikada konkretno glede iznosa. Nadalje navodi da ukoliko tuženici žele, i sada na kraju raspravljanja, provjeriti utrošene iznose odgovarajućim vještačenjima, što se tiče tužitelja, mogu to zatražiti, a tužitelj za isto nije imao nikakva razloga jer tuženici, niti prije izjave tužbe, niti u ovom postupku, pa ni prilikom pokušaja postizanja dogovora o mirnom rješenju razmjenom mailova, nikada nisu problematizirali iznose izvršenih i plaćenih radova.

Tužitelj ovo sve ističe i pored toga što mu pun. tuženika pod 2-pod 4 još u priloženom dopisu od 23. srpnja 2028. god., navodi da njene stranke također osporavaju da bi ulaganja, ako ih je bilo, bila izvršena u tako visokom iznosu koji je naznačen u njegovom dopisu.

Nadalje, tužitelj u iskazu od 20. rujna 2021. god., navodi da je točno da se jedan kat kuće iznajmljuje, i to za iznos od 150 eura mjesečno, međutim taj novac se troši za potrebe same kuće, dakle plaćaju se režije i sva potrebna ostala davanja. Navodi da se od 2015. god., taj novac isplaćuje njemu na ruke, a do tada je taj novac primao brat ĆGE, s tim da je prethodne četiri godine novac uzimao tuženik pod 1, pa tuženici pod 2-pod 4 tijekom postupka osnovano ističu da je dio troškova koje potražuje predmetnom tužbom zacijelo pokriven-plaćen iznosom najamnine koju tužitelj ubire od podstanara u stanu položenom u predmetnoj kući koja je u suvlasništvu stranaka.

Slijedom navedenog, odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na plaćanje komunalne kazne Gradu Splitu u iznosu od 28.040,74 kn, troškove izmjene plana svjedoku ĐG u iznosu od 1.846,00 kn, troškove pripreme za rad izvođaču B u iznosu od 1.846,00 kn, te troškove promjene satova izvođaču M u iznosu od 743,00 kn, sve u ukupnom iznosu od 32.745,74 Kn / 4.310,27 Eur.

Zakon o parničnom postupku (N.N. br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 70/19, u daljnjem tekstu ZPP), propisuje u odredbi čl. 223 st. 1, da ako se utvrdi da stranci pripada pravo na naknadu štete, na novčanu svotu ili na zamjenjive stvari, ali se visina svote odnosno količina stvari ne može utvrditi ili bi se mogla utvrditi samo s nerazmjernim teškoćama, sud će o tome odlučiti prema slobodnoj ocjeni.

Ovaj sud cijeni da je imajući u vidu konkretne okolnosti ovlašten o preostalom dijelu tužbenog zahtjeva u iznosu od 278.106,09 Kn / 36.911,02 Eur, odlučiti prema slobodnoj ocjeni sukladno citiranoj odredbi čl. 223 st. 1 ZPP-a.

Imajući u vidu da su sporni radovi obavljeni tijekom 2016. godine, ovaj sud cijeni da su se radovi na fasadi predmetne kuće mogli obaviti za cijenu od 70.000,00 kn, a radovi na krovištu za iznos od 60.000,00 kn, te prihvaća tvrdnje tužitelja da su prozori i ugradnja prozora plaćeni 14.696,25 kn, da su troškovi legalizacije iznosili 11.145,00 kn, te da su troškovi raznog materijala, novog dimnjaka i rezanja zida iznosili 30.300,00 kn, dakle cijeni da je da je tužitelj snosio troškove renoviranja predmetne kuće u iznosu od ukupno 186.141,25 kn

Obzirom da je dio troškova za obavljene radove zacijelo plaćen od najamnine u mjesečnom iznosu od 150,00 Eur koju tužitelj od 2015. god., ubire od podstanara u stanu položenom u predmetnoj kući koja je u suvlasništvu stranaka, s tim što od dijela najamnine plaća i režijske troškove, ovaj sud cijeni da je tužitelj svojim vlastitim sredstvima platio troškove renoviranja i legalizacije predmetne kuće u iznosu od 180.000,00 Kn / 23.890,11 Eur, a od čega 1/3 dijela troškova koji je dužan snositi tuženik pod 1 iznosi 7.963,37 Eur, te 1/3 dijela troškova koji su dužni snositi tuženici pod 2-pod 4 iznose 7.963,37 Eur.

Slijedom svega navedenog, tuženik pod 1 je obvezan da isplati tužitelju iznos od 7.963,37 Eur sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od podnošenja tužbe dana 06. studenog 2018. god., pa do isplate, dok je u odnosu na više zatraženi iznos od 5.789,00 Eur sa zatraženim zateznim kamatama, tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan i previsoko postavljen (toč. I izreke presude)

Tuženici pod 2-pod 4 ne odgovaraju za dugove svojega pravnog prednika pok. MG solidarno, nego u visini svojih nasljednih dijelova, pa su tuženici pod 2- pod 4 obvezani da isplate tužitelju iznos od 7.963,37 Eur sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od podnošenja tužbe dana 06. studenog 2018. god., pa do isplate, dok je u odnosu na zatraženu solidarnu obvezu tuženika pod 2-pod 4, te više zatraženi iznos od 5.789,00 Eur sa zatraženim zateznim kamatama, tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan i previsoko postavljen (toč. II izreke presude).

Radi svega navedenog, valjalo je bez daljnjeg raspravljanja donijeti odluku kao u izreci presude.

Odluka o parničnom trošku se temelji na odredbi čl. 154 st. 2 ZPP-a. Pregledom spisa predmeta je utvrđeno da je da su panične stranke imale približno jednake parnične troškove tj. izdatke učinjene u tijeku i u povodu postupka, i to za zastupanje po punomoćniku, sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, i sudske pristojbe sukladno važećoj Uredbi o tarifi sudskih pristojbi (N.N. br. 53/19). Obzirom na približno jednak uspjeh parničnih stranaka u parnici, a imajući u vidu pravni osnov i visinu tužbenih zahtjeva, valjalo je donijeti odluku da svaka stranka snosi svoje parnične troškove.

U Splitu, 06. veljače 2026. godine

S U D A C

Živomir Topić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja i presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi Županijskom sudu u Splitu, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

DNA: - pun. tužitelja

- pun. tuženika pod 1

- pun. tuženika pod 2-pod 4