REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

Poslovni broj: P-4129/2024-21

Obala bana Berislavića 1

21220 Trogir

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu- Stalna služba u Trogiru, po sutkinji ovog suda Daniri Vujević, u pravnoj stvari tužiteljice ĆR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupana po punomoćniku Antoniu Šalovu odvjetniku u [adresa], protiv tuženika Republika Hrvatska, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne rasprave zaključene dana 15. siječnja 2026.g., u nazočnosti tužiteljice, punomoćnika tužiteljice i zz tuženika, dana 6. veljače 2026., na ročištu za objavu odluke,

p r e s u d i o  j e:

I. Utvrđuje se spram tužene Republike Hrvatske da je tužiteljica ĆR stekla temeljem nasljeđivanja od svog oca RR. JR vlasništvo točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 1407 m2, a koji dio je na Nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka Daria Blaževića, dipl.ing.geod. od 29.07.2025.g. br. VJ-64/2025 označen slovima „FG-H-I-J-K-L-M-N-O-R-S-F“, te točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 347 m2 na Nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka Daria Blaževića, dipl.ing.geod. od 29.07.2025.g. br. VJ-64/2025 označen slovima „A-B-C-D-E-F-S-R-O-P-A“, pa se tužiteljica ovlašćuje da temeljem ove Presude i prijavnog lista kojim će se od označenih dijelova formirati nove nekretnine označenog oblika i površine, ishodi uknjižbu prava vlasništva na tim novoformiranim nekretninama sve na svoje ime i vlasništvo za cijelo uz istodobni izbris tog prava s imena tužene Republike Hrvatske za cijelo.

II. Dužna je tužena trpjeti parcelaciju nekretnina označenih kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da se iz navedenih nekretnina izdvoje fizički i geometrijski točno određeni realni dijelovi istih, sve pobliže označeno i precizirano u točki I. izreke ove presude i od navedenih dijelova formiraju samostalne čestice zemlje s novim brojem, kao i provedbu navedene parcelacije u katastru i zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina].

III. Dužna je tužena trpjeti da se temeljem ove Presude i prijavnog lista, temeljem kojeg će se provesti parcelacija č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sve opisano u točki I. i II. izreke ove Presude, u zemljišnim knjigama izvrši uknjižba prava vlasništva na novoformiranim česticama zemljišta koje će nastati tim prijavnim listom na ime tužiteljice za cijelo.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi koja je podnesena dana 30. listopada 2024. godine navodi kako je na nekretninama označenim kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. br. [broj ZK uloška] Katastarskaopćina: 330728, MARINA, kao vlasnik upisana je Republika Hrvatska za cijelo, kao i da je u katastarskom operatu na predmetnim nekretninama danas upisana Republika Hrvatska za cijelo.

1.1.Nadalje, navodi se kako je iz Povijesti promjena na katastarskim česticama vidljivo da su naprijed navedene nekretnine evidentirane od osnutka katastarskog operata – 1952. godine, te da je na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od osnutka operata upisan RR pok. JR, a na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] PR ud. HR – prednici tužiteljice

1.2. Nadalje, navodi se kako je iz Povijesnog zk. Izvatka za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koji se u privitku dostavlja na predmetnoj nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. br. [broj ZK uloška] Katastarska općina: 330728, MARINA vidljivo da je HR rođ. IR PR pok. Ć. HR temeljem pogodbe doživotnog prihoda između ostalih predmetne nekretnine prenijela svojim sinovima UR i JR. OR pok. HR temeljem rješenja O-131/49 između ostalih i predmetne nekretnine nasljeđuju njegovi sinovi AR, NR, RR i ČR.

1.3. Nadalje, tužiteljica da je stvarna vlasnica točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 1407 m2, koji dio je na Geodetskoj skici lica mjesta od rujna 2017.g., izrađenoj od strane Daria

Blaževića dipl.ing.geod. označen slovima „F-G-H-I-J-K-L-G1-F1-E1-D1-C1-F“, te točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 347 m2 na citiranoj Geodetskoj skici označeno slovima „F-C1-D1-E1-B1- A-B-C-D-E-F“, a vlasništvo predmetnih nekretnina tužiteljica je stekla nasljeđivanjem od svog oca RR pok. JR, koji je pak vlasništvo stekao nasljeđivanjem od svog oca KR, diobom sa svojim srodnicima i darovanjem od svog brata NR pok. JR, tako da se tužiteljica nalazi u zadnjem mirnom i faktičnom posjedu predmetnih nekretnine osobno i preko svojih prednika više od 150 godina

1.4. Tužiteljica da je postupila sukladno odredbi čl. 186a ZPP-a.

2. Tužena je dana 25. studenog 2024. godine, podnijela odgovor na tužbu u kojem predlaže tužbu odbaciti, podredno osporava tužbu i tužbeno traženje tužiteljice.

2.1. U prvom redu da nije ispunjena procesna pretpostavka iz čl. 186.a Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP), budući se tužiteljica obratila tuženiku zahtjevom za mirno rješenje spora koji tuženik nije odbio već je dopisom od 16. kolovoza 2024. pod brojem: N-DO-383/2024, koji je tužiteljica (po punomoćniku) zaprimila dana 20. kolovoza 2024., pozvao tužiteljicu na dopunu zahtjeva, osobito da, sukladno odredbi čl. 186. a st.10. ZPP-a, zatraži od nadležnog suda da izvede dokaz uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka za geodeziju u svrhu identifikacije predmetnih nekretnina te dokaz saslušanjem svjedoka koji imaju saznanja o posjedovanju traženih dijelova predmetnih nekretnina kroz relevantno vremensko razdoblje, a izvođenje kojih dokaza je bilo i jest nužno za utvrđivanje činjenica o kojima će ovisiti zauzimanje stava o osnovanosti zahtjeva za mirno rješenje spora, a konačno i tužbenog traženja tužiteljice.

2.2. Nadalje, navodi kako u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni odredbe čl. 186.a st. 5. ZPP-a jer zahtjev za mirno rješenje spora nije odbijen niti bi se radilo o tome da o zahtjevu nije odlučeno u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva, već bi sud imao primijeniti odredbu čl. 186.a st. 6. i odbaciti predmetnu tužbu.

2.3. U odnosu na meritum stvari ističe se da se tuženik u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu te predlaže isti odbiti i obvezati tužiteljicu na naknadu parničnog troška tuženiku.

2.4. Tužiteljica svoje traženje da temelji na stjecanju prava vlasništva s osnove dosjelosti budući se poziva na miran i neometan posjed sebe i svojih prednika unazad više od 150 godina, opisujući pravni slijed stjecanja traženih dijelova predmetnih čestica zemlje počev od svog neposrednog pravnog prednika-oca RR koji pak da je posjed tih čestica zemlje stekao naslijedivši svog oca KR pok. HR te diobom sa svojim srodnicima i darovanjem od svog brata NR pok. JR.

2.5. Nadalje, da iz navoda tužiteljice i uz tužbu priložene dokazne građe, ne proizlazi osnovanost tužbenog traženja budući ni jedna od priloženih isprava, nije dokaz faktične vlasti tužiteljice i/ili njenih pravnih prednika na predmetnim nekretninama te tužiteljica nije pružila dokaze na okolnost kada je i koji od njenih pravnih prednika zasnovao faktičnu vlast na traženim dijelovima predmetnih čestica zemlje, kao ni dokaze o kontinuitetu njihova navodnog posjeda kroz zakonom propisano vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, a nema ni dokaza da bi traženi dijelovi predmetnih čestica zemlje pripali u posjed upravo tužiteljici. Dakle, za sada tužiteljica da nije dokazala da bi ona, odnosno njeni pravni prednici dosjeli i time izvanknjižno stekli vlasničko pravo na traženim dijelovima predmetnih nekretnina.

2.6. Nadalje, da se tužiteljica obratila tuženiku zahtjevom za mirno rješenje spora, kao i da se na taj zahtjev tuženik očitovao dopisom broj: N-DO-383/2024 od 16. kolovoza 2024., kojim je pozvao tužiteljicu na dopunu zahtjeva, odnosno da sukladno odredbi čl. 186. a st.10. ZPP-a zatraži od nadležnog suda izvođenje dokaza očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka za geodeziju u svrhu identifikacije predmetnih nekretnina te dokaz saslušanjem svjedoka koji imaju saznanja o posjedovanju tih nekretnina kroz relevantno vremensko razdoblje, obzirom da su navedeni dokazi bili, a i danas su nužni za utvrđivanje činjenica o kojima će ovisiti donošenje odluke o osnovanosti zahtjeva tužiteljice; kako njena zahtjeva za mirnim rješenjem spora tako i ovog tužbenog traženja.

2.7. Tuženik da je spreman na rješenje ove pravne stvari mirnim putem, ukoliko bi tužiteljica dokazala ispunjenje svih zakonom propisanih pretpostavki stjecanja prava vlasništva temeljem dosjelosti, odnosno ukoliko tužiteljica dokaže da je njena faktična vlast, u pravnom slijedu iza njenih pravnih prednika, postojala na traženim dijelovima predmetnih nekretninama kroz razdoblje koje je moglo rezultirati stjecanjem vlasničkog prava na izvornoj osnovi-dosjelošću i uz pretpostavku da se radi o poštenom posjedu.

3. U tijeku postupka sud je izveo dokaze pregledom dokumentacije priložene u spisu i to: zk izvadak za ZU 1042 k. o. [katastarska općina], zk izvadak povijesni prikaz za ZU 1042 k. o. [katastarska općina], prijepis posjedovnog lista br. 5129 k. o. [katastarska općina], povijest promjena na katastarskim česticama izdana od DGU, Područni ured za katastar Split, Ispostava za katastar nekrentina Trogir, KLASA: 930-04/24-05/90, URBROJ: 541-28-02- 05/924-2 od dana 7. ožujka 2024., geodetska skica lica mjesta dipl.ing.geod. Daria Blaževića iz rujna 2017.g., rješenje o nasljeđivanju iza pok. VR pod posl.br. O-244/53 od dana 22.12.1953., rješenje o nasljedstvu iza pok. KR pok. HR pod posl.br. O-131/49 od dana 29. kolovoza 1949., rješenje o nasljeđivanju iza pok. RR. JR pod posl.br. O-733/15 od dana 16. kolovoza 2016., javnobilježnička isprava – Pogodba doživotnog prihoda odnosno oprskrbe pod posl. br. 6/35 od dana 7.1.1935., Dodatak darovnoj pogodbi "U [adresa], 29. travnja 1960." sklopljen između NR kao darodavca i RR kao daroprimca od dana 12.3.1965., ovjeren pod brojem 14/65 dana 12.3.1965., zahtjev za mirno rješenje spora upućen Općinskom državnom odvjetništvu Split od dana 24. srpnja 2024. s potvrdom primitka, Dopis ODO-a Split upućen odvjetniku Antoniu Šalovu br. N-DO-383/2024 od dana 16. kolovoza 2024., izveden je dokaz uviđajem na licu mjesta dana 27. lipnja 2025.g. uz sudjelovanje sudskog vještaka Daria Blaževića, pregledan je i pročitan nalaz VJ-64/2025 stalnog sudskog vještaka Daria Blaževića od 29. srpnja 2025.g., izveden je dokaz saslušanjem svjedoka ŠR, svjedoka ER, svjedokinje DR i tužiteljice.

4. Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.

5. Predmet spora u ovom postupku je zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva realnog dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

6. Iz stanja spisa proizlazi da je tužiteljica tijekom ovog postupka istaknula nasljeđivanje, diobu i dosjelost, kao pravni odnos radi stjecanja prava vlasništva predmetnih nekretnina.

7. Tužiteljica se prije podnošenja tužbe obratila nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu sa zahtjevom za mirno rješenje spora na koje navedeno tijelo nije odgovorilo, te nakon što među istima u predviđenim rokovima nije postignut dogovor oko mirnog rješenja spora, ovaj sud smatra da je ispunjena procesna pretpostavka iz čl. 186.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 81/07, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 89/14, 70/19, 80/22, 114/22,155/23, dalje: ZPP) pa je valjalo o zahtjevu meritorno odlučiti.

8. Kako u ovom postupku valja utvrditi postojanje određenog stvarnog prava, sud je kao bitnu činjenicu dužan utvrditi, odnosno identificirati predmet spora u tom pogledu zatražena je stručna pomoć sudskog vještaka dipl. ing. geodezije Daria Blaževića, koji je određen kao sudski vještak, na što stranke nisu imale primjedbi.

9. Iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka Daria Blaževića od dana 30. srpnja 2025.g., proizlazi identifikacija predmetne nekretnine, pokazani predmet spora u postupku očevida je nekretnina u Marini, opisana u zapisniku s lica mjesta u postupku očevida. Predmet spora je prikazan na geodetskoj skici lica mjesta (poglavlje 3. Prilozi) likom

A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-P-A, ispunjen crvenom točkastom šrafurom, površine 1754 m² koji se po katastarskom i zemljišnoknjižnom stanju sastoji od:

- dijela kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], površine 1407 m² (lik omeđen slovima F-G-H-I-J- K-L-M-N-O-R-S-F)

- dijela kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], površine 347 m² (lik omeđen slovima A-B-C-D-E- F-S-R-O-P-A)

9.1. Neposrednim opažanjem suda radi se o nekretnini koja je u naravi zarasla u nisko raslinje i borika, sa tri stabla maslina. Predmetna nekretnina sa svih strana je omeđena starim kamenim suhozidovima, osim dijelom istočne granice gdje je međa uređena u dogovoru sa susjednom nekretninom te predstavlja zamišljeni pravac između dva kolca.

10. Kako nije bilo primjedbi stranaka na vještvo, sud u potpunosti prihvaća kao stručan i argumentiran navedeni nalaz i mišljenje kao dokaz predmetne identifikacije nekretnine.

11. Nakon utvrđene pravilne identifikacije nekretnine, valjalo je ocijeniti sve isprave koje su tužitelji priložili u tužbi, te ocjeniti iskaze svjedoka.

12. U svom iskazu svjedok ŠR, rođ. 1932. godine, navodi da zna o kojoj nekretnini se radi, ona da se zove "Krivotina". Ta parcela da je inače pripadala zajedničkoj baki IR, to da je prabaka ĆR, a njegova baka. Njen otac da se zvao SR i da je imao samo nju kćerku. Inače IR da je dobila sedam parcela, ona da je to dobila od svoga oca. Pereža IR da je imala dva sina i dvi kćeri, jedan sin je djed od ĆR, a jedan njen otac, djeca da su se zvala UR, JR, R i J. UR da je njen otac, a JR da je njegov stric, a djed tužiteljice, a stric da je imao polovinu od materinog imanja. Njegov otac UR i stric JR da su se podijelili još 1946. godine u vezi ove parcele, na način da svatko dobije po pola, a sestre R i J da su dobile na drugom mjestu parcele, da je P dobila "Babin kuk", a J "Pod ošljaka" jedan komad. On i otac tužiteljice da su radili ove nekretnine. Njegov otac osim njega da ima još 7 djece, a JR da ima NR, RR, AR i ČR. RR da je otac od tužiteljice i on i njegov rođak RR da su radili na ovim parcelama. Navodi da su kopali motiku, sijali bob, žito, da su imali i 11000 loza vinograda i to da su sve on i njegov rođak RR obrađivali. NR da nikad nije dolazio na imanje, ima dvije kćeri, AR da je umro 1956.g. da je bio invalid, nije imao djece, ČR da je živio u [adresa], da nije nikad dolazio na ovo imanje, nije ništa radio na njemu. Nadalje navodi da RR ima pravo na polovinu Božanovog imanja i njegova kćer ĆR. RR da je inače otišao, odnosno napustio ženu i kćer tako da se o ovom imanju nastavila voditi brigu njegova prva žena H. ĆR da je jedina kćer od njegovog rođaka RR. RR da je dobio sina u drugom braku, a njegov sin i njegova žena da nisu nikad došli na Božanovo imanje, a sin od RR iz ovog drugog braka da govori da je to njegovo, a nikad nije tu dolazio. Inače kada su se dijelili UR i stric JR točno da se znalo što je kome pripalo, nikad tu da nije bilo nikakvih prijepora. Inače ima 47 parcela, imanja I. Njegov dida HR da je inače ovu parcelu dobio nasljedstvom od svoje majke CR, bila je jedinica u oca. Inače CR da je bila kćer od FR. Djed HR da je ostao sam na Božanovu imanju i ona da je njemu sve ostavila, da je imao još jednog brata FR koji da je otišao u Ameriku, tamo da je umro, nikad da se nije vratio. Nadalje, da nitko nikada nije dolazio niti je netko drugi radio na ovoj parceli osim mene i RR, i to tako sve od 1940-ih godina prošlog stoljeća.

13. U svom iskazu svjedok ER, rođ. 1952., navodi da zna o kojoj se nekretnini radi, da se zove "Krivotina". Nadalje, da je tužiteljica to naslijedila od svoga oca RR, a on da je to naslijedio od svoga oca pok. JR, a KR da je pak to naslijedio od majke ŽR, a ona da je to donijela ovu nekretninu u dotu kad se udala za HR, zvali su ga U. GR i HR da su imali dvije kćeri i dva sina, sinovi da su bili JR i UR, a kćerke P i O (A, J). Nadalje, da su se ovo dvoje braće JR i UR podijelili, svatko da je dobio polovinu nekretnine, a onda dio od JR da je pripao tužiteljici ĆR i ČR, a to da je ustvari od ĆR stric. JR da je od djece imao RR, NR, ČR i AR, on da je umro mlad. UR da je imao ŠR, N, H, IR (njegovu majku) i AR. Na ovoj parceli da su dio dobili RR i ČR, a NR da je dobio na drugom mjestu, a AR da je umro mlad. Inače da je ĆR dopalo sa zapadne strane, odnosno to da je ovaj dio koji je pripao RR, a ČR da je pripao dio sa istočne strane. Ovaj dio koji je u diobi između UR i JR pripao UR kasnije to da pripalo ŠR koji da je ranije svjedočio u ovom predmetu. Inače sada na ovoj parceli ima nekoliko maslina, a ona da se prije obrađivala, pogotovo dio uz cestu, tako da su se sadile i sijale određene kulture, bob, biži, žitarice i slično tome. Inače da je cijela parcela kao cjelina omeđena suhozidovima, ali unutarnji dijelovi koje da su oni međusobno dijelili nisu omeđeni, ali da misli da svatko od njih zna što je kome pripalo, pretpostavlja da su stavili ponešto piture kad su se dijelili. Nadalje, navodi da ih nije nitko nikada ometao u posjedu. Na upit zam. pun. tužitelja jesu li ograđeni dijelovi ČR i RR, isti navodi da nisu ograđeni, ali oni jako dobro znaju što je kome pripalo na terenu.

14. U svom iskazu svjedokinja DR, rođ. 1952., navodi da se ovaj predio zvali "Dobročevo", a zna da ima i naziv "Krivotina" ovu zemlju. Nadalje, tužiteljica da je to stekla od svoga oca RR, a RR da je to stekao od svoga oca JR, ali dalje od toga da ne zna, to da je ipak daleko. Njegova sestra H da je dolazila na parcelu. JR da je imao RR, NR, ČR i još da je bio jedan brat AR, on da je bio bolestan i umro mlad. Koliko da je njemu poznato oni da su se kao braća podijelili i da nije čula da je među njima bilo nekakvih prijepora ili sporova, ali da na terenu ne bi znala točno pokazati što je koga pripalo. Ne znam za braću od JR, to da joj nije poznato, a nije poznato ni ime IR. Inače da ova parcela sada djeluje više obrasla, a zna da je bilo suhozidova. Nije joj poznato što se u prošlosti na njoj sadilo i slično tome. Nadalje, navodi da ima jednog polubrata, ali da ne zna ništa posebno o njemu, da je njemu otac ostavio sve osim što je ovdje ostavio tužiteljici ĆR.

15. U svom iskazu tužiteljica navodi da je sa majkom odlazila još kao mala, često bi obilazila ovu nekretninu, sada na njoj da ima 2-3 masline, da je više zarasla, parcela da se zove "Krivotina". Koliko da zna po pričanju u obitelji, nešto da se davno tu i sadilo u jednom dijelu ove parcele, da je bilo boba i sličnih kultura, ali to da je bilo odavno. Nadalje, to da se može vidjeti i iz ove skice da je ona sa ove zapadne strane omeđena suhozidom, tako i sa južne i sa sjeverne strane, jedino da istočni dio nema vidljivu među jer da sa te strane graniči sa njenim stricom. Parcela da je bila od pokojnog oca BR, on da njoj oporučno ni u ostavštini nije ništa ostavio, jer da on na neki način nju ne smatra svojom kćerkom, on da se razveo od njezine majke, da je zasnovao drugu obitelj i u toj drugoj obitelji da je dobio sina MR, koji da je njen polubrat. Polubrat MR da je ponudio ovu parcelu da je uzme kao dio od oca, tako da ona više ništa ne traži iza njegove ostavštine. Inače njen otac RR da je to stekao od svoga oca, a on da se zvao JR, a JR da je to stekao od svog oca, ali da je zaboravila kako bi se on zvao, čini joj se HR. HR da je inače imao dva sina, JR i UR, i imao je dvije kćeri, ali da nije u to sigurna. Koliko da joj je poznato da su se JR i UR podijelili svatko po pola, tako da ustvari ova polovica, a koja da je i predmet ovog spora da je pripala JR, a od te polovice njemu da je pripala polovica (1/4 ukupne zemlje). JR da je imao od djece ČR, NR, RR i još jednog sina, ali da se ne sjeća kako se zvao, da je umro rano. Nadalje, da su se oni međusobno dogovorili i izvršili diobu, tako da pola pripadne njenog oca RR, a druga polovica da bi pripala ČR, NR da je dobio na nekom drugom mjestu, a ovaj četvrti sin da je umro mlad i nije imao svoju obitelj. Tako da ova druga polovica nekretnine, dio iza istočne međe koja ustvari nije vidljiva pripada stricu ČR. Navodi da tu nema nikakvog prijepora, niti da ga je ikada bilo između njih dvoje, zna se točno kome je što pripalo. Sve ovo što je pripalo njenom ocu RR na ovom dijelu da je sada pripalo njoj. Nadalje, da nije bilo nikad nikakvih sporova, da nikad nitko iz obitelji, kao ni neke treće osobe ne bi dolazili i tvrdili da je njihovo.

16. Čitanjem izvatka iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], proizlazi kako je na istoj upisana Republika Hrvatska.

17. Pregledom povijesnog izvatka za z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], proizlazi da su predmetne nekretnine bile upisane pod kulturom pašnjak i vrtal, a da je BR Č pok. HR temeljem pogodbe doživotnog prihoda između ostalih nekretnina prenijela i predmetnu nekretninu svojim sinovima UR i JR.

18. U katastarskom operatu u posjedovnom listu br. 5129 Područnog ureda za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina [adresa], na predmetnim nekretninama kao posjednik je upisana Republika Hrvatska, a nekretnine imaju naziv "Mali Ošljak".

19. Iz povijesti promjena na katastarskim česticama Klasa:930-04/24-05/90, Ur. broj:541-28-02-05/9-24-2 od 07.03.2024., proizlazi da su predmetne nekretnine evidentirane od osnutka katastarskog operata 1952. godine, i da je bio upisan RR na čest. zem. [katastarska čestica], a na čest. zem. [katastarska čestica] PR. HR, a takvo stanje je zadržano sve do 2018. godine, kada se upisuje temeljem priloženih izvadaka iz zemljišne knjige Republika Hrvatska.

20. Iz rješenja o nasljeđivanju Kotarskog suda u Trogiru broj O- 131/49 iza pok. KR pok. HR, proizlazi da su istog naslijedili NR pok. JR te maloljetni RR i ČR.

21. Iz rješenja o nasljeđivanju Kotarskog suda u Trogiru posl. broj O- 244/53 iza pok. HR AR pok. JR, proizlazi da su istog naslijedili maloljetn. ČR. JR, NR pok. JR i RR pok. JR.

22. Iz rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Željene Biuk, posl.broj O- 7336/15 iza pok. HR RR pok. JR, proizlazi da je temeljem zakona i sporazuma o diobi sa MR pok.Marka čest. zem. [katastarska čestica] „Mali Ošljak“naslijedila tužiteljica.

23. Iz pogodbe doživotnog prihoda odnosno opskrbe od dana broj 6/35 od 7. januara 19355. godine proizlazi da je pok.PR pok. K žena HR ustupila u naslov doživotnog prihoda sinovima UR i ĐR Jurinim koji stječu ½ nekretnine gdje se između ostalih nekretnina spominju i nekretnine položene u z. u. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina].

24. Iz iskaza saslušanih svjedoka kojima sud poklanja povjerenje iz razloga što su njihovi iskazi bili neposredno uvjerljivi, logični i sukladni ostalim izvedenim dokazima, te sukladno naprijed navedenim ispravama, utvrđena je činjenica kontinuiranog i neometanog posjedovanja predmetnih dijelova nekretnine od strane tužiteljice i njezinih prednika, a potvrđene su i činjenice predmetne diobe unutar obitelji. Povezujući iskaze svjedoka sa onim što proizlazi iz naprijed navedenih isprava, nije utvrđeno ništa suprotno od onog o čemu su svjedoci iskazivali.

25. Odredbom članka 114. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14) pravo vlasništva se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, dok je stavkom 2. određeno da pravo vlasništva je stečeno kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

26. U postupku je valjalo utvrditi je li tužiteljica dosjelošću preko svojih pravnih prednika ispunila pretpostavke stjecanja prava vlasništva.

27. U konkretnom postupku mjerodavno je pravo koje je bilo na snazi u vrijeme nastanka tog odnosa, dakle pravna pravila bivšeg Općeg Građanskog zakonika (dalje OGZ-a). Također prema odredbi čl. 388. st.2. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91, dalje ZOVO) propisano je da se primjenjuju pravila koja su bila na snazi u vrijeme stjecanja.

28. Prema pravnom pravilu OGZ-a, paragrafu 1460 - za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti zahtijevo se zakonit, pošten i istinit posjed. Prema Općem Građanskom zakoniku, pravo vlasništva se moglo steći, između ostalog, na temelju pravnog posla i to upisom u zemljišne knjige, ali i faktičnom realizacijom pravnog posla u naravi, odnosno, predajom i stupanjem u posjed. Nadalje, člancima 1461. do 1471. Općeg Građanskog Zakonika uređeno je pitanje stjecanja prava vlasništva dosjelošću. Tako je potrebno da je posjed zakonit (1461), pošten (1463), istinit (1464), te je potrebno i vrijeme dosjedanja.

29. Stjecanje vlasništva dosjelošću bilo je propisano i u članku 28. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91, dalje ZOVO), te je propisano sad i u članku 159. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17- dalje u tekstu ZV). Odredbom članka 159. stavka 1. ZV-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom stvari ako posjed ima određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom stvari. Tako je stavkom 2. propisan rok od 10 (deset) godina za kvalificiranog posjednika (poštenog, istinitog i zakonitog), dok je stavkom 3. istog članka propisan rok od 20 (dvadeset) godina za poštenog posjednika.

30. Valja istaknuti da kod dosjelosti kao originalnog osnova stjecanja prava vlasništva moraju biti ispunjene određene zakonske prepostavke i to: sposobnost stjecanja (opća pravna sposobnost), sposobnost stvari (svaka stvar na koju može postojati pravo vlasništva), posjed određene kvalitete (kvaliteta posjeda) i vrijeme dosjelosti (zakonom određeno vrijeme). Za redovnu dosjelost potrebno je utvrditi da je posjed kvalificiran kao zakonit, pošten (savjestan) i istinit. Zakonit je onaj posjed koji se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva. Savjestan (pošten) posjed postoji kada posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, dakle kada posjednik opravdano vjeruje da je stvar pribavio od vlasnika (s tim da se poštenje, savjesnost presumira). Istinit je onaj posjed koji nije stečen ni silom ni prevarom ili zlouporabom povjerenja. Da bi se mogla uvažiti dosjelost prava vlasništva na nekretnini dugotrajnim posjedovanjem treba utvrditi na nedvojben način ponašanje posjednika kroz čitavo vrijeme posjedovanja, jer "zla vjera" spriječava početak tijeka dosjelosti. Kako je dosjelost stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme, to pravni učinci dosjelosti nastupit će po samom zakonu čim se ispune prepostavke stjecanja putem dosjelosti. Odlučna pretpostavka za stjecanje pava vlasništva dosjelošću je pošten (savjestan) posjed kroz zakonom određeno vrijeme i s tim da nije nužno da posjed bude i zakonit (odluka VSRH, Rev- 1628/15).

31. Kod činjenice da su predmetne nekretnine prednici tužiteljice držali u vlasničkom posjedu više od 100 godina, da su predmetne nekretnine nekoć dijelom bile pašnjaci i da se na njima uzgajao, bob, žito, loza, da su iste posjedovali prednici tužiteljice prabaka IR, djed OR i njegov brat UR, a po izvršenoj diobi između braće nastavio je posjedovati predmetne nekretnine OR djed tužiteljice, a nakon njega njegovi nasljednici koji su se i međusobno podijelili na način da je jedna polovica pripala oca tužiteljice BR, a druga polovica TR, a iza smrti BR temeljem sporazuma sa bratom MR, tužiteljici je pripala predmetna nekretnina, a što je vidljivo i iz nalaza sudskog vještaka geodeta, te neposrednim opažanjem suda, ocjenjujući sve provedene dokaze posebno i u njihovoj ukupnosti, te poklanjajući punu vjeru iskazima svjedoka i tužiteljice, sud smatra kako je tužiteljica u konkretnom slučaju dokazala da su se već kod njezina prednika BR pok. JR ostvarile sve pretpostavke koje zakon traži za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na označenim nekretninama.

32. U konkretnom slučaju ispunjenja je dakle prepostavka o savjesnosti i poštenju posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću, budući da tužiteljica kao jedina posjednica kroz sve vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njezina jednako kao što su to ranije smatrali i prednici tužiteljice. Valja istaći da se prenošenje posjeda derivativnim, izvedenim načinom na novog posjednika ne prekida dosjedanje, nego se postojeći posjed nastavlja na njegovog univerzalnog ili singularnog sukcesora, pa je u takvim okolnostima posjed nastavljen na tužiteljicu.

33. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog postupka sud zaključuje da navedene okolnosti ukazuju da su tužiteljica i njezini prednici u mirnom, zakonitom, istinitom i poštenom posjedu predmetnog realnog dijela nekretnine svakako dulje od 100 godina, da su u odnosu na tužiteljicu ispunjene prepostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, da su tuženici samo formalno upisani, te da su prednici tužiteljice posjedovali navedene nekretnine i u vrijeme kada se primjenjivao Opći građanski zakonik (OGZ) koji se primjenjivao na temelju Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije ("Službeni list FNRJ" broj 86/46, 105/46, 96/47), sve do rujna 1. rujna 1980., kada je stupio na snagu Zakon o osnovnim vlasničko pravnim odnosima ("Službeni list SFRJ" broj 6/80, 36/90, "Narodne novine" broj 53/91, 91/96), koji je bio na snazi do 1. siječnja 1997., kada je stupio na snagu Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 - službeni pročišćeni tekst, 94/17 - službeni pročišćeni tekst, dalj: ZV) te da su prednici tužiteljice cijelo to vrijeme neprekidno posjedovali predmetne nekretnine, pa tako i nakon 1. siječnja 1997. kada je na snazi ZV koji u svojoj odredbi 159. ZV propisuje pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, koje su u cijelosti ispunjene u ovom slučaju.

34. Stoga je sud na temelju svih provedenih dokaza i rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, osnovom odredbi čl. 7. st. 1., čl. 8. i čl. 219. st.1 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08 , 123/08 , 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23- nastavno ZPP-a, koji se Zakon ima primijeniti u ovom postupku), ocjenom svakog dokaza zasebno i svih izvedenih dokaza zajedno u njihovoj međusobnoj vezi, odlučio kao u izreci presude.

35. Odluka o trošku je izostala jer tužiteljica nije popisala parnični trošak.

U Trogiru, 6. veljače 2026.

Sutkinja

Danira Vujević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovom sudu elektroničkom komunikacijom ili u pisanom obliku u 3 primjerka (čl.106.a st.5.ZPP), a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

- pun.tužitelja Antoniu Šalovu, odvjetniku u Trogiru

- zz tuženika ODO Split

- u spis