REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U PULI-POLA
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola
Poslovni broj Gž-112/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji Kristini Pavičić-Sirotić, u pravnoj stvari tužiteljice HH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Krešimir Pencinger, odvjetnik u Slavonskom Brodu, protiv tuženih 1. NH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Mate Puljiz, odvjetnik u Novskoj, i 2. Općine Jasenovac, Jasenovac, Trg kralja Petra Svačića 19, OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Bojan Grahek, odvjetnik u Kutini, radi utvrđenja ništetnosti ugovora, odlučujući o žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Kutini, Stalne službe u Novskoj poslovni broj P-153/2025-13 od 5. prosinca 2025., dana 6. veljače 2026.,
r i j e š i o j e
I. Djelomičnim odbijanjem a u preostalom dijelu uvažavanjem žalbe tužiteljice, rješenje Općinskog suda u Kutini, Stalne službe u Novskoj poslovni broj P-153/2025-
13 od 5. prosinca 2025. se:
- potvrđuje u odnosu na točku I. i II. izreke;
- potvrđuje u odnosu na točku III. izreke i to u dijelu kojim je naloženo tužiteljici naknaditi tuženoj Općini Jasenovac troškove parničnog postupka u iznosu od 1.406,25 eur sve s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine teče od 5. prosinca 2025. do isplate, a sve u roku od 15 dana;
- preinačava se u preostalom dijelu točke III. izreke, na način da se zahtjev tužene Općine Jasenovac za naknadom troškova postupka preko priznatog iznosa od 1.406,25 eur s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, pa do konačno suđenog u iznosu od 2.031,25 eur zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom (za iznos od 625,00 eur i kamatom na taj iznos) odbija kao neosnovan.
II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troškova žalbe kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem riješeno je:
„I Odbacuje se tužba u ovoj pravnoj stvari radi nedostatka pravnog interesa tužiteljice HH.
II Nalaže se tužiteljici HH da 1.tuženoj NH naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.125,00 eura u roku od 15 dana.
III Nalaže se tužiteljici HH da 2.tuženoj Općini Jasenovac naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.031,25 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine teče od 5. prosinca 2025. do isplate, a sve u roku od 15 dana.“
2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom navedeno rješenje pobija tužiteljice zbog bitnih povreda odredaba Zakona o parničnom postupku, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe da je sud počinio bitnu povredu postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku obzirom da se predmetno rješenje ne može ispitati jer sud nije naveo razloge o odlučnim činjenicama, razlozi koje je naveo nejasni su proturječni te postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava ili zapisnika i samih tih isprava ili zapisnika. Tvrdi da sud nije iznio relevantne i dostatne razloge za svoje rješenje, da ga nije obrazložio na način koji otklanja svaku sumnju u arbitrarnost postupanja i odlučivanja, što ima za posljedicu da joj je istim povrijeđeno Ustavno pravo zajamčeno člankom 29. stavak 1. Ustava - pravo na pravično suđenje. U nastavku svoje žalbe ponavlja činjenične navode iz tužbe, te navodi da je svoj status zainteresirane osobe učinila vjerojatnim u početku parnice, pa da je nejasno zašto sud nije već po primitku tužbe istu odbacio jer se na tu okolnost sud pazi po službenoj dužnosti. Tvrdi da ima pravo tražiti utvrđenje ništetnosti predmetnog Ugovora jer je sasvim izvjesno da ona ima dostatne razumne razloge očekivati postojanje njezinog subjektivnog interesa, odnosno ima legitimno očekivati pravnu korist od presude koja bude donesena u postupku, jer ako bi sud utvrdio da je predmetni ugovor o darovanju ništetan po samom zakonu, tada bi svaka stranka bila dužna vratiti ono što je primila na temelju ništetnog pravnog posla, nakon čega bi tužena Općina Jasenovac u skladu sa svojom ranijom odlukom bila dužna provesti zakonom propisan postupak kojim bi na javnom natječaju prodao nekretnine po tržišnoj cijeni, a ona bi svakako sudjelovala na takvom natječaju, jer ima snažni pravni i ekonomski interes okrupniti vlastiti posjed jer je već vlasnica nekretnina istočno i zapadno od nekretnina sada u vlasništvu tužene NH. Ističe da sud u predmetnom rješenju nije dao razloge zašto nije postupio po njenom prijedlogu da o postojanju ovoga postupka obavijesti Republiku Hrvatsku. Osporava i odluku o troškovima postupka pozivom na članak 6. stavkom 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda s protokolima 1., 4., 6., 7., 11., 12., 13., 14., 15., članak 29. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske, ističe da je sud bio dužan prilikom odlučivanja o troškovima postupka pozivom na odredbu članka 154. stavka 1. Zakona o parničnom postupku provesti test razmjernosti, a također da je sud neosnovano drugo tuženici priznao trošak sastava podneska od 24. listopada 2025., jer se radi o podnesku koji je identičan odgovoru na tužbu. Obzirom na navedeno, predlaže da se njena žalba uvaži, preinači predmetno rješenje sukladno žalbenim navodima, a podredno da se predmetno rješenje ukine i predmet vrati sudu prvoga stupnja na ponovo suđenje. Potražuje troškove žalbe.
3. Sa žalbom tužiteljice postupljeno je na temelju odredbe članka 359. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025. - dalje: ZPP).
3.1. Odgovor na žalbu nije dostavljen.
4. Žalba tužiteljice nije osnovana u dijelu kojim je odlučeno o odbacivanju tužbe i troškovima postupka koji pripadaju tuženoj NH, a samo djelomično - u neznatnom dijelu, je osnovana u odnosu na odluku o troškovima postupka tužene Općine Jasenovac.
5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice usmjeren na utvrđenje da je ništetan Ugovor o darovanju broj 1/2010 sklopljen između tužene Općine Jasenovac, kao darovatelja, i tužene NH, kao daroprimatelja, kojim ugovorom je tužena Općina Jasenovac darovala tuženoj NH bivše nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], te posljedično da se naloži brisanje prava vlasništva upisanog u korist tužene NH i uspostavi ranije zemljišnoknjižno stanje uz nadoknadu troškova postupka. Radi se o Ugovoru na kojem je potpis tadašnje zakonske zastupnice tužene [adresa], DH, ovjeren 17. ožujka 2010. pod brojem OV-1243/10.
5.1. Naime, tužiteljica svoj tužbeni zahtjev temelji na tvrdnji (što ponavlja tijekom čitava postupak a na što upire i u svojoj žalbi) da se radi o ugovoru koji je protivan odredbi članka 391. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/1996., 68/1998., 137/1999. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 22/2000. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014. i 81/2015.
- pročišćeni tekst i 94/2017. - ispravak pročišćenog teksta - dalje: ZVDSP), a sve to stoga što je tužena Općina Jasenovac raspolagala predmetnim nekretninama u korist tužene NH bez naknade i bez provođenja javnog natječaja, što ima za posljedicu ništetnost predmetnog ugovora sukladno odredbi članka 322. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023. i 155/2023. - dalje: ZOO). Njen pravni interes za isticanjem zahtjeva kao što je predmetni (članak 327. ZOO) ogleda se u činjenici da je vlasnica nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koje nekretnine se nalaze s lijeve i desne strane od predmetnih nekretnina tužene NH (k. č. br. [katastarska čestica]., k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], sve upisane zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]), pa je ona zainteresirana za kupnju istih - koje pravo joj je uskraćeno neobjavljivanjem javnog natječaja, a sve u cilju okrupnjavanja svoga posjeda.
6. Pobijanim rješenjem prvostupanjski je sud nakon zaključenja prethodnog postupka i održane glavne rasprave odbacio kao nedopuštenu tužbu tužiteljice zbog nedostatka pravnog interesa na njenoj strani za podnošenje tužbe kao što je predmetna (članak 187. stavak 2. ZPP), uz obrazloženje, u osnovnom, da se tužiteljica u predmetnom slučaju ne bi mogla smatrati zainteresiranom osobom obzirom da nema nikakav realni interes za isticanjem zahtjeva na utvrđenje ništetnim predmetnog ugovora o darovanju sklopljenog između tuženica, jer interes koji ističe (kupnja predmetnog zemljišta radi okrupnjivanja njega pojeda) je apstraktan i neizvjestan obzirom da se ne može realno očekivati da bi ona bila jedini prijavitelj na natječaju za kupnju kao niti da bi dala najpovoljniju ponudu, a s druge strane i da se utvrdi ništetnost ugovora tužiteljica od toga ne bi imala nikakvu korist obzirom na sadržaj odredbe članka 322. stavak 2. ZPP, odnosno predmetno zemljište bi i dalje ostalo u vlasništvu tužene Općine Jasenovac budući da njoj sklapanje darovnog ugovora nije bilo zabranjeno, pa u tom slučaju tužiteljica i ne bi mogla ostvariti svoj interes.
7. Ispitujući pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi, a pazeći pri tome po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka i na pravilnu primjenu materijalnog prava (članak 365. ZPP), ocjena je ovoga suda drugoga stupnja da je pobijana odluka pravilna i zakonita, osim u dijelu odluke o troškovima postupka tužene Općine Jasenovac.
7.1. Ovaj drugostupanjski sud utvrdio je da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
7.2. Nije počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP, na koju se poziva tužiteljica, jer je prvostupanjski sud iznio dostatne i razumljive razloge za svoju odluku.
7.3. Tvrdnja tužiteljice da predmetno rješenje predstavlja arbitrarnu i neobrazloženu odluku nije osnovana, jer je prvostupanjski sud svrhovito tumačio i primjeno mjerodavno materijalno i procesno pravo i iznio relevantne i dostatne razloge za svoju odluku koja ne odstupa od ustaljene sudske prakse. Pravo na obrazloženu sudsku odluku u okviru prava na pravično suđenje strankama pokazuje da je njihov predmet ispitan i razmotren. To se pravo ne može tumačiti na način da zahtijeva detaljan odgovor na svaku tvrdnju stranke u postupku već je potrebno iznijeti navode stranaka koji su odlučujući za ishod postupka te dati činjenične i pravne razloge za donesenu odluku, kao što je i učinjeno u prvostupanjskom rješenju, pri čemu nezadovoljstvo stranke utvrđenim i izraženim pravnim stavom suda prvoga stupnja ne predstavlja povredu prava na pravično suđenje zajamčeno člankom 29. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/1990., 135/1997., 8/1998., 113/2000., 124/2000., 28/2001., 41/2001., 55/2001., 76/2010., 85/2010. i 5/2014).
7.4. Neosnovno je i žalbeno isticanje relativno bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. u vezi člankom 288. stavak 1. i 2. ZPP. Naime, postojanje pravnog interesa u smislu odredbe članka 187. stavak 2. ZPP provjerava se do donošenja odluke o tužbenom zahtjevu, pa njegovo postojanje mora postojati do zaključenja glavne rasprave, do kojeg trenutka je sud ovlašten deklaratornu tužbu kao što je predmetna, zbog eventualnog nedostatka postojanja pravnog interesa odbaciti. Također, neosnovan je njen žalbeni navod da joj je postupanjem suda uskraćenja mogućnost dokazivanja svog pravnog interesa, jer sud sukladno ovlaštenjima iz članka 220. stavka 2. ZPP odlučuje koje će od predloženih dokaza (članak 219. stavak 1. ZPP) izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica, u predmetnom slučaju onih koji su vezani za postojanje pravnog interesa tužiteljice na podnošenje predmetne tužbe, što je u učinio sukladno ovlaštenjima iz članka 8. ZPP.
7.5. Točno je da je tužiteljica svojim podneskom od 30. rujna 2025. predložila da se temeljem odredbe članka 211. ZPP o postojanju ove parnice obavijesti Republika Hrvatska, te da je se pozove da stupi u parnicu na strani tužiteljice, jednako kao što je točno da sud po tom prijedlogu tužiteljice nije postupio. Međutim, sama činjenica nepostupanja po prijedlogu tužiteljice predstavlja relativno bitnu povredu postupka koja nema utjecaj na pravilnost i zakonitost predmetnog rješenja.
8. Iz stanja predmeta (materijalne dokumentacije koja prileži predmetu) koji je ovome sudu dostavljen na nadležno postupanje, proizlazi činjenično stanje koje je konačno i nesporno, i to:
- da je tužiteljica vlasnica nekretnina k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica]. i k. č. br. [katastarska čestica], sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koje se s lijeve i desne strane nalaze do nekretnina tužene NH i to sada k. č. br. [katastarska čestica], Trebež, dvorište, površine 776 m[2] , k. č. br. [katastarska čestica], Trebež, dvorište, površine 774 m , i k. č. br. [katastarska čestica], Trebež, dvorište, površine 790 m[2] - nekretnine tužene NH su predmetne nekretnine;
- da je tužena NH pravo vlasništva predmetnih nekretnina stekla temeljem Ugovora o darovanju broj 1/2010 sklopljenog s tuženom Općinom Jasenovac dana 15. ožujka 2010. - potpis zakonske zastupnice tužene [adresa], DH, ovjeren je 17. ožujka 2010. pod brojem OV-1243/10;
- da je tužena NH bila u posjedu predmetnih nekretnina od 1994. kada je iste kupila od tadašnjeg izvanknjižnog vlasnika ĐH sve temeljem Ugovora o kupoprodaji od dana 25. ožujka 1994. (radi se o ugovoru na kom je potpis prodavatelja ovjeren i na koji je razrezan porez);
- da je tužena NH u katastarskom operatu bila upisana kao posjednica predmetnih nekretnina u periodu od kupnje pa do 2017. te od 25. listopada 2019. pa do 25. lipnja 2025. (dana izdavanja povijesnog izvatka iz katastarskog operata);
- da je tužena Općina Jasenovac upisana kao vlasnica predmetnih nekretnina temeljem potvrde Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Ispostava u
[adresa] od 19. listopada 2009.;
- da je tuženoj NH 2023. izdana građevinska dozvola za izgradnju zgrade stambene namjene na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].
8.1. Među parničnim strankama i nadalje je sporno postoji li pravni interes tužiteljice na podnošenje predmetne tužbe.
9. Odredbom članka 322. stavka 1. ZOO propisano je da ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva ništetan je, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo.
9.1. Članak 391. stavak 1. ZVDSP propisuje da nekretninu u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave tijela nadležna za njihovo raspolaganje mogu otuđiti ili njome na drugi način raspolagati samo na osnovi javnog natječaja i uz naknadu utvrđenu po tržišnoj cijeni, ako zakonom nije drukčije određeno, dok je stavkom 5. istoga članka Zakona propisano da pravni poslovi sklopljeni protivno odredbama ovoga članka ništetni su.
9.2. Odredbom članka 323. stavka 1. ZOO propisano je da u slučaju ništetnosti ugovora svaka ugovorna strana dužna je vratiti drugoj sve ono što je primila na temelju takva ugovora, a ako to nije moguće, ili ako se narav onoga što je ispunjeno protivi vraćanju, ima se dati odgovarajuća naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, ako zakon što drugo ne određuje.
9.3. Odredbom članka 367. stavka 1. ZOO propisano je da na ništetnost sud pazi po službenoj dužnosti i na nju se može pozivati svaka zainteresirana osoba, a pravo zahtijevati utvrđenje ništetnosti ima i državni odvjetnik.
9.4. Odredbom članka 187. ZPP propisano je da tužitelj može u tužbi tražiti da sud samo utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave (stavak 1.), a takva se tužba može podići kad je to posebnim propisima predviđeno, kad tužitelj ima pravni interes da sud utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave prije dospjelosti zahtjeva za činidbu iz tog odnosa ili kad tužitelj ima kakav drugi pravni interes za podizanje takve tužbe (stavak 2.).
10. Suprotno žalbenim navodima tužiteljice, prvostupanjski je sud pravilno utvrdio i zaključio da tužiteljica nema pravni interes za podnošenje tužbe na utvrđenje da je ništetan Ugovor o darovanju broj 1/2010 sklopljen između tužene Općine Jasenovac, kao darovatelja, i tužene NH, kao daroprimatelja, pa posljedično i uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja, jer nije zainteresirana osoba u smislu odredbe članka 367. stavak 1. ZOO.
10.1. Točno je da je odredbom članka 367. stavka 1. ZOO propisano, između ostalog, da se na ništetnost može pozivati svaka zainteresirana osoba, ali taj pojam nije unaprijed određen, radi se o vrlo širokom pojmu, pa su tako zainteresirane osobe svakako ugovorne strane ali i treće osobe u odnosu na koje bi se mogli protegnuti učinci ništetnog ugovora, pa upravo radi tih učinaka odnosno zaštite svojih subjektivnih pravnih interesa, te osobe imaju legitimni pravni interes tražiti utvrđenje ništetnim ugovora.
10.2. Tužiteljica je u predmetnom slučaju upravo treća osoba koja treba dokazati da ima legitimni odnosno izravni ili konkretni pravni interes tražiti utvrđenje ništetnim predmetnog ugovora o darovanju, što nije učinila, jer i po pravnom shvaćanju ovoga suda drugoga stupnja tužiteljica nije dokazala da je njeno subjektivno pravo u predmetnom slučaju povrijeđeno ili ugroženo - jer ona ne polaže nikakva konkretna stvarna prava na predmetnim nekretninama, a niti je dokazala da će u slučaju da njen tužbeni zahtjev bude prihvaćen kao osnovan, ta okolnost za nju predstavljati ostvarenje određene pravne koristi, koju bez povoljne sudske odluke ne bi mogao ostvariti, jer ona niti u tom slučaju ne bi ishodila upis svog prava vlasništva nad predmetnim nekretninama.
10.3. Naime, usvajanje deklaratornog tužbenog zahtjeva tužiteljice, imalo bi za posljedicu ponovnu uspostavu zemljišnoknjižnog stanja koje je postojalo prije prijenosa prava vlasništva temeljem predmetnog Ugovora o darovanju, ali to ne znači, kako to pogrešno smatra tužiteljica, da je tužena Općina Jasenovac u tom slučaju dužna provesti javni natječaj u pravcu prodaje predmetnih nekretnina (na kojoj prodaji bi tužiteljica sudjelovala a sve kako bi eventualnom kupnjom predmetnih nekretnina ona okrupnila svoj posjed), jer ona svoje imovinskopravne odnose s tuženom NH, a koji su vezani za predmetne nekretnine, može riješiti na drugi način, a na što je tužena Općina Jasenovac i ukazivala tijekom trajanja postupka.
10.4. Dakle, pravni interes na koji se tužiteljica poziva u svojoj tužbi i na koji ukazuje u svojoj žalbi - raspisivanje javnog natječaja na kojem bi ona sudjelovala a sve kako bi eventualnom kupnjom predmetnih nekretnina okrupnila svoj posjed nije ni dovoljan niti konkretan, jer se i po pravnom shvaćanju ovoga suda drugoga stupnja radi o apstraktnom interesu, koji nema za posljedicu utjecaj na subjektivna prava (stvarna prava) tužiteljice na nekretninama koje su predmet spornog Ugovora o darovanju.
11. Obzirom na navedeno, kako je prvostupanjski sud pravilno zaključio da tužiteljica nije dokazala da ima pravni interes za podnošenjem predmetne tužbe, odnosno da je zainteresirana osoba u smislu odredbe članka 367. stavka 1. ZOO, pa posljedično da je aktivno legitimirana u predmetnom slučaju, to je valjalo odbiti žalbu tužiteljice kao neosnovanu te temeljem odredbe članka 380. stavka 2. ZPP odlučiti kao u izreci ovoga rješenja.
12. Obzirom na činjenicu da je zahtjev tužiteljice odbačen kao nedopušten, prvostupanjski je sud temeljem odredbe članka 154. stavka 1. ZPP obvezao tužiteljicu da tuženicama naknadi troškove postupka koji su za njih nastali u ovom parničnom predmetu, a koji se odnose na njihovo zastupanja po punomoćniku-odvjetniku, koji trošak je odmjeren sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/2023. - dalje: Odvjetnička tarifa) pa je tako naložio tužiteljici da tuženoj NH naknadi trošak u iznosu od 1.125,00 eur (za sastav odgovora na tužbu u iznosu od 500,00 eur sukladno tarifnom broju 8. točki 1. Odvjetničke tarife, za zastupanja po punomoćniku-odvjetniku na ročištu od 6. listopada 2025. u iznosu od 125,00 eur sukladno tarifnom broju 9. točki 5. Odvjetničke tarife i za zastupanje na ročištu od 3. studenoga 2025. u iznosu od 500,00 eur sukladno tarifnom broju 9. točki 1. Odvjetničke tarife), dok je tužiteljici naloženo da tuženoj Općini Jasenovac naknadi trošak postupka u iznosu od 2.031,25 eur (za sastav odgovora na tužbu u iznosu od 500,00 eur sukladno tarifnom broju 8. točki 1. Odvjetničke tarife, za zastupanje na ročištu od 6. listopada 2025. u iznosu 125,00 eur sukladno tarifnom broju 9. točki 5. Odvjetničke tarife, za zastupanje na ročištu od 3. studenoga 2025. u iznosu 500,00 eur sukladno tarifnom broju 9. točki 1. Odvjetničke tarife, za sastav podneska od 24. listopada 2025. u iznosu 500,00 eur sukladno tarifnom broju 8. točki 1. Odvjetničke tarife, sve to uvećano za trošak PDV-a u iznosu od 406,25 eur).
12.1. Tužiteljica odluku o troškovima postupka osporava navodeći u osnovnom da plaćanje utvrđenih troškova postupka za nju predstavlja prekomjeran teret koji bi doveo do povrede članka 1. Protokola broj 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“ broj 18/1997., 6/1999., 14/2002., 13/2003., 9/2005., 1/2006., 2/2010. i 13/2017. - dalje: Konvencija), jer bi iz svoje mirovine morala namiriti troškove postupka tuženicima iako je legitimno očekivala uspjeh u parnici.
12.2. Takva odluka prvostupanjskog suda je pravilna i zakonita, osim u dijelu u kojem je tužiteljici naloženo naknaditi tuženoj Općini Jasenovac trošak postupka koji se odnosi na trošak sastava podneska od 24. listopada 2025. u iznosu od 500,00 eur uvećano za PDV, jer tužiteljica osnovao ističe da se ne radi o trošku koji je bio potreban za vođenje postupka (članak 155. ZPP).
13. Prema odredbi članka 154. stavka 1. ZPP stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci i njezinu umješaču naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Radi o odredbi koja je sama po sebi nije protivna članku 1. Protokola broj 1. uz Konvenciju i sud ju je u predmetnom slučaju pravilno primijenio, pri čemu je očito vodio računa da radi o klasičnom građansko pravnom sporu između privatnih osoba (tužiteljice i tužene NH) odnosno sporu između privatne osobe i pravne osobe (tužiteljice i tužene Općine Jasenovac), koje osobe kao takve imaju pravo na naknadu troškova postupka angažiranjem kvalificiranog punomoćnika odvjetnika za njihovo zastupanje, posebno u situaciji kada je tužiteljičin tužbeni zahtjev odbačen zbog nedostatka pravnog interesa pa posljedično i nedostatka aktivne legitimacije na strani tužiteljice. Stoga u predmetnom slučaju pozivanje tužiteljice na načelo „gubitka plaće“ nije osnovano.
14. Obzirom na gore navedeno, tužiteljica je dužna tuženoj Općini Jasenovac primjenom odredbe članka 154. stavka 1. ZPP naknaditi troškove postupka koji su za nju nastali vođenjem predmetnog postupka u ukupnom iznosu od 1.125,00 eur, jer se radi o troškovima koji su po visini pravilno odmjereni sukladno odredbama Odvjetničke tarife, a sve prema vrijednosti predmeta spora (koji je konačno odredila tužiteljica).
14.1. Slijedom navedenoga, valjalo je u tom dijelu odbiti žalbu tužiteljice kao neosnovanu (točka I. izreke) te temeljem odredbe članka 380. stavka 2. ZPP odlučiti kao u izreci ovoga rješenja.
15. Tužiteljica je pozivom na isti članak Zakona, dužna tuženoj Općini Jasenovac naknaditi trošak postupka, ali ne u visini od 2.031,25 eur, već u visini pod 1.406,25 eur jer, kako je to prethodno navedeno, tuženoj Općini Jasenovac ne pripada trošak sastava podneska od 24. listopada 2025., obzirom se radi o podnesku koji nije bio potreban za vođenje ovog postupka, pa je temeljem odredbe članka 380. stavka 2. ZPP odluku sadržanu u točki III. izreke valjalo potvrditi u iznosu od 1.406,25 eur, dok je pozivom na odredbu članka 380. stavka 3. ZPP u preostalom dijelu, i to za iznos od 625,00 eur preinačiti, na način da se zahtjev tužene Općine Jasenovac u tom dijelu odbija kao neosnovan.
16. Tužiteljici ne pripada trošak žalbe, jer je s istom uspjela u neznatnom dijelu (dio odluke o troškovima postupka) - članak 166. stavak 1. u vezi s člankom 154. stavkom 5. ZPP.
U Puli-Pola 6. veljače 2026.
Sutkinja:
Kristina Pavičić-Sirotić
