Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-8747/2023
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Tomislava Tomašića i Marjane Rajić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Diane Pavlečić, u svojstvu više sudske savjetnice – specijalistice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ČO, zastupanog po branitelju Jurici Domančiću, odvjetniku iz [adresa], zbog prekršaja iz članka 10. stavka 1. podstavka 2. i stavka 3. Zakona o informiranju potrošača o hrani (NN 56/13,14/14,56/16,32/19), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Split, Službe poljoprivredne inspekcije, podnijetoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Hvaru od 28. kolovoza 2023., broj: Pp-14446/2022, na sjednici vijeća održanoj 5. veljače 2026.,
p r e s u d i o j e :
I. U povodu žalbe tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Split, Službe poljoprivredne inspekcije, a po službenoj dužnosti, preinačuje se prvostupanjska presuda, te se izriče:
Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07,39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) okrivljenik ČO
OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE
da bi
27. kolovoza 2022., kao vlasnik obrta za ugostiteljstvo i usluge [obrt], u ugostiteljskom objektu buffet Bacchus na Palmižani, Palmižana 31 (Hvar), koji posluje u sastavu navedenog obrta, pružao potrošačima informacije o hrani, tj. o vrhunskom desertnom vinu KZP berba 2018. Srednja i [adresa] EO, tako da se u informacijama koje se odnose na tu hranu, koje su istaknute na vinskoj karti buffeta Č uz naziv desertno vino Hektorović 0,5 koristio tradicionalan izraz Prošek, koji nije točan i obmanjujući je za potrošače te nije u skladu s praksom poštenog informiranja glede identiteta i načina proizvodnje, budući da je Prošek tradicionalni izraz koji je prema odredbi članka 45. stavaka 1. i 2. Zakona o vinu (NN 32/19) naveden u Dodatku 1 Liste tradicionalnih izraza za vino, kao i pravila njegove uporabe navedeno u članku 50. stavku 1. i 2. te članku 56. stavku 1. i 2. Zakona o vinu, odnosno kako se na etiketi na pretpakovini vrhunskog desertnog vina KZP berba 2018. Srednja i [adresa] EO zatečenog u ugostiteljskom objektu Bacchus ne navodi da se radi o desertnom vinu koje nosi tradicionalni izraz Prošek, a isto proizlazi iz rješenja za stavljanje na tržište navedenog vina, slijedom čega je okrivljenik putem vinske karte pružio potrošačima obmanjujuću informaciju da je desertno vino EO – Prošek, iako ga proizvođač i punitelj Bastijana d.o.o. nije označio tim tradicionalnim izrazom, niti je proizvođač dobio odobrenje za stavljanje na tržište od nadležne Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu da može biti na tržištu označeno tradicionalnim izrazom Prošek,
dakle, kao fizička osoba – obrtnik navodio informacije o hrani koje nisu u skladu s praksom poštenog informiranja, što je protivno članku 7. Uredbe (EU) 1169/2011,
čime bi postupio suprotno članku 7. stavku 1. točki (a), stavku 2. i 4. točki (a) i (b) Uredbe (EU) 1169/2011, kažnjivo po članku 10. stavku 1. podstavku 2. i stavku 3. Zakona o informiranju potrošača o hrani.
II. Uslijed odluke iz točke I. žalba tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Split, Službe poljoprivredne inspekcije, je bespredmetna.
III. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. ovoga Zakona padaju na teret proračunskih sredstava.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Hvaru, okrivljenik je proglašen krivim i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 300,00 eura, zbog prekršaja iz članka 10. stavka 1. podstavka 2. i stavka 3. Zakona o informiranju potrošača o hrani, činjenično opisanog u izreci pobijane presude.
2. Istom presudom okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 eura.
3. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji.
4. Žalitelj predlaže da se iz razloga iznijetih u žalbi, ista prihvati.
5. Žalba je bespredmetna.
6. Ispitujući prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, te razmatrajući i navode žalbe, ovaj Sud utvrdio je da je prvostupanjski sud povrijedio odredbe prekršajnog materijalnog prava iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona na štetu okrivljenika jer djelo činjenično opisano u izreci prvostupanjske presude nije prekršaj.
7. Naime, prvostupanjski sud je proglasio krivim okrivljenika da je 27. kolovoza 2022., kao vlasnik obrta za ugostiteljstvo i usluge [obrt], u ugostiteljskom objektu buffet Bacchus na [adresa] ([adresa]), koji posluje u sastavu navedenog obrta, pružao potrošačima informacije o hrani, tj. o vrhunskom desertnom vinu KZP berba 2018. Srednja i [adresa] EO, tako da se u informacijama koje se odnose na tu hranu, koje su istaknute na vinskoj karti buffeta Bacchus uz naziv desertno vino Hektorović 0,5 koristio tradicionalan izraz Prošek, koji nije točan i obmanjujući je za potrošače te nije u skladu s praksom poštenog informiranja glede identiteta i načina proizvodnje, budući da je Prošek tradicionalni izraz koji je prema odredbi članka 45. stavaka 1. i 2. Zakona o vinu (NN 32/19) naveden u Dodatku 1 Liste tradicionalnih izraza za vino, kao i pravila njegove uporabe navedeno u članku 50. stavku 1. i 2. te članku 56. stavku 1. i 2. Zakona o vinu, odnosno kako se na etiketi na pretpakovini vrhunskog desertnog vina KZP berba 2018. Srednja i [adresa] EO zatečenog u ugostiteljskom objektu Bacchus ne navodi da se radi o desertnom vinu koje nosi tradicionalni izraz Prošek, a isto proizlazi iz rješenja za stavljanje na tržište navedenog vina, slijedom čega je okrivljenik putem vinske karte pružio potrošačima obmanjujuću informaciju da je desertno vino EO – Prošek, iako ga proizvođač i punitelj Bastijana d.o.o. nije označio tim tradicionalnim izrazom, niti je proizvođač dobio odobrenje za stavljanje na tržište od nadležne Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu da može biti na tržištu označeno tradicionalnim izrazom Prošek, pa je okrivljeniku izrekao novčanu kaznu radi prekršaja iz članka 10. stavka 1. podstavka 2. i stavka 3. Zakona o informiranju potrošača o hrani.
8. Odredbom članka 10. stavka 1. podstavka 2. i stavka 3. Zakona o informiranju potrošača o hrani, propisano je kažnjavanje fizičke osobe ako navedene informacije o hrani nisu u skladu s praksom poštenog informiranja, što je protivno članku 7. Uredbe (EU) br. 1169/2011.
9. Iz činjeničnog opisa navedenog u izreci pobijane presude ne proizlaze sva njegova zakonom propisana obilježja jer nije navedena Uredba (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o informiranju potrošača o hrani, te njene mjerodavne odredbe koje se odnose na zabranu navođenja informacija o hrani koje nisu u skladu s praksom poštenog informiranja, već je ista navedena samo kod zakonskog opisa te pravne oznake djela.
10. Imajući u vidu činjenični opis sadržan u izreci pobijane presude, ocjena je ovog Suda kako u istom nije naveden propis u kojem je propisana zabrana navođenja informacija o hrani koje nisu u skladu s praksom poštenog informiranja, koju obvezu okrivljenik nije poštovao kao bitno obilježje djela, pa je prvostupanjski sud povrijedio prekršajno materijalno pravo na štetu okrivljenika, a na što ovaj Sud pazi i po službenoj dužnosti.
11. Slijedom navedenoga, kako iz izreke prvostupanjske presude ne proizlaze sva zakonska obilježja prekršaja iz članka 10. stavka 1. podstavka 2. Zakona o informiranju potrošača o hrani, to je ovaj Sud, u povodu žalbe tužitelja, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio prvostupanjsku presudu na način da je okrivljenik za predmetno djelo, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, oslobođen od optužbe.
12. S obzirom da je okrivljenik oslobođen od optužbe, troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. do 5. i točke 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.
U Zagrebu 5. veljače 2026.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Diana Pavlečić v.r.
Mario Soljačić v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
