REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Franjevačke stube 2, Pazin

Poslovni broj Ovr-821/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Pazinu po sutkinji Mihaeli Kaligari Hek, u pravnoj stvari u kojoj sudjeluju predlagatelj osiguranja (tužitelj) Motovunska baština d. o. o. Motovun, A. Garbizza 4, OIB 36630334001, kojeg zastupa punomoćnik Borna Okroša, odvjetnik u Zagrebu, Milana Amruša 15, i protivnica osiguranja (tuženica) Općina Motovun, Anticov trg 1, 52424 Motovun – Montona, Hrvatska, OIB 40892183385, radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, 5. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog za određivanje privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine na koju je upravljena tražbina ili stvarnih prava upisanih na nekretnini na koja je upravljena tražbina, uz zabilježbu zabrane u zemljišnu knjigu, u korist predlagatelja osiguranja na nekretnini protivnika osiguranja opisanoj kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Pazin.

II. Odbija se zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadu troškova postupka osiguranja.

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja je predložio određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine, i to „zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine na koju je upravljena tražbina ili stvarnih prava upisanih na nekretnini na koja je upravljena tražbina, uz zabilježbu zabrane u zemljišnu knjigu, u korist predlagatelja osiguranja na nekretnini protivnika osiguranja opisanoj kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Pazin.“, a trajanje mjere predloženo je do pravomoćnog okončanja postupka koji se kod ovog suda vodi pod posl. br. P-820/2025 radi utvrđenja prava vlasništva na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

2. Radi donošenja odluke o prijedlogu, sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u ovosudni spis poslovni broj P-820/2025.

3. Prijedlog za izdavanje privremene mjere nije osnovan.

4. U skladu s odredbom čl. 341. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/2012., 25/2013. – Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, 93/2014., 55/2016. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/2017., 131/2020. i 114/2022.; dalje: OZ) privremena mjera može se predložiti prije pokretanja i tijekom sudskoga ili upravnoga postupka te nakon završetka tih postupaka, sve dok ovrha ne bude provedena. U skladu s čl. 346. st. 1. OZ-a privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i ako učini vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Prema čl. 346. st. 2. OZ-a, predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (čl. 344. st. 2. OZ-a). U smislu citiranih zakonskih odredbi, u postupku osiguranja razina ocjene postojanja pretpostavki za određivanje privremene mjere osiguranja je vjerojatnost (ne dokazanost).

5. U smislu odredbe čl. 341. st. 2. OZ-a, u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora individualizirati svoju tražbinu i po predmetu i po osnovi, te navesti činjenice na kojima temelji zahtjev za određivanje privremene mjere i predložiti dokaze kojima se ti navodi potkrepljuju.

6. Predlagatelj osiguranja je konkretno naznačio svoju tražbinu kao nenovčanu te je tražbinu individualizirao, a naveo je i da bi se bez te mjere znatno otežalo ostvarenje tražbine, te da je mjera potrebna kako bi se spriječila daljnja moguća zlouporaba prava.

7. U konkretnom slučaju predlagatelj osiguranja je učinio vjerojatnim postojanje nenovčane tražbine već i podnošenjem tužbe radi utvrđenja prava vlasništva na predmetnoj nekretnini. Međutim, da bi se predložena privremena mjera odredila, uz ispunjenje prve pretpostavke, potrebno je i ispunjenje druge pretpostavke – opasnosti, odnosno predlagatelj osiguranja treba učiniti vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnica osiguranja spriječila ili znatno otežala ostvarenje tražbine ili treba učiniti vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, što nije učinio, a nije učinio ni vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnica osiguranja pretrpjela samo neznatnu štetu, jer prijedlog u tom smjeru nije ni obrazlagao.

8. Odluka o raspisivanju javnog natječaja za prodaju nekretnina, koju je predlagatelj priložio uz prijedlog, je od 26. lipnja 2025. Nakon podnošenja tužbe i nakon podnošenja predmetnog prijedloga za osiguranje, ali je prije podnošenja prijedloga za osiguranje, protivnica osiguranja objavila je dva javna natječaja za prodaju nekretnina, i to 31. listopada 2025., i 9. prosinca 2025. (dostupno na https://motovun.hr/obavijest- natjecaj-za-prodaju-nekretnina/), ali tim natječajima nije obuhvatila predmetnu nekretninu, a u odgovoru na tužbu danom u predmetu posl. br. P-820/2025 navela je da predmetnu nekretninu do okončanja tog postupka nema namjeru prodavati.

9. Privremena mjera zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine je instrument osiguranja potraživanja kojim se neposredno zadire u osnovna vlasnička prava nositelja – pravo na raspolaganje nekretninom. Stoga ograničavanje vlasničkopravnih ovlaštenja mora biti minimalno tegobno za vlasnika i uz to nužno kako bi se osiguralo potraživanje vjerovnika koje se nije moguće osigurati na drugi povoljniji i jednako siguran način. Sukladno tome, privremena mjera zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine se može odrediti samo kao razmjeran i opravdani instrument osiguranja vjerojatnog potraživanja, posebice kada na strani protivnika osiguranja postoje takve okolnosti koje upućuju na zaključak da bi bez takve mjere ostvarenje vjerojatne tražbine predlagatelja osiguranja bilo onemogućeno ili izrazito otežano.

10. Na strani protivnice osiguranja nisu utvrđene okolnosti koje upućuju na zaključak da bi bez takve mjere ostvarenje vjerojatne tražbine predlagatelja osiguranja bilo onemogućeno, jer je činjenicom da je iz javnih natječaja isključila predmetnu nekretninu ukazala na svoju namjeru da ne prodaje predmetne nekretnine, pa slijedi da predlagatelj nije učinio vjerojatnim postojanje opasnosti.

11. Budući da je sud zaključio da nisu ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere, odlučeno je kao u t. I. izreke.

12. Predlagatelj osiguranja je u prijedlogu zatražio naknadu troškova postupka (iako nije specificirao). Budući da je prijedlog za osiguranje u cijelosti odbijen, sud je na temelju čl. 14. st. 5. OZ-a odlučio kao u t. II. izreke.

U Pazinu 5. veljače 2026.

Sutkinja

Mihaela Kaligari Hek

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku osam dana od dostave rješenja.

DNA:

– predlagatelj osiguranja po pun.

– protivnik osiguranja