R1 Ob-961/2024-13
Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Europska avenija 7
31000 OSIJEK
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Osijeku, po sucu Gordani Rotim kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice JĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćniku Mislavu Matijeviću odvjetniku u Osijeku, protiv protustranaka UĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i IĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon održanog i zaključenog ročišta dana 5.veljače 2026. u prisutnosti predlagateljice i zamjenika njezinog punomoćnika, a u odsutnosti I i II-protustranke, istoga dana,
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da su predlagateljica JĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i pok. BĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] živjeli u izvanbračnoj zajednici od 1976. pa sve do njegove smrti 25.travnja 2012.
Obrazloženje
1.Predlagateljica u prijedlogu tvrdi da je sa pok. BĆ živjela u izvanbračnoj zajednici od 1974. pa do njegove smrti 25.travnja 2012. Prijedlogom traži da se utvrdi ta činjenica kako bi ostvarila pravo na njegovu mirovinu.
2. I-protustranka Heidi Heil nije se protivila prijedlogu, a isto tako i II- protustranka, odnosno obje protustranke nisu osporile da je predlagateljica kao njihova majka živjela s njihovim ocem u izvanbračnoj zajednici.
3.Kako bi utvrdio odlučne i važne činjenice sud je saslušao stranke, svjedoke AĆ, TĆ, izvršio uvid u spis O-839/12, te dokaze iz spisa.
4.Predlagateljica je tijekom svog iskaza navela da se od pok. BĆ razvela 1974., ali joj se on vratio 1976. gdje je živjela sa njihovom djecom UĆ i J koji su tada bili mali. Od povratka živjeli su zajedno do njegove smrti 2012. za koje vrijeme mu je kuhala, spremala i slično. Kada je umro vođen je ostavinski postupak, a BĆ je umro u staračkom domu u kojem je bio otprilike 2 mjeseca jer nije mogao hodati, a kuća je katnica gte je potvrdila da su od 1976. bez prekida nastavili živjeti na adresi [adresa].
5.I-protustranka i kćerka predlagateljice je navela da se ne sjeća razvoda jer je bila mala, ali zna da je sa roditeljima živjela u [adresa] sve do 1994. kada se udala. Poznato joj je da se otac oženio i poslije te rastave se vratio majci.
6.Ni II-protustranci nije bilo odmah poznato da su se njegovi roditelji rastali ali se sjeća da je s njima i sa sestrom živio u [adresa] i išli na ljetovanja i zimovanja i ne sjeća se da je dok je živio s njima do 1993. bilo nekakvih prekida njihovog zajedničkog života. Majka je obavila sve oko sahrane.
7. Svjedokinja AĆ koja od rođenja živi u [adresa] i kao dijete igrala se sa protustrankama potvrdila je da su predlagateljica i pokojni bili muž i žena.
8. Svjedokinji TĆ, koja nije zalazila u kuću predlagateljice poznato joj je da je poslije sahrane karmine pripremila predlagateljica, da je viđala da je pokojni znao preko dana odlaziti iz kuće u [adresa] i znao je govoriti da ne može sa predlagateljicom ali ne može ni bez nje.
9.Predlagateljica je u dopunskom iskazu pojasnila odlaženje i dolaženje pokojnog BĆ, o čemu je svjedočila svjedokinja TĆ, tako što je on davao instrukcije đacima a bio je zaposlen. Tvrdila je da pokojni nakon što se vratio od ŽĆ s kojom je bio u vezi više nije odlazio od njih.
10. Iz izvatka iz matice rođenih za pokojnog utvrđeno je da je bio u braku sa predlagateljicom od 1967. pa do 1974. kada je brak razveden. Nadalje, da se 1975. vjenčao sa ŽĆ, koji brak je razveden 1976.
11.Iz izvatka iz matice rođenih za predlagateljicu utvrđeno je da se sa pokojnim vjenčala 1967., a razvela 1974.
12. Iz spisa O-839/12 i rješenja od 5.svibnja 2015. utvrđeno je da su nasljednicima iza pokojnog BĆ proglašeni UĆ i IĆ, te oporučni nasljednici odnosno unuci ostavitelja.
13.Nakon ovako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je prijedlog osnovan u cijelosti.
14.Naime, sud je povjerovao predlagateljici da je sa pokojnim BĆ živjela od 1976., kada se on razveo od ŽĆ pa sve do njegove smrti i to na adresi [adresa], budući je to i sada adresa predlagateljice, a bila je i pokojnog u vrijeme njegove smrti što je utvrđeno iz ostavinskog spisa. Povjerovao joj je i zato što su činjenicu zajedničkog života potvrdila i njihova djeca, ovdje protustranke, a isto tako i svjedokinje AĆ koja se sa djecom predlagateljica družila od djetinjstva, a djelomično i svjedokinja TĆ, također susjeda iz [adresa] koja je viđala pokojnog u kući sa predlagateljicom, iako je on znao odlaziti i dolaziti. Sud je povjerovao predlagateljici da se to odlaženje i dolaženje pokojnog u kuću u [adresa] moglo protumačiti tako što je on davao instrukcije đacima, odlazio je i na posao, a u mirovinu je otišao 2000. Iz predmeta O - 839/12 utvrđeno je da predlagateljica nije sudjelovala u ostavinskom postupku nego su ostavinu naslijedili protustranke i unuci pokojnog.
15. Kako je sud utvrdio da je životna zajednica predlagateljice i pok. BĆ trajala unatrag više godina, odnosno od 1976. pa do njegove smrti 2012., a svakako više od 3 godine što je potrebno da bi se neka zajednica smatrala izvanbračnom, usvojio je prijedlog u cijelosti sukladno članku 11 Obiteljskog zakona (NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23).
16.Sukladno čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14 i 33/15) u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, a sukladno st. 3. citiranoga članka pod članom obitelji smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, a status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.
17.Slijedom navedenog, kako predlagateljica ima pravni interes utvrditi postojanje izvanbračne zajednice sa pok. BĆ, a radi ostvarivanja prava na mirovinu iza pokojnog, te kako je utvrđeno da je postojala izvanbračna zajednica u trajanju od najmanje tri godine između predlagateljice i pokojnog, valjalo je prijedlog usvojiti i odlučiti kao u izreci.
U Osijeku, 5.veljače 2026.
Sudac
Gordana Rotim
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka iste. Žalba se podnosi pismeno, putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.
Dostaviti:
1. pun.predlagateljice
2. protustrankama
