REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207
Poslovni broj: K-2075/2025-29
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski kazneni sud u Zagrebu po sucu Marijanu Bertalaniču kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Ljiljane Hrastović, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika KB zbog kaznenih djela iz članka 179.a i dr. Kaznenog zakona, povodom optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu broj: KO-DO-1665/2025 od 12. studeni 2025. izmjenjene na zapisnik od 5. veljače 2026., nakon održane rasprave u prisutnosti zamjenice Općinskog kaznenog državnog odvjetnika u Zagrebu Tene Filipović te okrivljenika KB uz branitelja odvjetnika Zorana Ivaniševića, dana 5. veljače 2026.
p r e s u d i o j e
Okr. KB, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin ĐB i LB r. K, rođen **.**.1996. u [adresa], iz [adresa], državljanin RH, mesar, neoženjen, bez djece, neosuđivan,
k r i v j e
što je:
od srpnja 2023. do 2. rujna 2025. u Zagrebu, protivno članku 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17, 126/19, 84/21 i 114/22), u nakani da omalovaži i ustraši svoju djevojku OB, pod utjecajem alkohola bio učestalo verbalno i fizički nasilan prema imenovanoj, pa ju je tako jednom tjedno vrijeđao da je kurva i drolja, psovao joj oca i majku te prijetio da će ubiti nju i njezinu obitelj, koje uvrede i prijetnje joj je počeo češće govoriti od srpnja 2024., da bi potom od studenog 2024. do 2. rujna 2025. bio fizički nasilan prema OB, na način da ju je dva puta mjesečno udarao otvorenim dlanom po glavi i povlačio za kosu te ju je učestalo vrijeđao, psovao i prijetio joj na prethodno opisani način, pri čemu ju je 25. svibnja 2025. oko 4,00 sati u gradskom naselju Retkovec vrijeđao da je kurva i drolja, a potom, olako držeći da neće teže povrijediti OB, imenovanu odgurnuo rukama, uslijed čega je pala na tvrdu podlogu i zadobila prijelom srednjeg članka 4. prsta lijeve šake i prijelom glave 5. kosti doručja desne šake, koje u ukupnosti predstavljaju povredu teže naravi, dok ju je tijekom kolovoza 2025. četiri puta pljunuo u lice, a potom joj slinu razmazivao po licu, a neutvrđenog dana mjeseca rujna 2025. u Zagrebu, u nakani da tjelesno povrijedi OB, istu udario otvorenim dlanom ruke u predjelu glave, vukao je za kosu i više puta ju udario nogom po tijelu, uslijed čega je zadobila krvni podljev lijeve strane prsnog koša promjera dva centimetra i oguljotinu desnog koljena, koje u ukupnosti predstavljaju povredu lake naravi, a potom, u nakani da ustraši OB, imenovanoj rekao: „kurvo, ubit ću te“, kojim cjelokupnim ponašanjem je kod iste izazvao osjećaj straha za vlastitu sigurnost,
dakle, teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod bliske osobe izazvao strah za njezinu sigurnost i doveo je u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo, iz nehaja drugoga teško tjelesno ozlijedio, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi, te drugoga tjelesno ozlijedio, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi, i drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,
čime je počinio tri kaznena djela, i to jedno kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece - nasiljem u obitelji - opisano i kažnjivo po članku 179.a Kaznenog zakona, jedno kazneno djelo protiv života i tijela - teškom tjelesnom ozljedom iz nehaja - opisano u članku 121. stavak 1. u vezi članka 118. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona, a kažnjivo po članku 121. stavak 1. Kaznenog zakona, te jedno kazneno djelo protiv života i tijela - tjelesnom ozljedom - opisano u članku 117. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona, a kažnjivo po članku 117. stavku 2. Kaznenog zakona,
pa mu se temeljem članka 117. stavak 2., članka 121. stavak 1. te članka 179.a Kaznenog zakona utvrđuje:
-za kazneno djelo iz članka 117. stavak 1. i 2 Kaznenog zakona, kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine,
-za kazneno djelo iz članka 121. stavak 1. u vezi članka 118. stavak 1 . i 2. Kaznenog zakona, kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci,
-za kazneno djelo iz članka 179.a Kaznenog zakona, kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine.
Temeljem članka 51. Kaznenog zakona okrivljeniku se izriče
JEDINSTVENA KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE
I 6 (ŠEST) MJESECI
Temeljem članka 54. Kaznenog zakona okrivljeniku se u izrečenu jedinstvenu kaznu zatvora uračunava vrijeme provedeno u istražnom zatvoru i to od
8. rujna 2025. pa nadalje.
Temeljem članka 70. Kaznenog zakona okrivljeniku se izriče
SIGURNOSNA MJERA OBVEZNOG PSIHOSOCIJALNOG TRETMANA,
KOJA MOŽE TRAJATI DO PRESTANKA IZVRŠENJA KAZNE ZATVORA
Temeljem članka 148. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku okrivljen iku se nalaže da podmiri troškove kaznenog postupka, čija visina će se sukladno članku 148. stavak 4. Zakona o kaznenom postupku utvrditi posebnim rješenjem.
Obrazloženje
Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu je uvodno označenom optužnicom optužilo okrivljenika KB da je počinio 4 kaznena djela u stjecaju, i to kazneno djelo tjelesne ozljede iz članka 117. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona, kazneno djelo teške tjelesne ozljede iz nehaja iz članka 121. stavak 1. u vezi članka 118. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona, kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavak 2. i 3. Kaznenog zakona, te kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179.a Kaznenog zakona, činjenično opisanih u izreci. Iz činjeničnog opisa djela koja su okrivljeniku stavljena na teret proizlazi da se u konkretnom slučaju radi o tzv. prividnom stjecaju zbog odnosa konsumpcije, kod kojeg se kazneno djelo iz članka 179.a Kaznenog zakona pojavljuje kao glavno kazneno djelo koje u sebi uključuje kazneno djelo iz članka 139. stavak 2. i 3. Kaznenog zakona. To znači da kazneno djelo iz članka 139. stavak 2. i 3. Kaznenog zakona ne egzistira kao samostalno djelo jer je konzumirano u radnji izvršenja kaznenog djela iz članka 179.a Kaznenog zakona. Naime, okrivljeniku je, između ostalog, stavljeno na teret da je u inkriminiranom vremenskom periodu od srpnja 2023. do 2. rujna 2025. učestalo prijetio oštećenici da će ju ubiti, čime je kod iste izazvao osjećaj straha za njen život i sigurnost. Iz takvog činjeničnog opisa proizlazi da je prijetnja ubojstvom obuhvaćena cjelokupnim okrivljenikovim ponašanjem i postupanjem prema oštećenici tijekom čitavog inkriminiranog vremenskog razdoblja, te je sastavni dio njegove jedinstvene namjere da teškim kršenjem propisa o zaštiti od nasilja u obitelji kod oštećenice, između ostalog, izazove i osjećaj straha za vlastitu sigurnost. Naime, prema odredbi članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, nasilje u obitelji obuhvaća i sve oblike psihičkog nasilja koje je kod žrtve prouzročilo osjećaj straha, osobne ugroženosti i uznemirenosti, slijedom čega se i predmetne prijetnje ubojstvom mogu podvesti pod psihičko nasilje u obitelji.
Pozvan da se očituje o osnovanosti optužnice, okrivljenik je izjavio da ne priznaje počinjenje kaznenih djela za koja je optužen.
U dokaznom postupku su ispitani okrivljenik KB te svjedoci OB, AB, LB i ĐB, te vještak sudske medicine dr. ŽB, uz suglasnost stranaka su pročitani nalazi i mišljenja vještaka sudske medicine dr Davora Mayera (listovi 225-230) i vještaka psihijatra dr. DB (listovi 208-211), pročitana i pregledana je dokumentacija koja prileži spisu i to policijsko izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji s pripadajućim izvješćem o utvrđenom činjeničnom stanju (listovi 10-11), zapisnik o zaprimanju kaznene prijave (list 12), medicinska dokumentacija na ime OB (listovi 191-207), SMS poruke (listovi 321-362), izvodi iz kaznene i prekršajne evidencije za okrivljenika (listovi 255-257).
Okrivljenik KB je u svojoj obrani naveo da nije prijetio oštećenici OB niti ju je tukao kako mu je stavljeno na teret. Istina je da ju je dva puta vrijeđao i to jedanput kada su se posvađali za njegov rođendan, a drugi put dana 2. rujna 2025. kada joj je rekao da je kurva i drolja, da je glupa i luda jer ne ide doma svojem djetetu. Što se tiče predmetnih ozljeda, oštećenica ih je zadobila na način da je pijana pala i slomila prst, a usnica joj je pukla jer je pijana jela iz konzerve. Inače, problemi u njihovom međusobnom odnosu su nastali u onom trenutku kada su zajedno odlučili da oštećenica pobaci njihovo začeto dijete. Od tada su oboje počeli prekomjerno konzumirati alkoholna pića, a oštećen ica je uz to još pila i tablete za epilepsiju. Oštećenica je često znala sama pasti na tlo te se ozlijediti kada je bila u alkoholiziranom stanju. On nije nanio predmetne ozljede oštećenici, već si ih je ona očito sama nanijela, ili su nastale prilikom pada. On je često znao pomagati oštećenici da se nakon pada pridigne s tla. Oštećenicu nije nikada udario, pljuvao niti joj na bilo koji način prijetio. Dok je on bio pod sudskim mjerama opreza, oštećenica je bila ta koja je pokušavala s njim stupiti u kontakt, što je vidljivo iz SMS poruka koje je priložio u spis.
Analizirajući navedenu obranu okrivljenika, kako pojedinačno tako i u vezi s ostalim izvedenim dokazima, ovaj sud je istu u cijelosti ocijenio iskonstruiranom te usmjerenom isključivo na izbjegavanje kaznene odgovornosti. Naime, njegova obrana je u potpunoj suprotnosti ne samo s iskazom oštećenice OB, koja je detaljno, uvjerljivo i okolnosno opisala način na koji joj je okrivljenik u inkriminiranom vremenskom razdoblju nad njom kontinuirano provodio psihičko i fizičko nasilje, nego i s iskazom njene sestre AB, koja je potvrdila navode iz iskaza oštećenice. Osim toga, okrivljenik u svojoj obrani nije ponudio nikakvo logično objašnjenje, razlog ni motiv zbog kojeg bi ga oštećenica lažno teretila svojim iskazom. Štoviše, iz njenog iskaza na raspravi je razvidno kako je okrivljenik kod nje u određenoj mjeri uspio razviti tzv. stocholmski sindrom, kod kojeg žrtva zlostavljanja razvije emocionalnu povezanost sa zlostavljačem te nalazi opravdanje i razumijevanje za njegovo nasilništvo. Nesporna je činjenica da oštećenica ima ozbiljnih problema s alkoholom i određenih psihičkih problema, što međutim samo po sebi ne dovodi u pitanje vjerodostojnost njenog iskaza i poziciju žrtve okrivljenikovog nasilništva.
Oštećenica OB je u svom iskazu (listovi 136,302) navela kako je oko dvije godine bila u intimnoj vezi s okrivljenikom i to od srpnja 2023. do podnošenja predmetne kaznene prijave dana 3. rujna 2025. Okrivljenik je od početka njihove veze bio nasilan prema njoj i to kada je bio u alkoholiziranom stanju. Zlostavljao ju je psihički i fizički, pa ju je tako svakih 4-5 dana vrijeđao pogrdnim riječima te joj prijetio da će ju ubiti. Govorio joj je: ''kurvo, jebem ti mater, jebem ti oca, droljo, ubit ću te, odrobijat ću te, pobit ću ti cijelu familiju“. Zadnjih godinu dana njihove veze je okrivljenik postao i fizički nasilan prema njoj. Tako ju je od 15. studenog 2024. otprilike dva puta mjesečno udarao otvorenim dlanom ruke po glavi ili ju povlačio za kosu. Znao ju je pljunuti i onda joj pljuvačku razmazati po licu. Četiri puta joj je pljunuo lice, a to se dogodilo otprilike mjesec dana prije podnošenja predmetne kaznene prijave. Dana 15. studenog 2024., okrivljenik ju je napao na način da ju je primio za vrat i bacio na pod, a za taj događaj su oboje bili kažnjeni na Prekršajnom sudu zbog kršenja Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Nadalje, u ožujku 2025., dok se nalazila s okrivljenikom na [adresa], isti ju je odgurnuo rukama u prsni koš, uslijed čega je pala na tlo i zadobila ozljede, a sredinom svibnja 2025. oko 4,00 sata u parku u Retkovcu, gdje su zajedno konzumirali alkoholna pića, okrivljenik ju je vrijeđao da je kurva i drolja, a potom ju je odgurnuo rukama, uslijed čega je pala na pod te ozlijedila desnu ruku i prst lijeve ruke. Nakon tog događaja joj se okrivljenik ispričao i ona mu je oprostila, ali je ubrzo ponovno počeo s omalovažavanjem, vrijeđanjem i naguravanjem, pa ju je tako prilikom rasprava znao udariti dlanom po stražnjoj strani glave, a kada bi to činio, nekontrolirano se smijao i vikao ''zovite mi Vrapče''. Nadalje, dana 2. rujna 2025. oko 22,00 sata, kada se nalazila kod okrivljenika na adresi u [adresa], isti se doveo u alkoholizirano stanje te ju je više puta udario otvornim dlanom ruke u predjelu glave, gurao, rukama vukao za kosu, te ju više puta udario nogom po tijelu, uslijed čega je u jednom trenutku pala na tlo. Tom prilikom joj je okrivljenik zaprijetio riječima 'kurvo, ubit ću te“. Nekoliko dana ranije, dok je bila u okrivljenikovom stanu a njena kćer došla po nju, u jednom trenutku ljutito rekao ''ubio bih najradije i tebe i nju''. Zbog takvog okrivljenikovog ponašanja je osjećala strah za vlastitu sigurnost. O svojim problemima s okrivljenikom je u nekoliko navrata razgovarala sa svojom sestrom AB. Istina je kako su ona i okrivljenik oboje konzumirati alkoholna pića, ali je ona to činila iz očaja. Također, je istina da je između njih u više navrata dolazilo do obostranog fizičkog nasilja, ali je to s njene strane uvijek bilo u samoobrani od okrivljenikovog fizičkog napada. Okrivljenik je inače kao osoba u redu kada je trijezan. Točno je da se ona u kolovozu 2025. godine izrezala po ruci, to fotografirala i fotografiju poslala okrivljeniku putem mobitela. Time je željela izraziti svoj očaj njihovom vezom. Inače, okrivljenik se fizički i psihički iskaljivao i prema vlastitim roditeljima, što je nju također pogađalo. Što se tiče predmetne ozljede u vidu prijeloma ruke, istu je zadobila prilikom pada nakon što ju je okrivljenik odgurnuo svojim rukama. Nije prekinula vezu s okrivljenikom čim ju je počeo fizički i psihički zlostavljati jer joj je bilo stalo do te njihove veze.
Analizirajući navedeni iskaz oštećenice OB, kako pojedinačno tako i u vezi s ostalim izvedenim dokazima, ovaj sud ga je u cijelosti ocijenio vjerodostojnim budući da je s jedne strane sam po sebi logičan i uvjerljiv, a s druge potkrijepljen iskazom svjedoka AB, medicinskom dokumentacijom koja prileži spisu te nalazom i mišljenjem vještaka sudske medicine dr. Davora Mayera i dr. ŽB. Konkretno, oštećenica je u svom iskazu detaljno, okolnosno i uvjerljivo opisala način na koji je okrivljenik u inkriminiranom vremenskom razdoblju nad njom kontinuirano provodio psihičko i fizičko nasilje. Povezujući takav njen iskaz s iskazom svjedoka AB, kojoj se oštećenica kao svojoj sestri požalila i povjerila u vezi fizičkog i psihičkog nasilja kojem je bila izložena od strane okrivljenika, nedvojbeno se može zaključiti kako je iskaz oštećene u cijelosti istinit i vjerodostojan. Osim toga, ovaj sud nije našao razloga ni motiva zbog kojeg bi ista lažno teretila okrivljenika.
Svjedok AB je u svom iskazu (listovi 139,303) navela kako je njena sestra OB oko dvije godine bila u intimnoj vezi s okrivljenikom. Njihova veza je bila turbulentna od samog početka. Njena sestra je u početku bila izložena verbalnom nasilju i omalovažavanju od strane okrivljenika, a fizičkom nasilju je prethodilo naguravanje i pljuvanje oštećenice. Negdje u svibnju 2025. oštećenica ju je nazvala i rekla da je na hitnoj, da se posvađala s okrivljenikom te da ju je isti prilikom svađe gurnuo, uslijed čega je ona pala na ruku i slomila prst. U više navrata je na oštećenici uočila masnice na rukama, nogama i licu, za što bi joj ista poslije priznala da ih je zadobila od okrivljenikovih udaraca, stiskanja i naguravanja. Nadalje, početkom rujna oštećenica ju je nazvala i rekla da ona nazove policiju jer ju je okrivljenik stisnuo na stolac te joj nije dao da izađe iz njegovog stana, a kasnije joj je rekla kako ju je posjeo na stolac i pljuvao na nju. Sva saznanja o okrivljenikovom nasilničkom ponašanju crpi od oštećenice. Okrivljenika nije nikada osobno upoznala niti to želi jer ga smatra konfliktnom i problematičnom osobom.
Analizirajući navedeni iskaz svjedokinje AB, kako pojedinačno tako i u vezi s ostalim izvedenim dokazima , ovaj sud je isti ocijenio vjerodostojnim u cijelosti, budući da je s jedne strane sam po sebi logičan i uvjerljiv, a s druge potkrijepljen iskazom oštećenice OB. Osim toga, ovaj sud nije našao razloga ni motiva zbog kojeg bi svjedokinja lažno teretila okrivljenika.
Iz iskaza svjedoka LB i ĐB (listovi 369-370) proizlazi da isti nemaju neposrednih i relevantnih saznanja u vezi predmeta ovog kaznenog postupka, slijedom čega ih ovaj sud nije posebno analizirao i ocjenjivao.
Iz nalaza i mišljenja vještaka sudske medicine dr Davora Mayera (listovi 225- 230) i dr. ŽB (listovi 382-384) proizlazi da je oštećenica OB u predmetnom događaju od 25. svibnja 2025. zadobila teške tjelesne ozljede u vidu prijeloma srednjeg članka 4. prsta lijeve šake, te prijeloma glave 5. kosti doručja desne šake, koje su nastale djelovanjem tupe mehaničke sile srednjeg intenziteta, do čega je moglo doći prilikom pada uz dočekivanje na ruke. U predmetnom događaju iz rujna 2025. oštećenica je zadobila tjelesne ozljede u vidu krvnog podljeva lijeve strane prsnog koša promjera 2 cm te oguljotine desnog koljena. Krvni podljev na prsnom košu je mogao nastati udarcem tupotvrdim sredstvom (npr. jedan udarac nogom silom slabog intenziteta), ali se ne može isključiti ni mogućnost njegova nastanka padom. Oguljotina na koljenu lokalizacijom upućuje na nastanak padom praćenim kontaktom koljena s podlogom.
Iz nalaza i mišljenja vještaka psihijatra dr. DB (listovi 208 -211) proizlazi da je okrivljenik KB u vrijeme predmetnog događaja bio smanjeno ubrojiv zbog odlučujućeg djelovanja ovisnosti od alkohola.
Iz izvješća o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji, koje prileži na listovima 10-11 spisa, proizlazi da je OB dana 3.9.2025. u 6,52 sati dojavila policiji i zatražila intervenciju jer ju je istukao partner KB.
Iz zapisnika o zaprimanju kaznene prijave koji prileži na listu 12 spisa proizlazi da je OB dana 3. rujna 2025. u prostorijama III. Policijske postaje Zagreb podnijela kaznenu prijavu protiv KB zbog kaznenog djela iz članka 139. stavak 2. i 3. Kaznenog zakona.
Iz preslika SMS poruka koje prileže na listovima 321-362 spisa proizlazi da su iste nastale nakon inkriminiranog vremenskog perioda te da se sadržaj istih ne odnosi na predmet ovog kaznenog postupka, slijedom čega ih ovaj sud nije posebno analizirao niti ocjenjivao.
U odnosu na kazneno djelo iz članka 179.a Kaznenog zakona
Na osnovu pojedinačne i sveukupne analize te ocjene izvedenih dokaza, ovaj sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik počinio kazneno djelo iz članka 179.a Kaznenog zakona koje mu je stavljeno na teret i to na način opisan u izreci presude.
Obzirom na okrivljenikovu obranu, nesporno je da je isti u inkriminiranom vremenskom periodu bio u intimnoj vezi s oštećenicom OB. Temeljem vjerodostojnog iskaza oštećenice OB, potkrijepljenog iskazom svjedoka AB, medicinskom dokumentacijom koja prileži spisu, te nalazom i mišljenjem vještaka sudske medicine dr. Davora Mayera i dr. ŽB , ovaj sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik za vrijeme trajanja intimne veze s oštećenicom istu kontinuirano fizički i psihički zlostavljao i to na način opisan u izreci, čime je teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji, kod oštećene izazvao opravdan strah za vlastitu sigurnost, te ju doveo u ponižavajući položaj. Djelo je počinio prema bliskoj osobi budući je s oštećen icom bio u intimnoj vezi. Slijedom svega navedenog, ovaj sud ga je proglasio krivim budući da je postupanjem opisanim u izreci ostvario sva zakonska obilježja kaznenog djela iz članka 179.a Kaznenog zakona koje mu je stavljeno na teret. Djelo je počinio s izravnom namjerom jer je znao i bio svjestan da fizičkim i psihičkim zlostavljanjem oštećenice kod iste izaziva opravdan osjećaj straha za vlastitu sigurnost, poniženja i patnje, te je upravo takve osjećaje i htio izazvati.
U odnosu na kazneno djelo iz članka 117. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona
Na osnovu pojedinačne i sveukupne analize te ocjene izvedenih dokaza, ovaj sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik počinio kazneno djelo iz članka 117. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona koje mu je stavljeno na teret i to na način opisan u izreci presude.
Obzirom na okrivljenikovu obranu, nesporno je da je isti u inkriminiranom vremenskom periodu bio u intimnoj vezi s oštećenicom OB. Temeljem vjerodostojnog iskaza oštećenice OB, potkrijepljenog medicinskom dokumentacijom koja prileži na listu 205 spisa, te nalazom i mišljenjem vještaka sudske medicine dr. Davora Mayera i dr. ŽB, ovaj sud je nedvojbeno utvrdio da je oštećenica predmetnu tjelesnu ozljedu u vidu krvnog podljeva lijeve strane prsnog koša i oguljotine desnog koljena zadobila u vrijeme, na mjestu i na način opisan u izreci, te da joj je istu nanio okrivljenik i to udarc ima nogom u tijelo, uslijed kojih je pala na tlo. Djelo je počinio prema bliskoj osobi budući je s oštećenicom bio u intimnoj vezi. Slijedom svega navedenog, ovaj sud ga je proglasio krivim budući da je postupanjem opisanim u izreci ostvario sva zakonska obilježja kaznenog djela iz članka 117. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona koje mu je stavljeno na teret. Djelo je počinio s izravnom namjerom jer je mogao i morao biti svjestan kako je noga podesno sredstvo za nanošenje tjelesne ozljede, te da je upravo i htio takvu posljedicu zadavši oštećenici više udaraca nogom u tijelo. Slijedom navedenog, ovaj sud ga je proglasio krivim.
U odnosu na kazneno djelo iz članka 121. stavak 1. u vezi članka 118. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona
Na osnovu pojedinačne i sveukupne analize te ocjene izvedenih dokaza, ovaj sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik počinio kazneno djelo iz članka 121. stavak 1. u vezi članka 118. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona koje mu je stavljeno na teret i to na način opisan u izreci presude.
Obzirom na okrivljenikovu obranu, nesporno je da je isti u inkriminiranom vremenskom periodu bio u intimnoj vezi s oštećenicom OB. Temeljem vjerodostojnog iskaza oštećenice OB, potkrijepljenog medicinskom dokumentacijom koja prileži na listovima 191-197 spisa, te nalazom i mišljenjem vještaka sudske medicine dr. Davora Mayera i dr. ŽB, ovaj sud je nedvojbeno utvrdio da je oštećenica predmetnu tešku tjelesnu ozljedu u vidu prijeloma srednjeg članka 4. prsta lijeve šake i prijeloma glave 5. kosti doručja desne šake zadobila u vrijeme, na mjestu i na način opisan u izreci, te da joj je istu nanio okrivljenik i to na način da ju je odgurnuo rukama, uslijed čega je ista izgubila ravnotežu i pala na tlo. Djelo je počinio prema bliskoj osobi budući je s oštećenicom bio u intimnoj vezi. Slijedom svega navedenog, ovaj sud ga je proglasio krivim budući da je postupanjem opisanim u izreci ostvario sva zakonska obilježja kaznenog djela iz članka 121. stavak 1. u vezi članka 118. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona koje mu je stavljeno na teret. Djelo je počinio sa svjesnim nehajem jer je mogao i morao biti svjestan da uslijed njegovog odgurivanja oštećenice ista može izgubiti ravnotežu i prilikom pada zadobiti tešku tjelesnu ozljedu, ali je olako smatrao da se to neće dogoditi. Slijedom navedenog, ovaj sud ga je proglasio krivim.
Odlučujući o vrsti kaznenopravne sankcije koju treba primjeniti prema okrivljeniku, a uzevši u obzir da je isti prije počinjenja predmetnih kaznenih djela već bio pravomoćno već bio pravomoćno prekršajno kažnjavan zbog počinjenja prekršaja prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, ovaj sud je ocijenio da se zakonom određena svrha kažnjavanja može postići samo izricanjem bezuvjetne kazne zatvora. Odmjeravajući kazne zatvora izrečene okrivljeniku, kako pojedinačne tako i jedinstvenu, ovaj sud je istom kao olakotne okolnosti uzelo u obzir ovaj sud je kao olakotnu okolnost uzeo u obzir da je prema nalazu i mišljenju vještaka psihijatra dr. DB okrivljenik KB u vrijeme počinjenja predmetnih kaznenih djela bio smanjeno ubrojiv zbog odlučujućeg djelovanja ovisnosti od alkohola, dok je s druge strane kao otegotnu okolnost uzeo u obzir da je prema podacima iz prekršajne evidencije (list 255) do sada čak dva puta pravomoćno prekršajno kažnjavan zbog počinjenja prekršaja prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji i to presudama Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu broj: Pp-14301/2024 od 16. studenog 2024. i presudom broj: Pp-8006/2025 od 23. lipnja 2025, što ukazuje na okrivljenika kao tzv. specijalnog povratnika na kojeg dosadašnje osude i kazne nisu u dovoljnoj mjeri utjecale da ne ponavlja takva kažnjiva djela. Iz svih navedenih razloga okrivljeniku je izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od jedne godine i šest mjeseci. Upravo takvom vrstom i mjerom kaznenopravne sankcije će se u konkretnom slučaju po ocjeni ovog suda ostvariti generalna i specijalna prevencija.
Temeljem nalaza i mišljenja vještaka psihijatara dr. DB, iz kojeg proizlazi da je okrivljenik u vrijeme počinjenja predmetnih kaznenih djela bio smanjeno ubrojiv zbog odlučujućeg utjecaja ovisnosti o alkoholu, ovaj sud je okrivljeniku temeljem članka 70. Kaznenog zakona uz kaznu zatvora izrekao i sigurnosnu mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana.
Budući da je okrivljenik proglašen krivim, valjalo ga je temeljem članka 148. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku obvezati da podmiri troškove kaznenog postupka, čija visina će se sukladno članku 148. stavak 4. Zakona o kaznenom postupku utvrditi posebnim rješenjem.
U Zagrebu, 5. veljače 2026.
S U D A C:
Marijan Bertalanič
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku otpravka presude. Žalba se podnosi u 3 primjerka, a o žalbi odlučuje županijski sud.
DOSTAVNA NAREDBA:
1. OKDO Zagreb
2. KB, putem Zatvora u Zgb
3. odvj. Zoran Ivanišević
NAREDBA PISARNICI:
1. osuđujuća presuda, nepravomoćna
2. upiši u upisnik "K"
3. kalendar 15.3.
