Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Bujama-Buie

Buje, Istarska 1

Posl.br. Pp-680/2022-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, po sutkinji Sanji Božić Turina uz sudjelovanje sudske zapisničarke Jelene Blažanović, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice ŠT iz [adresa], zastupana po Tini Montak, odvjetnici iz Buja, zbog prekršaja iz čl.92.st.1. Zakona o šumama ,odlučujući o podnesenom optužnom prijedlogu Državnog inspektorata, Sektora za nadzor u šumarstvu i lovstvu, Područnog ureda Rijeka, te primjenom čl.182.st.3. Prekršajnog zakona, na održanoj glavnoj raspravi bez nazočnosti okrivljenice i njezine braniteljice, dana 16. siječnja 2026. g.

p r e s u d i o  j e

OKRIVLJENICA: ŠT, OIB [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1979. godine, od oca Š i majke C, sa prebivalištem u [adresa], hrvatska državljanka, prekršajno nekažnjavana, kazneno neosuđivana,

oslobađa se od optužbe

da bi dana 21. veljače 2022. g. zatečena od strane komunalnog redara Grada Umaga, kako bi na k. č. br. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina], započela sa radovima sječe šume u njenom vlasništvu, bez doznake stabala,

čime bi počinila prekršaj iz čl.36.st.1. Zakona o šumama, kažnjivo temeljem čl.92.st.1. cit. zakona.

Troškovi prekršajnoga postupka temeljem čl.140.st.2. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava ovoga suda.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Sektor za nadzor u šumarstvu i lovstvu, Područni ured Rijeka je ovome sudu protiv okrivljenice podnio optužni prijedlog pod br. 321-01/22-01/326 od 25. ožujka 2022. g., zbog djela prekršaja opisanog u izreci ove presude.

2. Okrivljenica je ovome sudu dostavila pisanu obranu, u kojoj je navela kako nije počinila djelo prekršaja kojim se tereti, te da na označenoj lokaciji se nisu sjekla stabla, nego da se čistila šuma od grmlja i niskog raslinja, a sva stabla koja bi bila predmetom doznake, da su posječena od strane njoj nepoznatih osoba, što da se činilo više godina i sustavno, zbog čega da je oštećena za veću količinu drva. Zbog toga da je odlučila očistiti šumu kako bi ista bila pregledna i time spriječila krađu.

3. Šumarski inspektor, CT, ispitan je kao svjedok, pred Općinskim sudom u Puli, Prekršajnim odjelom, gdje je iskazao kako je obavio nadzor, po prijavi građana i na temelju prijave komunalnih redara Grada Umaga na označenoj čestici, gdje da nije nikoga zatekao. Pri tome da je utvrdio kako je izvršena sječa oko 10 kubika hrasta medunca i crnog jasena, za koje je potrebna doznaka, a koja nije tražena, a da se radilo o promjeru stabala iznad 10 cm u prsnom promjeru, što da je mogla vidjeti i odvjetnica okrivljenice GT. Dana 04. ožujka 2022. da je na navedenoj čestici utvrdio i strojeve u vlasništvu JT, ali da ne može reći da li je on izvršio sječu tih stabala ali da je izvodio pristupne puteve sukladno elaboratu parcelacije.

4. Također u svojstvu svjedoka ispitana je odvjetnica Orjana Makovac Zubalj, propisno upozorena, iskazala da je u postupku obnove katastarske općine [katastarska općina] punomoćnica AT, a kasnije da ju je zastupala u postupku sa "Hrvatskim šumama". U konkretnom slučaju, kako je navela da se radilo o vrlo velikoj parceli koja je u njezinu vlasništvu u blizinu [adresa]. Tijekom 2022. god. okrivljenica da je primijetila da se na toj parceli vrši sječa stabala, koja su odvežena, te su ostali samo panjevi. Također da je primijetila kako se to sustavno radilo, te da ju je konzultirala, kome i koga da prijavi vezano za tu krađu drva, što je bilo vrlo teško učiniti budući da identitet osoba koje bi to učinile su bile nepoznate. Nadalje je navela da je i ona sama bila na toj parceli i vidjela da je sve što je bilo iskoristivo od stabala većih promjera bilo posječeno i odveženo. Po izgledu ostataka odrezanih stabala bilo je vidljivo kako se ne radi o svježe posječenim deblima, nego da je protekao određeni vremenski period. Kako bi se spriječilo daljnje pustošenje njezine šume, ona je odlučila da se posječe sitno raslinje tj. grmlje, kako bi preglednost te šume bila bolja i veća. Ona da je kao njezina punomoćnica osobno kontaktirala ovlaštenu i odgovornu osobu u Hrvatskim šumama kako bi se u namjeravanom postupku točno označila stabla i grmlje koje se namjerava posjeći, te da joj je rečeno kako za stabla u visini prsnog promjera i ne šireg promjera od 10 cm nije potrebna doznaka, a kako namjera nije bila sječa takvih stabala, rečeno je da doznaka ne treba niti se potvrda o tome ne izdaje.

5. Također u svojstvu svjedoka ispitani su komunalni redari grada [adresa], HT i ĐT.

6. HT u svojem iskazu naveo je kako je povodom dojave, kao tadašnji komunalni redar Grada Umaga, izašao na lice mjesta, na kojem je zatekao bager koji je krčio šumu i koja je veće površine. Vidio je da je šuma iskrčena samo u jednom dijelu, a da se radilo i o grmlju ne samo o stablima, te da posječena stabla tj. debla nisu bila velika i po njegovoj procjeni bila su promjera manjeg od 30 cm, te kako misli da se radilo o svježe posječenim stablima. Lice mjesta je i fotografirano i te fotografije moraju se nalaziti u Gradu Umagu. Na upit nije mogao reći o kojoj se vrsti i količini drva radilo, kao i to da okrivljenica prilikom nadzora nije bila prisutna.

7. OT, iskazao je kako ja u Gradu Umagu više nije zaposlen, ime okrivljenice da mu je nepoznato i nije upoznat sa postupanjem u konkretnom predmetu, te da nije nikada postupao u slučajevima povrede Zakona o šumama. Navedene prilike da je vjerojatno bio samo u pratnji sa tadašnjim komunalnim inspektorom koji je tada postupao u predmetu, tako da se na okolnosti optužnog prijedloga ne može očitovati.

8. Na održanoj raspravi braniteljica okrivljenice u završnoj riječi navela je kako okrivljenica smatra kako je dokazala da nije počinila prekršaj koji joj se stavlja na teret. Naime, ona se odlučila na pothvat čišćenja svoje parcele od niskog raslinja i grmlja iz razloga što su joj se sustavno krala drva, a riječ je o parceli od 9 hektara. Kako bi vidljivost bila veća, odlučila se parcelu očistiti. Od Hrvatskih šuma je dobila informaciju da za to nisu potrebne doznake s obzirom da se neće vršiti sječa drveća koje u visini prsa nije šire od 10 cm u promjeru. Na terenu su zatečeni stari panjevi drveća koje je ranije posječeno i otuđeno te je zatečeno grmlje koje je okrivljenica dala očistiti. Sve navedeno potvrdili su svjedoci u ovom postupku, a oni nisu zainteresirani za ishod istog, a o tome imaju neposredna saznanja. Zbog toga okrivljenica predlaže da se oslobodi od bilo kakve prekršajno pravne odgovornosti jer ona nije počinila prekršaj koji joj se stavlja na teret.

9. U postupku je sud izvršio uvid u fotografije priložene od okrivljenice snimljene 2025. god., fotografije komunalnog redara snimljene 21. veljače 2022., te je pročitao zapisnik o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata od 10. ožujka 2022.i 04. ožujka 2022., zapisnik komunalnog redara Grada Umaga od 21. veljače 2022., te izvod iz prekršajne evidencije.

10. Odredba čl. 92. st.1.Zakona o šumama propisuje da će se novčanom kaznom od 1.320,00 do 2.650,00 eura kaznit za prekršaj fizička osoba koja nije šumoposjednik ako u roku od sedam dana od izvršene doznake stabala odnosno izdavanja teretnog lista (popratnice) u šumama privatnih šumoposjednika ne unese u Registar podatke o doznačenim stablima odnosno podatke s izdanih teretnih listova (popratnica) (članak 30. stavak 4.).

11. Okrivljenica se optužnim prijedlogom tereti da bi ''…započela sa radovima sječe šume u njenom vlasništvu, bez doznake stabala…''.

12. Takav činjenični opis ne odgovara pravnoj kvalifikaciji djela koje se navodi, dok je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj. U konkretnom slučaju djelo koje se okrivljenici stavlja na teret nije djelo iz citirane zakonske odredbe.

13. Odnosno, u opisanom slučaju ne radi se o prekršaju iz članka 92. Zakona o šumama, nego o prekršaju zbog sječe stabala bez prethodne doznake. Naime, članak 92. propisuje odgovornost isključivo fizičke osobe kоје nisu šumoposjednici ako, nakon izvršene doznake stabala ili izdavanja teretnog lista, ne unesu u Registar podatke o doznačenim stablima i teretnim listovima u roku od sedam dana (čl.92. st.1. točka 1. Zakona o šumama).

14. Nadalje, odredba čl.2.st.1. Pravilnika o doznaci stabala propisuje da se pod doznakom podrazumijeva odabiranje, obilježavanje i mjerenje stabala za sječu te obračun drvnog sječivog obujma, a st.2. da se doznakom obuhvaćaju sva stabla predviđena za sječu prsnog promjera većeg od 10 cm.

15. U činjeničnom opisu optužnog prijedloga, ne navodi se u kojem bi svojstvu okrivljenica izvršila sječu, nije navedena količina, vrsta ni promjeri posječenih stabala, dok ni iz priložene dokumentacije ne proizlazi da je tijekom inspekcijskog nadzora utvrđen promjer stabala, osim što je to svjedok naveo paušalno u svojem iskazu, pa ostaje nejasno na koji je način šumarski inspektor bez preciznog mjerenja utvrdio da se radi o stablima za koje je potrebna doznaka.

16. Prema priloženim fotografijama od strane komunalnog redara vidljivo je da se radi o ostacima starih debla, te granjevini, koju se paušalno može ocijeniti da je manjeg promjera.

17. Slijedom tako provedenog postupka i utvrđenog činjeničnog stanja, na strani okrivljenice nije utvrđeno da su se u njezinu postupanju stekla obilježja djela iz navedenog propisa, zbog čega je ona oslobođena od optužbe, kako je to opisano u izreci ove odluke.

18. Troškovi prekršajnog postupka temeljem čl.140.st.2. Prekršajnog zakona padaju na teret ovog suda.

U Bujama, dana 05. veljače 2026. godine.

Zapisničarka

Jelena Blažanović, v.r.

Sutkinja

Sanja Božić Turina, v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Okrivljenik ili njegov branitelj, zakonski zastupnik, stranke, podnositelj optužnog prijedloga i oštećenik (čl.192. Prekršajnog zakona) imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana po primitku otpravka ove presude, pa se žalba podnosi u dva istovjetna primjerka pismeno i predaje se osobno ili putem pošte Općinskom sudu u Pazinu, Stalnoj službi u Bujama za Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

O TOME OBAVIJEST:

1. Okrivljenici i braniteljici,

2. Tužitelju,

3. Spis, ovdje.