Posl. br. O-1436/2025
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU
STALNA SLUŽBA U KORČULI
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Dubrovniku Stalna služba u Korčuli, po sucu tog suda Dariu Farčiću, kao sucu pojedincu, u ostavinskom postupku iza smrti VG pok. TG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], odlučujući po prigovoru kojeg je protiv rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Ivne Kaliman iz Korčule od dana 22. svibnja 2024. posl. br. O-1394/2023 UPP/OS-225/2023, izjavio nasljednik IG pok. VG, dana 5. veljače 2026.
r i j e š i o j e
I. Preinačava se rješenje o nasljeđivanju iza pok. VG pok. TG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], doneseno od strane javnog bilježnika Ivne Kaliman iz Korčule, kao povjerenika ovog suda, posl. br. O-1394/2023 UPP/OS-225/2023 od 22. svibnja 2024., u točki I. i točki II. izreke, tako da rješenje o nasljeđivanju u preinačenom dijelu glasi:
"I. Utvrđuje se da u njegovu ostavinu spada:
- 1/2 dijela od nekretnina označenih kao kat. čest. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], a koje je ostavitelj stekao temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnina kojeg je u svojstvu kupca sklopio sa prodavateljem DG iz [adresa], a koji Ugovor je ovjeren u Matičnom uredu Orebić dana 5. ožujka 1998., Klasa: 037-02/98- 01/272 Ur. broj: 2117-11/23-1-4-98-01 dana 5. ožujka 1998., dok preostali dio ovih nekretnina predstavlja bračnu stečevinu udove ostavitelja JG,
- 1/2 dijela od prava korištenja groba na mjesnom groblju Sv. Juraj Podvlaštica, Općina Orebić, i to grobnice označene rednim brojem 116., sve temeljem potvrde Općine Orebić, Klasa: 363-06/23-01/28 Ur. broj: 2117-17-3-23-02 od 29. prosinca 2023., dok preostali dio ovog prava predstavlja bračnu stečevinu udove ostavitelja JG,
- 1/2 dijela od potraživanja prema HZMO-u s osnova neisplaćene mirovine, u neutvrđenom iznosu, dok preostali dio ovog potraživanja predstavlja bračnu stečevinu udove ostavitelja JG,
- 1/2 dijela od uloga na svim računima ostavitelja otvorenih kod OTP banke d.d., dok preostali dio ovih uloga predstavlja bračnu stečevinu udove ostavitelja JG.
II. Njegovim nasljednicima se temeljem zakona i uslijed ustupa sina ostavitelja ŽG proglašavaju:
1. ŠG rođ. V iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], udova, za ………………………………………………………………………………………... 2/4 dijela.
2. IG pok. VG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], sin, za ………………………………………………………………………………………... 1/4 dijela.
3. OG rođ. IG pok. VG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kći, za …………………………………………………………………..1/4 dijela.
III. Nalaže se OTP banci d.d. i HZMO-u, da po pravomoćnosti ovog rješenja izvrše isplatu novčanih sredstava navedenih pod I. ovog rješenja nasljednicima na način naveden pod II. ovog rješenja."
IV. U preostalom dijelu rješenje o nasljeđivanju ostaje neizmijenjeno.
Obrazloženje
1. U ostavinskom postupku iza pok. VG iz [adresa], javni bilježnik Ivna Kaliman iz Korčule, kao povjerenik ovog suda, donijela je rješenje o nasljeđivanju, kojim je utvrđena ostavinska imovina navedena u izreci rješenja, te je ista uručena temeljem zakona i uslijed ustupa njegovim nasljednicima i to: udovi ŠG i djeci IG i OG na jednake dijelove. Osim navedenih zakonski nasljednik ostavitelja prvog nasljednog reda je i sin ŽG, a koji je svoj nasljedni dio ustupio majci ŠG, dok drugih zakonskih nasljednika prvog nasljednog reda nije bilo. Tijekom provedenog postupka među nasljednicima nije bilo sporno da je ostavitelj dijelom svoje imovine raspoložio Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju u korist sina ŽG, a koji Ugovor je u njihovim potpisima ovjeren pred javnim bilježnikom Antom Lozančićem iz Dubrovnika 28. studenog 2022. pod posl. br. OV-6744/2022. Slijedom navedenog među nasljednicima nema spora o tome da imovina ostavitelja navedena u članku 1. ovog Ugovora ne spada u njegovu ostavinsku masu.
1.1. U zakonskom roku nasljednik ostavitelja IG, putem svog punomoćnika Vicka Dabelića, odvjetnika u [adresa], izjavio je prigovor protiv citiranog rješenja, i to iz svih zakonom dopuštenih razloga. U svom prigovor nasljednik u bitnom navodi da je pobijano rješenje o nasljeđivanju u svom obrazloženju kontradiktorno sa rezultatima ostavinske rasprave, a zbog čega se ovako rješenje o nasljeđivanju ne može valjano ispitati, pa je samim time počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka koji se supsidijarno primjenjuje i u ostavinskom postupku, a zbog čega je pobijano rješenje o nasljeđivanju nezakonito i potrebno ga je ukinuti. Nadalje, ističe se kako je javni bilježnik u ostavinsku masu ostavitelja neosnovano uvrstio 1/2 dijela nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a na kojoj je sagrađena i stambena zgrada, a koju je navodno ostavitelj stekao temeljem kupoprodajnog ugovora od 2. travnja 1997., dok je 1/2 dijela iste ove nekretnine izdvojio iz ostavinske mase neosnovano utvrdivši da se radi o bračnoj stečevini udove ostavitelja JG. Ovo iz razloga što ostavitelj nije bio kupac po ovom kupoprodajnom ugovoru, već je ovaj kupoprodajni ugovor zaključen između prodavatelja LG i ČG iz [adresa] te kupca IG (T), a što nije ostavitelj. Osim toga nasljednik IG pok. VG je ovu nekretninu u cijelosti zajedno sa zgradom dobio u vlasništvo usmenim darovanjem sa predajom u posjed još 2003. i to upravo od kupca IG (Ilije) iz [adresa], a od kada ovu zgradu koristi za stanovanje sa svojom obitelji i drži u nesmetanom vlasničkom posjedu, pa ova nekretnina nikako ne može predstavljati vlasništvo ostavitelja za 1/2 dijela, a u preostalom dijelu bračnu stečevinu udove ostavitelja. Iz navedenog jasno slijedi kako je javni bilježnik prilikom provođenja ostavinskog postupka pogrešno utvrdio činjenično stanje, a što je za posljedicu imalo i pogrešnu primjenu materijalnog prava, pa slijedom svega navedenog predlaže da sud preinači rješenje o nasljeđivanju na način da iz ostavinske mase izostavi nekretninu koja nije u vlasništvu ostavitelja, odnosno nekretninu označenu kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja predstavlja stvarno ali vanknjižno vlasništvo sina ostavitelja IG.
2. Pregledom čitavog ostavinskog spisa iza smrti VG pok. TG pod posl. br. O-1394/2023 UPP/OS-225/2023 utvrđeno je da je prigovor osnovan.
2.1. Naime, pregledom ostavinskog spisa i donesenog Rješenja o nasljeđivanju utvrđeno je da je javni bilježnik u ostavinsku masu ostavitelja između ostalog uvrstio i 1/2 dijela nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja nekretnina je stečena temeljem kupoprodajnog ugovora od 2. travnja 1997., dok je preostali dio ove nekretnine izdvojio iz ostavinske mase te utvrdio da se radi o bračnoj stečevini udove ostavitelja JG. Međutim, pregledom Ugovora o kupoprodaji od 25. ožujka 1997., a koji je u potpisima stranaka ovjeren u Republici Srbiji 2. travnja 1997. pod br. II/1 Ov br. 2650/1997, utvrđeno je kako ostavitelj doista nije kupac iz ovog kupoprodajnog ugovora, budući da se kao kupac nesumnjivo navodi IG (Ilije) iz [adresa], dok se ostavitelj nesumnjivo zove VG. TG. Moguće je da se zapravo radi o ocu ostavitelja, međutim, to za donošenje odluke u ovom postupku nije niti bitno budući se sigurno ne radi o ostavitelju, a niti je u spis priložena isprava iz koje bi proizlazilo da bi IG (Ilije) ovu nekretninu naknadno ustupio ostavitelju. Ovo se navodi iz razloga što nitko od zakonskih nasljednika ostavitelja zapravo tijekom postupka nije inzistirao da se i ova nekretnina uvrsti u ostavinsku masu ostavitelja, pa je stoga zapravo potpuno nejasno po kojoj osnovi je i na koji način javni bilježnik zaključio da bi ova nekretnina spadala u ostavinsku masu. Stoga je prigovor nasljednika TG u ovom dijelu osnovan pa je predmetnu nekretninu bilo potrebno izuzeti iz ostavinske mase. Iako IG u svom prigovoru ne ističe da je javni bilježnik prilikom donošenja rješenja o nasljeđivanju pogrešno utvrdio suvlasničke dijelove svakog od proglašenih nasljednika, osim što općenito navodi da je predmetno rješenje o nasljeđivanju nezakonito, sud je postupajući po službenoj dužnosti utvrdio kako su nasljednički dijelovi pogrešno navedeni, a čime je nedvojbeno povrijeđeno materijalno pravo. Naime, tijekom postupka nije sporno da je ostavitelj iza svoje smrti ostavio 4 nasljednika prvog nasljednog reda, dakle udovu i troje djece, a koji ostavitelja temeljem odredbe čl. 9. Zakona o nasljeđivanju (NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19, dalje ZN) nasljeđuju na jednake dijelove. Pregledom ostavinskog spisa utvrđeno je da su se svi nasljednici ostavitelja svojim nasljedničkim izjavama prihvatili svog nasljednog dijela koji ih temeljem zakona pripada, time što je nasljednik ŽG na ročištu održanom pred javnim bilježnikom 18. prosinca 2023. svoj nasljedni dio ustupio majci ŠG, a koja je ovako učinjen ustup i prihvatila. Stoga je pogrešan zaključak javnog bilježnika da bi nasljednici ŠG, IG i OG naslijedili ostavitelja na jednake dijelove, već temeljem danih nasljedničkih izjava i učinjenog ustupa udova ostavitelja ŠG nasljeđuje ukupno 1/2 dijela od ostavinske mase dok IG i OG preostali dio nasljeđuju na jednake dijelove.
3. Kako je javni bilježnik dijelom pogrešno utvrdio činjenično stanje kada je u ostavinsku masu ostavitelja uvrstio i nekretninu označenu kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja očito nije u vlasništvu ostavitelja budući da u spisu ne prileži zk izvadak iz kojeg bi proizlazilo da je baš ostavitelj upisan kao vlasnik ili suvlasnik ove nekretnine, niti posjedovni list iz kojeg bi proizlazilo da bi baš ostavitelj bio upisan kao posjednik ili suposjednik ove nekretnine, već naprotiv u spisu prileži ovjereni ugovor o kupoprodaji iz kojeg proizlazi da bi kupac ove nekretnine bio IG (Ilije), pri čemu se radi o javno ovjerovljenoj ispravi u inozemstvu, uz napomenu kako zakon presumira da je sadržaj javno ovjerovljenih isprava točan i istinit, to doista nije bilo razloga da se ova nekretnina uvrsti u ostavinsku masu. Ukoliko netko od nasljednika ostavitelja smatra suprotno, onda mu preostaje da svoju tvrdnju kako se radi o imovini ostavitelja dokaže u posebnom parničnom postupku. Budući da je javni bilježnik tijekom provedenog postupka temeljem dostupnih isprava utvrdio što spada u ostavinsku masu ostavitelja, utvrdio njegovo rodoslovlje i od svih zakonskih nasljednika uzeo odgovarajuće nasljedničke izjave, pri čemu je pogrešno izračunao nasljedni dio svakog od proglašenih nasljednika ostavitelja, to nije bilo potrebe provoditi daljnje radnje u ovom postupku niti zakazivati ročište ostavinske rasprave, već je temeljem čl. 187. st. 2. ZN-a riješeno kao u izreci.
U Korčuli, 5. veljače 2026.
S u d a c :
Dario Farčić
PRAVNA POUKA:
Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi u 3 istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud.
