REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

Bjelovar, Trg Eugena Kvaternika 8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Ratku Labanu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Andree Hudoletnjak, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog EI, radi prekršaja iz članka 32. stavka 4., 72. stavka 4., 59. stavka 5. i 223. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a povodom Optužnog prijedloga Policijske postaje Bjelovar Klasa: 211-07/25-5/14751, Urbroj: 511-02-05-25-1 od 7.6.2025., nakon održane usmene, javne i glavne rasprave u prisutnosti okrivljenika, a u odsutnosti ovlaštenog tužitelja, na temelju članka 183. u vezi članka 160. Prekršajnog zakona (NN 107/07), dana 5. veljače 2026.,

p r e s u d i o j e

OKRIVLJENI EI, OIB: [osobni identifikacijski broj] sin E i Ž, r. Z, rođen **.**.2003. u [adresa], s prebivalištem u [adresa]., nezaposlen, bez primanja, neoženjen, bez djece, državljanin Republike Hrvatske, završio osnovnu školu, pismen, prekršajno neosuđivan,

k r i v j e

I što je dana 7. lipnja 2025., u 18:07 sati, u Bjelovaru, na Trgu Eugena Kvaternika BB, upravljao motociklom registarske oznake i broja [registarska oznaka] te se oglušio na naredbu, uz uporabu zvučnih i svjetlosnih signala sa službenog motocikla, da se zaustavi te je nastavio vožnju kroz mjesto Bjelovar, Ulicom Ivana Mažuranića,

dakle, kao vozač u prometu na cesti nije postupio po zahtjevu izraženom pomoću znaka ovlaštene službene osobe,

II što je istog dana u isto vrijeme, u ulici Ivana Mažuranića, upravljao istim motociklom opisanim kao pod točkom I, te izvršio radnju pretjecanja osobnog automobila na obilježenom pješačkom prijelazu,

dakle, kao vozač u prometu na cesti izvršio pretjecanje drugog vozila na označenom pješačkom prijelazu na kolniku,

III što je istog dana u isto vrijeme i na istom mjestu upravljao istim motociklom opisanim kao pod točkom I, te dolaskom do raskrižja ulica Ivana Mažuranića, Šetalište dr. I. Lebovića i Franjevačka ulica, na kojem se prometom upravlja prometnim svjetlima bez smanjivanja brzine kretanja svog motocikla nastavio je vožnju u pravcu Franjevačke ulice iako je na semaforu bilo crveno svjetlo, odnosno zabrana prolaska,

dakle, kao vozač u prometu na cesti upravljao vozilom na mjestu gdje se prometom upravlja uređajem za davanje znakova prometnim svjetlima i nije zaustavio vozilo na znak crvenog svjetla,

IV što je istog dana u isto vrijeme i na istom mjestu upravljao istim motociklom opisanim kao pod točkom I, iako nema upisanu "A" kategoriju u vozačku dozvolu,

dakle, kao vozač u prometu na cesti upravljao motornim vozilom one kategorije koja nije upisana u njegovu vozačku dozvolu,

pa je time počinio prekršaje iz članka 32. stavka 1. u vezi stavka 4., 74. stavka 1. u vezi stavka 2., 59. stavka 1. u vezi stavka 6. i 223. stavka 2. u vezi stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te mu se na temelju istih propisa, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. u odnosu na svaki prekršaj i članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona u t v r đ u j u novčane kazne za svako djelo prekršaja i to:

- za prekršaj pod točkom I, u iznosu od 300,00 eura (tristo eura), za prekršaj pod točkom II, u iznosu od 300,00 eura (tristo eura), za prekršaj pod točkom III, u iznosu od 1.000,00 eura (tisuću eura) i za prekršaj pod točkom IV, u iznosu od 290,00 eura (dvjesto devedeset), te mu se za navedena djela prekršaja

i z r i č e

UKUPNA NOVČANA KAZNA OD 1.890,00 EURA (tisuću osamsto devedeset eura).

V Na temelju članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 90 dana od dana pravomoćnosti presude.

Ako okrivljenik u određenom roku u cijelosti ili djelomično ne plati izrečenu novčanu kaznu ista će se temeljem članka 34. stavka 2. Prekršajnog zakona naplatiti prisilnim putem.

Ako okrivljenik plati 2/3 izrečene novčane kazne i to iznos od 1.260,00 eura (tisuću dvjesto šezdeset eura) u gore navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini.

VI Na temelju članka 58. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona, u vezi članka 32., 74. i 59. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, okrivljeniku se izriče zaštitna mjera ZABRANE UPRAVLJANJA MOTORNIM VOZILOM « A « KATEGORIJE U TRAJANJU OD 5 (pet) MJESECI, time da zaštitna mjera počinje teći od dana izvršnosti presude.

VII Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti trošak prekršajnog postupka u iznosu od 20,00 eura (dvadeset eura), u gore navedenom roku, pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. POLICIJSKA POSTAJA BJELOVAR, podnijela je protiv okrivljenika Optužni prijedlog Klasa: 211-07/25-5/14751, Urbroj: 511-02-05-25-1 od 7.6.2025., a radi prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.

2. Okrivljenik se očitovao o optužbi na način da se u vezi činjeničnih navoda izjasnio kako se smatra krivim za svaki prekršaj stavljen mu na teret.

3. Ispitani EI navodi da je kritične zgode oko 18:00 sati, u [adresa], na Trgu Eugena Kvaternika upravljao motociklom registarske oznake i broja [registarska oznaka] te uočio da se za njim kreće službeni motocikl policije na kojem su se uključili zvučni i svjetlosni signali. U tom trenutku je osjetio strah i paniku zbog mogućnosti da se u kontroli prometa utvrdi činjenica da nema dopuštenje upravljati navedenom kategorijom vozila, jer ta kategorija motocikla nije upisana u njegovu vozačku dozvolu. Stoga je u takvom stanju bez realnog razmišljanja odlučio izbjeći kontrolu prometa te je nastavio s kretanjem i na jednom od raskrižja u ulici I. Mažuranića motociklom je obavio pretjecanje nepoznatog vozila na pješačkom prijelazu kako bi eventualno uspio udaljiti se od službenog motocikla. Nastavno je nailazio na veće četverokrako raskrižje na Šetalištu Ivše Lebovića gdje je za njegov pravac kretanja na svjetlosnom prometnom znaku bilo uključeno crveno svjetlo. Iz naprijed spomenutih razloga nije se odlučio zaustaviti prije raskrižja kod prometnog znaka već je nastavio s kretanjem pravocrtno kroz Franjevačku ulicu. Nedaleko od navedenog raskrižja ponovno je prilazio novom raskrižju sa svjetlosnim prometnim znakovima kod ulice A. Mihanovića, pa je prošao kroz to raskrižje, ali u danom trenutku na tom raskrižju za njegov pravac kretanja je bilo uključeno zeleno svjetlo. Nedugo kasnije dok se nalazio na adresi prebivališta pojavio se policijski službenik koji ga je pratio motociklom te je utvrdio da osim navedenih protupravnih radnji nema u vozačku dozvolu upisanu kategoriju vozila prema kojoj ima pravo upravljati motociklima. Dakako da mu je žao što je tako postupio ugrožavajući svoju sigurnost te drugih sudionika u prometu. Međutim, kako je mlad i neiskusan vozač te nije do sada činio prekršaje niti je vršena kontrola prometa nad njim od strane policije, stoga je bio u panici od utvrđenja prekršaja na svojoj strani, a vozačka dozvola mu je potrebna obzirom da traži posao. Stoga predmetne prekršaje priznaje osim činjenice da nije u dva navrata na dva uzastopna raskrižja prošao kroz crveno svjetlo na prometnom znaku, već se to dogodilo samo na raskrižju ulice I. Mažuranića i Šetališta Ivše Lebovića.

4. Na temelju priznanja okrivljenika, koje je stavljeno u usporedbu sa izvješćem o prekršaju, sud je sa sigurnošću utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaje opisane u izreci ove presude koji mu se stavljaju na teret, pa je proglašen krivim te mu je nakon utvrđivanja pojedinačnih novčanih kazni za svaki prekršaj, izrečena ukupna novčana kazna u skladu sa zakonom.

5. U postupku nije bilo sporno da je okrivljenik počinio prekršaje opisane u izreci presude, jer osim što prvotno izjasnio da se smatra krivim za svaki od prekršaja te je potom jasno i obrazloženo u obrani opisao svoj protupravan način vožnje i priznao prekršaje, ujedno je spomenuti dokaz potpuno sukladan sa sadržajem njegove obrane.

6. Tako se u izvješću o prekršaju ističe da je okrivljenik kao vozač predmetnog motocikla [registarska oznaka] koji potpada pod A kategoriju motornih vozila, kritične zgode sudjelovao u prometu na naznačenim lokacijama, iako nije imao takvo dopuštenje uslijed činjenice da navedena kategorija vozila kojom je upravljao nije upisna u njegovu vozačku dozvolu, dok je ujedno propustio zaustaviti se na znak službene osobe radi kontrole prometa te je potom obavio pretjecanje na pješačkom prijelazu, a nakon toga dodatno prošao kroz raskrižje gdje se upravlja svjetlosnim prometnim znakovima u trenutku dok je za njegov pravac kretanja bilo uključeno crveno svjetlo, s naznakom da je navedeni prekršaj izvršio u dva navrta odnosno na dva uzastopna raskrižja sa svjetlosnim prometnim znakovima, a koje izvješće je sačinjeno neposredno po utvrđenju prekršaja, time da nije bilo stavljanja primjedbi te je zapisnik potpisan od strane vozača.

7. Međutim, iako se u izvješću ističe da je okrivljenik na dva raskrižja izvršio identičnu nepropisnu radnju prolaska kroz raskrižje kada mu to nije bilo dopušteno zbog uključenog crvenog svjetla na prometnom znaku, u tom djelu je sud prihvatio navode obrane okrivljenika kada tvrdi da je predmetni prekršaj počinio samo u jednom navratu i to na raskrižju ulice I. Mažuranića i šetališta Ivše Lebovića odnosno Franjevačke ulice, dok je na slijedećem semaforiziranom raskrižju nastavio s vožnjom kada je za njegov pravac kretanja bilo uključeno zeleno svjetlo. Naime, okrivljenik je bezrezervno priznao u cijelosti prekršaje koji mu se stavlja na teret, pri čemu je izrazio iskreno žaljenje i da će ubuduće izbjegavati činjenje prekršaja u prometu, uz naznaku kako je do izvršenja protupravne radnje došlo zbog njegovog mladalačkog neiskustva i straha kojeg je imao zbog potencijalne kontrole prometa od strane služene osobe, kojom je prilikom donio krajnje pogrešnu odluku da pokuša izbjeći takvu kontrolu. Upravo zbog svih tih razloga na strani okrivljenika nije postojao motiv i razlog da negira izvršenje produljenog djela prekršaja iz članka 59. Zakona o sigurnosti prometa na cestama na način da je u dva navrata na vrlo kratkoj relaciji na semaforiziranom raskrižju prošao kroz crveno svjetlo, jer ta činjenica znatnije ne bi mijenjala činjenični i pravni opis radnje koje je izvršio niti bi sama sankcija bila drugačija. Dakle, u situaciji gdje je okrivljenik izričito inzistirao da se u njegovoj obrani istakne kao na raskrižju [adresa] i [adresa] u [adresa] nije prošao kroz raskrižje kada je bilo uključeno crveno svjetlo, tada sud smatra kako je taj dio njegove obrane iskren i time prihvatljiv.

8. Kako postoji izričito priznanje okrivljenika za prekršaje stavljene mu na teret, sud je jedino provodio dokaze koji se odnose isključivo na odluku o prekršajno pravnoj sankciji i drugim mjerama, sukladno članku 171a stavka 3. Prekršajnog zakona i u tom smislu je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju za okrivljenika iz koje proizlazi da nije do sada kažnjavan za bilo koju vrstu prekršaja.

9. Dakle, cijeneći detaljnu i uvjerljivu obranu okrivljenika kojom izričito i u cijelosti priznaje protupravan način vožnje, sud ga je oglasio krivim za spomenute prekršaje te mu je nakon utvrđivanja pojedinačnih novčanih kazni i to blažih za svaki prekršaj, izrečena ukupna novčana kazna u skladu sa zakonom.

10. Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir imovno stanje okrivljenika, kao olakotna okolnost cijeni se priznanje prekršaja, usprkos tome da su se protupravne radnje mogle utvrditi drugim dokazima, te činjenica da ima niža mjesečna primanja, a primjereno je kritičan za svoje ponašanje u prometu, time da otegotnih okolnosti nije nađeno, obzirom da do sada nije kažnjavan za bilo kakve prekršaje iz prometa. Stoga uzevši u obzir visoke raspone novčanih kazni za navedene prekršaje, posebno u odnosu na njegov socijalni status, bilo je uvjeta za izvjesno ublažavanje novčanih kazni za svaki prekršaj, posebno kada je uvjerljiva njegova tvrdnja da je ponajprije zbog straha i neiskustva u svojstvu mladog vozača reagirao instinktivno u pokušaju izbjegavanja kontrole prometa i tako ušao u sferu navedenih prekršaja. U tom smislu izrečena ukupna novčana kazna primjerena je načinu počinjenja prekršaja i njihovoj težini odnosno stupnju krivnje. Upravo takvom novčanom kaznom može se utjecati na svijest okrivljenika da ubuduće izbjegava takvo i slično neprimjereno ponašanje u prometu, na koji način će se postići zakonska svrha kažnjavanja u smislu individualne prevencije.

11. Također, odredbom članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona izričito je propisano da okrivljenik u roku koji mu je određen u presudi može platiti i dvije trećine izrečene novčane kazne u kojem slučaju se smatra da je novčana kazna plaćena u cjelini, dok protekom tog roka ipak mora platiti cjelokupan iznos izrečene novčane kazne.

12. Za prekršaje opisane u izreci presude pod točkama I, II i III propisana je zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima. Međutim, Zakonom se određuje da se takva vrsta zaštitne mjere može odrediti ovisno o težini počinjenog prekršaja i objektivne mogućnosti daljnjeg ugrožavanja sigurnosti drugih sudionika u prometu i imovine. Ovdje je sud takvu mjeru odredio za počinjeno djelo prekršaja iz članka 32., 74. i 59. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te smatra primjerenim i svrsishodnim izreći mu tu vrstu zaštitne mjere. Naime, kako je okrivljenik počinio prekršaje izravnom namjerom gdje je svjesno propustio postupiti po znakovima službene osobe te svjetlosnom prometnom znaku i ujedno izvršio opasno pretjecanje na mjestu gdje to nikako nije dopušteno, tada je zbog težine prekršaja i razloga specijalne prevencije svakako bilo uputno i svrsishodno isključiti ga iz prometa na izvjesno vrijeme, kako bi zbog te zaštitne mjere bio spriječen u novom kršenju prometnih propisa i dovođenja u opasnost ljudi i imovine, dok je sama dužina trajanja zaštitne mjere u skladu sa osobnim svojstvima okrivljenika.

13. Navedena zaštitna mjera počinje teći danom izvršnosti presude.

14. Okrivljenik je na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona dužan platiti trošak postupka s naslova paušala, čija je visina odmjerena obzirom na dužinu trajanja i složenost postupka, jer je mlada i radno sposobna osoba te može platiti minimalni trošak bez da ugrožava vlastitu egzistenciju.

U Bjelovaru, 5. veljače 2026.

Zapisničar

SUDAC

Andrea Hudoletnjak v.r.

Ratko Laban v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude okrivljenik i podnositelj Optužnog prijedloga imaju pravo žalbe nadležnom Prekršajnom sudu u Zagrebu, time da se žalba može podnijeti samo zbog odluke o prekršajno pravnoj sankciji i drugim mjerama, u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, a ista se podnosi putem ovog Suda, u dva istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1. Okrivljeniku

2. Podnositelju Optužnog prijedloga

• Po pravomoćnosti

3. Referadi za promet