Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Rijeka, Žrtava fašizma 7
Poslovni broj: R1 Ob-657/2025-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Rijeci, OIB: 54566384631, po sucu Tatjani Škorić Radaković, u pravnoj stvari predlagateljice DI, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana po punomoćniku Darianu Hörtu, odvjetniku iz Rijeke i protustranke UI OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, 5. veljače 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog predlagateljice od 26. rujna 2025 za utvrđivanje izvanbračne zajednice s pokojnim NI.
Obrazloženje
1. Predlagateljica DI je 26. rujna 2025. podnijela ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pokojnim VI, koji je preminuo **.**.2025. koja je trajala neprekidno do njegove smrti, u svrhu ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu temeljem članka 22 točka 3 Zakona o mirovinskom osiguranju.
2. Protustranka UI je na ročištu održanom 3. veljače 2026. naveo da prihvaća prijedlog predlagateljice, jer da je predlagateljica s njegovim stricem bila u izvnabračnoj zajednici.
3. U provedenom postupku provedeni su dokazi uvidom u rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda Rijeka, Stalna služba Opatija posl. br. O-2802/2025, UPP/OS-O-93/2025 javnog bilježnika Srđana Markiša iz Opatije od 09. listopada 2025. godine te saslušanjem stranaka i svjedoka ĆI i HI.
4. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza pojedinačno i svih dokaza ukupno, stav ovoga suda da je prijedlog predlagateljice u cijelosti osnovan iz razloga koji će biti izneseni u nastavku.
5. Iz pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-2802/2025, UPP/OS-O-93/2025 javnog bilježnika Srđana Markiša iz Opatije od 09. listopada 2025. proizlazi da je NI, rođen **.**.1954. i preminuo je 25. srpnja 2025. u Rijeci te da su nakon njegove smrti tim rješenjem kao jedini zakonski nasljednici prvog nasljednog dijela utvrđeni DI, ovdje predlagateljica i nećak UI, ovdje protustranka, koji je u ovjerenoj pisanoj izjavi priznao istoj status izvanbračne supruge.
6. Naime člankom 11 stavak 1 Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20 i 49/23 – dalje ObZ), propisano je da se odredbe ovoga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje tri godine, a i kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.
7. Nadalje, člankom 11 stavak 2 ObZ-a propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1 istog članka, stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica, te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe istog Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobnim, imovinskim i drugim odnosima bračnih drugova .
8. Citiranim člankom 22 stavak 3 Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne Novine br. 157/2013, 151/2014, 33/2015, 93/2015, 120/2016, 18/2018, 62/2018 ,115/2018,102/2019 i 119/2022) propisano kako je to već naprijed navedeno da se članom obitelji osiguranika smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, koji status se utvrđuje u izvanparničnom postupku.
9. Saslušani svjedoci u ovom postupku ĆI i HI su u svojim iskazima suglasno naveli da su predlagateljica i pok. NI bili u emocionalnoj vezi i da su najmanje od 2016. živjeli zajedno u kući predlagateljice u [adresa] na adresi na kojoj je ista ostala živjeti. Međutim, isti nisu imali neposrednih saznanja da bi isti imali takvu emocionalnu i ekonomsku zajednicu koja bi proizvodila učinke izvanbračne zajednice, odnosno na upite suda nisu znali niti opisati kakav je bio njihov odnos, niti su mogli posvjedočiti o prirodi njihove zajednice.
10. Sud je na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka nije mogao sa sigurnošću utvrditi da bi predlagateljica DI i NI živjeli u emocionalnoj i ekonomskoj zajednici najmanje tri godine u kontinuitetu. Iako je protustranka navela da prihvaća prijedlog predlagateljice te je u ostavinskom i u ovom postupku potvrdila da bi predlagateljica bila izvanbračna supruga pokojnog mu strica, sud je iz iskaza protustranke zaključio da protustranka, nećak pokojnog, nije vidio strica zadnje dvije i pol godine prije njegove smrti te da nije imao neposrednih saznanja o prirodi zajednice predlagateljice i njegovog strica, osim da su živjeli zajedno. Pored navedenog, predlagateljica je u iskazu navela da je vidjela da s NI nešto nije u redu, no da joj nije rekao da je pao, ali da nije isprva zvala prvu pomoć jer on to nije htio, no kada je vidjela da mu je sve lošije, a bio je na podu i nije se mogao ustati te ga nije mogla podignuti zbog njegove težine, ipak je pozvala prvu pomoć te da su joj u bolnici rekli da ne očekuje dobar kraj te da je naposlijetku preminuo od sepse. Protustranka je navela da zamjera ovako postupanje predlagateljici, jer ga nije obavijestila o stanju njegovog strica i odvela ga na hitnu pomoć, a u bolnici su mu rekli da je stric slomio kuk te da bi se pravovremenim dolaskom spriječila sepsa od koje je posljedično preminuo. Sve navedene činjenice ne govore u prilog postojanja zajednice života takve kvalitete koja bi proizvodila učinke izvanbračne zajednice, slijedom čega je prijedlog predlagateljice odbijen kao neosnovan na način vidljiv iz izreke ovog rješenja.
U Rijeci, 5. veljače 2026.
Sudac
Tatjana Škorić Radaković
Uputa u pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa istog. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka ovome sudu, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.
DNA:
- pun. predlagateljice uz rješenje o pristojbi na prijedlog i rješenje
- protustranci