Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: Gž-125/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinja Branke Ježek Mjedenjak, predsjednice vijeća, Lidije Oštarić Pogarčić sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Nataše Peršić Brleković članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ABC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika: 1. ME iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. FE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. RE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednika pok. ĐE iz [adresa], 4. ZE iz [adresa], 5., DE iz [adresa], br. 5., zastupanog po punomoćnici Beti Korać-Zuppa, odvjetnici u Zagrebu i 4. ABC iz [adresa],. 4. i 6. tuženici zastupani po punomoćniku Borisu Ivančiću, odvjetniku u Splitu, radi sprječavanja imisija i naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-5531/2019 od 1. lipnja 2022., na sjednici vijeća održanoj 5. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj 5 5531/19. od 1. lipnja 2022. potvrđuje.

Obrazloženje

1. Citiranom presudom u točki I. izreke odbijen je zahtjev tužitelja da su tuženici dužni solidarno izvesti potrebne građevinske i ostale radove na crnim-sabirnim jamama u koje se skupljaju fekalije iz njihovih stambenih objekata kojim radovima će se spriječiti istjecanje i prodiranje fekalija, odnosno prekinuti izvor oštećenja na objektu tužitelja koji je izgrađen na nekretnini označenoj anagrafske oznake [adresa], br. 2, zemljišno-knjižne oznake čest. zem. [katastarska čestica] ZU 306 KO [katastarska općina], [adresa] broj [broj] KO [katastarska općina] i baš poduzeti sljedeće:

- izvesti potrebne građevinske radove na crnim jamama koje se nalaze na nekretninama u njihovom vlasništvu sa sjeverne strane nekretnine tužitelja i baš na način da spriječe istjecanje, podlijevanje, zalaženje i prodiranje fekalne vode i kemikalija, vlage na dio nekretnine tužitelja, koji radovi se moraju obaviti u skladu s pravilima građevinske struke i to upravo stručno i kvalitetno sve kako bi se zaustavilo istjecanje fekalija, u protivnom će biti ovlašten iste radove izvesti tj. dati izvesti po stručnoj osobi tužitelj, a sve na solidarni trošak tuženika, što su sve tuženi dužni trpjeti.

1.1.Točkom II. odbijen je zahtjev tužitelja da mu tuženici solidarno nadoknade štetu u iznosu od 20.000,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom od podnošenja tužbe do isplate, dok je točkom 1/III. odbijen zahtjev da mu tuženici naknade prouzročene parnične troškove.

1.2.Točkom II. izreke obvezan je tužitelj naknaditi 1.,2. i 4. tuženicima parnični trošak u iznosu od 10.500,00 kuna, a 3. tuženiku trošak u iznosu od 1.250,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom od donošenja prvostupanjske presude do isplate.

2. Protiv te presude žalbu podnosi tužitelj pozivajući se na sve zakonske žalbene razloge iz čl. 353 st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje ZPP), predlažući da se uvaženjem žalbe pobijana presuda preinači i zahtjev tužitelja usvoji, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za uklanjanje uzroka štetnih imisija sa nekretnina tuženika na njegovu nekretninu te isplata naknade štete nastale uslijed imisija.

6. Sud prvog stupnja utvrđuje te iz sadržaja spisa proizlazi sljedeće:

- tužitelj je vlasnik kč. br. [katastarska čestica] dvorišne površine 248 m2, kč. br. [katastarska čestica] stambene zgrade i dvorište površine 405 m2 te kč. br. [katastarska čestica] šuma površine 54 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (kč. br. [katastarska čestica] , kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina]);

-nekretnina u posjedu 1. i 2. tuženika anagrafske oznake [adresa]. sa dvorišnim prostorom nalazi se na kč. br. [katastarska čestica] (kč. br. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina]) u naravni izgrađeno zemljište, dvorište i stambena zgrada ukupne površine 391 m2, a posjed 3. i 4. tuženika objekt anagrafske oznake [adresa]. sa dvorišnim prostorom i to kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] (kč. br. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] ), s time da katastarsko zemljišno knjižno stanje nije usklađeno i nije evidentiran objekt, već se u zemljišnim knjigama vodi kao šuma površine 3009 m2, odnosno 37 m2, a u posjedovnom listu šuma površine 412 m2;

-stambena zgrada tužitelja ima anagrafsku oznaku [adresa] broj dva;

7. Vještak mjernične struke je utvrdio da stambena zgrada tužitelja ima anagrafsku oznaku [adresa], i nalazi se na k. č. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koja je smještena sa južne strane [adresa]. Zgrada ima dva suterena, prizemlje i prvi kat, iznad kojega je izveden kosi krov sa pokrovom od glinenog crijepa. Sa sjeverne strane zgrade, ispred glavnog ulaza izvedena je nadstrešnica. Tužitelj je vlasnik i susjedne istočne čestice, koja je označena kao k. č. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a koja u naravi predstavlja parkirni prostor u razini ceste, te dvorište i zidove objekta u izgradnji u južnom dijelu ove čestice. Zgrade u posjedu tuženika ( prema kazivanju tužitelja) nalaze se sa sjeverne strane [adresa] i to upravo na k. č. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (zgrada anagrafske oznake [adresa]) i na k. č. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (zgrada na k.č.zem. [adresa]). Između nekretnina tužitelja i tuženika proteže se [adresa], koja je na ovom dijelu na katastarskom planu evidentirana kao k. č. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a koja u naravi predstavlja ulicu sa betonskim zastorom koji je jednim dijelom ispucao. Prema iskazu stranaka u južnom dijelu dvorišta zgrade anagrafske oznake [adresa], a koje je trenutno prekriveno pijeskom, te u južnom dijelu dvorišta zgrade anagrafske oznake [adresa], a koje je trenutno betonirano, postojale su septičke jame koje su razbijene prije 4-5 godina.

8. Prema nalazu vještaka građevinske struke dipl.ing.Josipa Šituma na nekretnini tužitelja vidljiva su sljedeća oštećenja:

-betonska staza u vrtu uz istočno pročelje zgrade je ulegla, uslijed čega je duž cijelog spoja pročelja i staze, kao i na žbuci pročelja u dužini cca 3,20 m došlo do stvaranja nepravilne pukotine širine do cca 1 cm,

-vidljivi su tragovi kamenca na keramičkim pločicama terase ispred suterena 2, a koji je nastao uslijed dugotrajnog djelovanja vlage,

-vidljivi su tragovi otjecanja vode duž betonskog zida ispod terase suterena do vrta sa južne strane zgrade,

-u prostorijama u suterenu 2 i suterenu 1 vidljiva su oštećenja od vlage koja se očituju u bubrenju, ljuštenju i opadanju boje, te dijelom odvajanja keramičkih pločica od podloge na zidu,

-po zidovima, stropu i podu konobe u suterenu 1 vidljive su gljivice nastale uslijed djelovanja vlage.

9. Prema nalazu i mišljenju tog vještaka proizlazi da vlaga koja prodire u nekretninu tužitelja nije nastala kao posljedica curenja fekalnog sadržaja iz septičkih jama tuženika od 1 – 4. To objašnjava činjenicom što se tijekom očevida nisu osjetili neugodni mirisi u i oko nekretnine tužitelja, koji su karakteristični kod izlijevanja ili curenja fekalnog sadržaja septičkih jama. Nadalje, mišljenja je da su oštećenja na nekretnini tužitelja nastala isključivo radi loše izvedbe hidro izolacije i drenaže na predmetnoj nekretnini. Prema njegovu mišljenju za slučaj da je hidro izolacija i drenaža na predmetnoj nekretnini dobro izvedena, tada ne bi ni došlo do prodora vlage u njene pojedine dijelove. Međutim, budući predmetna hidro izolacija i drenaža nisu dobro izvedeni, svaka manja ili veća pojava podzemnih voda, koje nužno ni ne moraju dolaziti sa nekretnina tuženika, izazvati će oštećenja kakva su vidljiva tijekom očevida.

10. Sud prvog stupnja prihvaćajući nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke cijeneći da je isti stručan i da se nalaz vještaka Šituma u bitnom ne razlikuje od nalaza i mišljenja vještaka dipl. ing. Jure Malenice koji je po zahtjevu tužitelja nalaz sačinio prije pokretanja predmetnog postupka, odnosno u predmetu osiguranja dokaza koji je vođen pod poslovnim brojem R1-308/18, zaključuje u bitnom kako tužitelj nije dokazao da bi nekretnina u njegovu vlasništvu bila izložena prekomjernim štetnim imisijama (vlaženju) sa nekretnina u posjedu tuženika te da nisu ispunjeni uvjeti da se to otkloni, pa time da nije osnovan niti njegov zahtjev za naknadu štete uslijed utvrđenih oštećenja na objektu u njegovu vlasništvu.

10.1. Stoga primjenom odredbe članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje ZPP), uz daljnju primjenu odredbe članka 110. i 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (“Narodne novine” br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; dalje ZV) odbija tužbeni zahtjev.

11. Odluku o troškovima postupka donosi primjenom odredbe članka 154. stavak 1. ZPP-a obvezujući tužitelja naknaditi tuženicima troškove kako je to pobliže navedeno u točki II. izreke pobijane presude.

12. Ispitujući u povodu izjavljene žalbe pobijanu presudu, nije utvrđeno da bi sud prvog stupnja provedenim postupkom i njenim donošenjem počinio koju od apsolutno bitnih procesnih povreda na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, sukladno odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a. Nije počinjena niti bitna povreda iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju tužitelj ukazuje u žalbi, jer je sud prvog stupnja u odnosu na sve odlučne činjenice iznio razloge, pa je presudu moguće ispitati.

13. Protivno tvrdnjama tužitelja, sud prvog stupnja je za ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva utvrdio sve odlučne činjenice koje žalbenim navodima nisu dovedene u dvojbu te na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kada je tužbeni zahtjev odbio.

14. Naime, tužitelj u žalbi ukazuje da je s obzirom na rezultate provedenog vještačenja neprihvatljiv zaključak suda prvog stupnja kako do prodora vlage u njegovu nekretninu ne dolazi curenjem iz crnih sabirnih jama tuženika, jer da nalazi navedenih vještaka u tom dijelu nisu sukladni, ukazujući kako prema nalazu vještaka Malenice iz 2018. godine proizlazi da se osjeti "miris tufine i smrad" te da je i sad "temeljem vizualnog pregleda teško utvrditi uzrok prodora vlage, kvalitetu izvedene drenaže, način na koji su izvršene septičke jame tuženika, odnosno jesu li izvedene prema pravilima građevinske struke te da li dolazi do propuštanja na nekretninu tužitelja, pa ….. da nije moguće utvrditi ni utjecaj prodora oborinske vode koja se slijeva na predmetnom lokalitetu, a navedeno je jedino moguće utvrditi građevinsko tehničkim vještačenjem koje sadrži ispitivanje kvalitete izvedenih radova, saniranja sabirnih jama (ako su jame uopće propisno građene)". Uz to, da je sud propustio cijeniti i obilnu fotodokumentaciju koju je tužitelj priložio, na kojoj su jasno vidljivi žuti, smeđi i smeđe zeleni tragovi vlage na zidovima konobe, suterena 1. i 2. njegove kuće, koji prema mišljenju vještaka Šituma odgovaraju tragovima vlaženja uzrokovanog curenjem fekalnih voda iz crno otpadnih jama.

15. Protivno iznesenim tvrdnjama, sud prvog stupnja je sukladno odredbi članka 8. cijenio rezultate cjelokupnog provedenog dokaznog postupka, odnosno svakog dokaza zasebno i svih dokaza ukupno, te na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka izveo činjenične, a potom i pravne zaključke.

16. Naime, vještak Šitum je nakon provedenog očevida na licu mjesta utvrdio sva vidljiva oštećenja na objektu tužitelja i način na koji se ista manifestiraju, te je konačno dao mišljenje kako vlaga koja prodire na nekretninu tužitelja nije posljedica curenja fekalnog sadržaja iz septičkih jama tuženika, jer prilikom očevida nije osjetio neugodne mirise, kakvi su karakteristični kod izljevanja i curenja fekalnih sadržaja iz septičkih jama. Uz to, da su oštećenja na nekretnini tužitelja nastala radi loše izvedbe hidroizolacije i drenaže na toj nekretnini, jer za slučaj da je to pravilno izvedeno, sukladno pravilima struke, ne bi došlo do prodora vode u njene dijelove, zbog čega da svaka manja ili veća pojava podzemnih voda, ali koje nužno ne moraju dolaziti sa nekretnina tuženika, izazivaju oštećenja kakva su utvrđena prilikom očevida.

17. U odnosu na prigovore tužitelja vještak se u smislu odredbe članka 260. ZPP-a usmeno očitovao na ročištu na način da je oštećenje zidova i ostalog uslijed vlage uočeno u donjim dijelovima zidova, što upućuje na zaključak da se radi o kapilarnoj vlazi. Uz to, naveo je da različite vrste vlaženja s obzirom na uzrok imaju i različite manifestacije u pogledu boje, gljivica i mirisa, pa da tako vlaga od fekalija se očituje od svjetle do tamno žute, odnosno smeđe boje i te mrlje imaju neugodan miris. Međutim, da se kod mrlja na nekretnini tužitelja ne radi o takvima, već da je uočeno da se radi o mrlji zbog prodora čiste vode, odnosno o čistom izvoru vlage, kojem je najvjerojatniji uzrok kapilarno uzdizanje podzemne vode, zbog kojeg najvjerojatnije dolazi iz razloga što između betonskih temelja i zidova nije napravljen prekid hidroizolacije, tako da vlaga koja se dogodi na temeljima, preko betonskih zidova se kapilarno uzdiže i do nekoliko metara, s time da za ovakav zaključak nije potrebno otkopavanje temelja objekta tužitelja, jer činjenica da je došlo do prodora vlage upućuje na zaključak da nema hidroizolacije ili da je nestručno napravljena, odnosno oštećena. Kako je nekretnina tužitelja niže smještena ispod ceste, u odnosu na nekretnine tuženika, to da se podzemne vode s viših slojeva slijevaju kroz propusno i krševito tlo i idu do kuće tužitelja, ali i do kuća tuženika u odnosu na povišeni dio njihovih kuća.

18. Isto tako, vještak je otklonio i primjedbe tužitelja vezane uz rezultate vještačenja po vještaku Malenici u postupku osiguranja dokaza, jer je vještak u tom svom nalazu naveo da 2018. kada je provedeno osiguranje dokaza, se ne može utvrditi stanje izvedenosti septičkih jama tuženika, jer da su kuće 1. i 2.tuženika spojene na kanalizacijsku mrežu, a ne crnu jamu. Osim toga, da je isti naveo kako su doista na zidovima vidljivi tragovi prodora vlage u kupaonici i spavaćoj sobi u kući tužitelja, koji su okrenuti prema kući tuženika, ali da su isti takvi tragovi vidljivi i na jugu i istoku, koji su okrenuti na suprotnu stranu, naglašavajući da su dvije etaže objekta tužitelja koje se nalaze ispod razine ceste izložene udaru i prodoru oborinskih voda, tako da niti iz tog nalaza ne proizlazi zaključak da je uzrok vlaženja na nekretnini tužitelja propusnost septičkih jama tuženika, pa da su njegovi zaključci o eventualnoj mogućnosti curenja hipotetske naravi, što je jasno potvrdio.

19. Protivno tvrdnjama tužitelja sud prvog stupnja je izvršio uvid te cijenio sadržaj priložene fotodokumentacije tužitelja, iz kojih su doista vidljiva oštećenja na njegovom objektu, koja su navedena i u nalazu vještaka, ali ona s obzirom na ovakve rezultate vještačenja ne dovode u pitanje zaključke suda prvog stupnja, niti rezultate provedenih vještačenja, a tužitelj na kojem je teret dokaza u tom smislu nije predlagao daljnje dokaze.

20. S obzirom na navedeno, ne proizlaze osnovanim niti daljnje žalbene tvrdnje tužitelja, da bi tuženici bili odgovorni za štetu na njegovu objektu iz razloga što je vlaženje uzrokovano nekvalitetnom odvodnjom oborinskih i podzemnih voda, pa da je ocjenu osnovanosti zahtjeva tužitelja valjalo ocijeniti i kroz odredbu članka 112. ZV-a, jer iz nalaza vještaka Šituma proizlazi da zbog konfiguracije terena prirodnim odljevom dolazi do slijevanja vode u niže dijelove (na kojem se nalazi objekt tužitelja), a ne da bi do toga došlo zbog eventualno nekvalitetno izvedene odvodnje oborinskih i podzemnih voda od strane tuženika.

21. Uz to, valja istaći da tvrdnje tužitelja iznesene u žalbi da su tuženici gradnjom objekta, terase, parkirnih mjesta i betoniranjem dvorišta promjenili smjer naravnog toka vode i time izazvali slijevanje vode na nekretninu tužitelja, predstavljaju nove činjenice koje se sa uspjehom ne mogu iznositi u žalbenoj fazi postupka u smislu odredbe članka 352. st.1. ZPP-a, pa nisu od utjecaja na zakonitost pobijane presude.

22. Slijedom iznesenog, sud prvog stupnja je pravilno primijenio materijalno pravo kada je tužbeni zahtjev odbio, uz to utvrđujući da tužitelj nije niti dokazao da bi 3.tuženik bio vlasnik nekretnine, kako to tvrdi, pa nisu ispunjeni uvjeti odredbe čl. 110. st. 1. i 2. ZV-a.

23. S obzirom na ovakav ishod postupka, pravilna je i odluka o troškovima postupka koja se temelji na odredbi članka 154. stavak 1. i čl. 155. stavak 1. ZPP-a uz odgovarajuću primjenu odredbi Odvjetničke tarife.

24. Slijedom iznesenog, valjalo je žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i presudu suda prvog stupnja potvrditi primjenom odredbe članka 368. stavak 1. ZPP- a.

U Rijeci 5. veljače 2026.

Predsjednica vijeća

Branka Ježek Mjedenjak