REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

STALNA SLUŽBA U SAMOBORU

Obrtnička 2

P-440/2022-110

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, po sucu Ines Golešić–Plašić, u pravnoj stvari 1. tužitelja IVC, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužitelja IV, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Ivanu Bišćanu, odvjetniku iz Samobora, protiv tuženika Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije, pravna osoba za upravljanje županijskim i lokalnim cestama, OIB: 16361613293, Remetinečka cesta 3, Zagreb, zastupanog po punomoćniku Damiru Mikuljanu, odvjetniku iz Zagreba, radi isplate, nakon održane usmene, glavne i javne rasprave zaključene dana 22. prosinca 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zamjenika punomoćnika tuženika Filipa Mikuljana, odvjetnika iz Zagreba, dana 05. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Tuženik Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije, pravna osoba za upravljanje županijskim i lokalnim cestama, OIB: 16361613293, Remetinečka cesta 3, Zagreb, dužan je tužiteljima IVC, OIB: [osobni identifikacijski broj] i IV, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], isplatiti iznos od 203.000,00 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 16. srpnja 2009., kao dana donošenja Rješenja broj Z-4217/2008 Općinskog suda u Samoboru, sve do isplate, koja se obračunava od 01. siječnja 2008. do 31. srpnja 2015. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 01. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023.po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi dobivenoj uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije, pravna osoba za upravljanje županijskim i lokalnim cestama, OIB: 16361613293, Remetinečka cesta 3, Zagreb, da tužiteljima IVC, OIB: [osobni identifikacijski broj] i IV, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 101.726,73 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude, tj. od 05. veljače 2026. do isplate, po stopi dobivenoj uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi navode da su im za potrebe izgradnje ceste i rotora u [adresa] izvlaštene njihove nekretnine, i to čkbr. [katastarska čestica] od 273 čhv, čkbr. [katastarska čestica] od 140 čhv, čkbr. [katastarska čestica] od 30 čhv i čkbr. [katastarska čestica] od 21 čhv, sve k. o. [katastarska općina] odnosno ukupne površine 472 čhv ili 1670 m2. Od ovih njihovih čestica da je formirana nova čestica čkbr. [katastarska čestica] opće dobro cesta i u zemljišnim knjigama upisana na ime tuženika. Nadalje, da im nije isplaćena naknada za izvlašteno zemljište, time da su pokušali mirnim putem od tuženika naplatiti tržišnu vrijednost izvlaštenog zemljišta. No, tuženik da je odbio platiti bilo kakvu naknadu za isto. Tržišna vrijednost izvlaštenog zemljišta da iznosi najmanje 200,00 EUR za 1 m2, što tuženik očito odbija isplatiti, a izvlašteno je ukupno 472 čhv ili 1670 m2. Stoga su, konačno, predložili donijeti odluku kao u izreci ove presude.

2. U odgovoru na tužbu, tuženik se protivi tužbi i tuženom zahtjevu u cijelosti, kako osnovu, tako i visini. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev i traži naknadu parničnog troška. Tijekom postupka tuženik je istaknuo prigovor promašene pasivne legitimacije, navodeći da je građevinska dozvola izdana Gradu Sveta Nedelja, Investitor obnove državne ceste D-309 dionica [adresa] da su Hrvatske ceste d.o.o., Zagreb. Izvođač radova da je bilo trgovačko društvo Swietelsky. Nadalje, u vrijeme izvođenja radova da nije upravljao tom cestom, jer je javna cesta od [adresa] (raskrižje čvora A3) do Samobora (spoj na ŽC 3051) bila Državna cesta D-309 pod upravom Hrvatskih cesta d.o.o., Zagreb. Stoga da nije zaključivao nikakve ugovore, niti naručivao radove, niti ih plaćao, a niti ugovorio. Isto tako je istaknuo i prigovor zastare tužiteljeve tražbine.

3. Tijekom postupka provođenja dokaza, sud je izvršio uvid u zemljišnoknjižni izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] s povijesnim prikazom, u Rješenje Općinskog suda u Samoboru posl. br. Z-4217/2008 od 16. srpnja 2009. u zahtjev za isplatu cijene za izvlašteno zemljišta od 28. srpnja 2009., u diobni nacrt GEO-BIM d.o.o. Samobor iskazom čestica od 12. srpnja 2006., u građevinsku dozvolu Ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinskopravne poslove, Ispostava Samobor od 25. svibnja 2007., u snimku izvedenog stanja obnove državne ceste D- 309 dionica [adresa] (list 34 spisa), u potvrdu izmjene i dopune glavnog projekta Zagrebačke županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Ispostava Sveta Nedelja od 10. studenog 2008., u izmjenu i dopunu načelne dozvole od 21. travnja 2008., u lokacijsku dozvolu od 10. ožujka 2008., u izvod iz urbanističkog plana uređenja radne zone [adresa] od 10. ožujka 2008., u dopis Zagrebačke županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Odsjeka za imovinskopravne poslove, Ispostave Samobor od 04. srpnja 2023., u povijesni prikaz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] - stari, u spis UP/I- 361-03/07-01/24 Zagrebačke županije, Ispostava Samobor, u nalaz i mišljenje vještaka dipl. ing. geod. DV od 07.veljače 2014. (za potrebe predmeta posl. br. P-299/2012 Općinskog suda u Samoboru) sa skicom lica mjesta i izvodom iz katastarskog plana, saslušao je svjedoke GV, JV, izvršio je uvid u nalaz i mišljenje vještaka dipl. ing. arh. Mladena Ožića, u pisano očitovanje i iskaz istog vještaka, u nalaz i mišljenje vještaka ing. građ. DVC, saslušao je istog vještaka, izvršio je uvid u spise Općinskog suda u Samoboru, posl. br. P-128/08, P-885/08, P-713/07, Z-4217/08, u glavni projekt Vodoopskrba d.o.o., u projekt dijela nove prometnice u [adresa] - mapa 1, - mapa 2, - mapa 5, - mapa 6, - mapa 7, - mapa 9, u suglasnost na projekt Mašinoprojekta d.o.o., u glavni projekt za ishođenje građevne dozvole, te je saslušao tužitelje.

4. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev 1. i 2. tužitelja za isplatu naknade za nekretnine čkbr. [katastarska čestica] od 273 čhv, čkbr. [katastarska čestica] od 140 čhv, čkbr. [katastarska čestica] od 30 čhv i čkbr. [katastarska čestica] od 21 čhv, sve k. o. [katastarska općina], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], odnosno ukupne površine 472 čhv ili 1670 m2 od kojih je formirana nova čestica čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], za koje tužitelji drže da su im izvlaštene za potrebe izgradnje ceste i rotora u [adresa].

6. Nesporno je da je na prijedlog tuženika, kao predlagatelja dana 22. kolovoza 2008. pokrenut pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak pod brojem Z-4217/08 pri tadašnjem Općinskom sudu u Samoboru, da je od čkbr. [katastarska čestica] od 273 čhv, čkbr. [katastarska čestica] od 140 čhv, čkbr. [katastarska čestica] od 30 čhv i čkbr. [katastarska čestica] od 21 čhv, sve k. o. [katastarska općina] formirana čkbr. [katastarska čestica] od 12852 m2, da se Rješenjem Općinskog suda u Samoboru posl. br. Z-4217/08 od 16. srpnja 2009. ispravlja zemljišnoknjižno stanje u pogledu, između ostalih, čkbr. [katastarska čestica] ceste od 1 ha i 2852 m2 na način da se provede diobni nacrt ovjeren od Državne geodetske uprave, Ispostave Samobor pod brojem Klase:

932-06/06-02/543 od 09. listopada 2006. tako da se u k. o. [katastarska općina] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] otpišu cijele čkbr. d. 2658/1 od 273 čhv, čkbr. d. 2662 od 140 čhv, čkbr. d. 2664 od 30 čhv i čkbr. d. 2665 od 21 čhv za korist novonastale čkbr. [katastarska čestica], uz promjenu površine čkbr. [katastarska čestica] sada livada od 73 m2 i oformljenje nove čkbr. [katastarska čestica] sada livada od 87 m2, te se čkbr. d. 2658/1, čkbr. d. 2662, čkbr. d. 2664 i čkbr. d. 2665 poništavaju, da je izrađen diobni nacrt po GEO-BIM d.o.o., Samobor, s iskazom čestica od 12. srpnja 2006., da je izdana građevinska dozvola Ureda državne uprave Zagrebačke županije, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstva i imovinskopravne poslove, Ispostave Samobor od 25. svibnja 2007. , kojom se odobrava Gradu Sveta Nedelja izgradnja prve etape prometnice južno od željezničke pruge u radnoj zoni [adresa] sa spojem (rotor) na državnu [adresa] ([adresa]) u [adresa], a na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nova izmjera) odnosno čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stari, čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (stara izmjera).

7. Sporna je pasivna legitimacija, pripada li tužiteljima pravo na novčanu naknadu za vrijednost oduzetog predmetnog zemljišta i je li tražbina tužitelja u zastari.

8. Stoga je valjalo raspraviti ova sporna pitanja.

9. Neosnovan je tuženikov prigovor promašene pasivne legitimacije. Naime, temeljem odredbe članka 2 Zakona o javnim cestama -u daljnjem tekstu: ZJC (Narodne novine RH. br. 180/04, 82/06, 138/06, 146/08, 152/08 i 39/09), koji je bio na snazi u vrijeme donošenja Rješenja Općinskog suda u Samoboru poslovni broj Z-4217/2008 od 16. srpnja 2009., proizlazi da su javne ceste opće dobro i na njima da se ne može stjecati pravo vlasništva, niti druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi, time da iz odredbe članka 14 ZJC slijedi da poslovi građenja i rekonstruiranja javnih cesta obuhvaćaju, između ostalog, otkup zemljišta i objekata, dok iz odredbe članka 58, stavak 1 ZJC proizlazi da županijskim i lokalnim cestama upravlja, gradi ih, rekonstruira i održava Županijska uprava za ceste, pravna osoba kojoj je osnivač županija.

10. Iz predmeta Općinskog suda u Samoboru posl. broj Z-4217/2008, koji se odnosi na pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak pokrenut po prijedlogu ovdje tuženika 22. kolovoza 2008., vidljivo je da tuženik nije u rekonstrukciji kružnog toka, tzv. rotora, proveo radnje na otkupu predmetnog zemljišta, već je pokrenuo postupak sređivanja imovinskopravnih odnosa upravo putem navedenog pojedinačnog zemljišnoknjižno ispravnog postupka, očigledno držeći da zbog ranije izgrađenosti prometnice na predmetnim nekretninama, ne treba od tužitelja vršiti otkup, nego uskladiti zemljišnoknjižno stanje sa stvarnim stanjem na licu mjesta. Iz navedenog predmeta proizlazi da je upravo po prijedlogu tuženika tužiteljima izbrisano pravo vlasništva na njihovim predmetnim nekretninama u zemljišnoj knjizi i formirana nova čkbr. [katastarska čestica] opće dobro-javna cesta na upravljanju županijske uprave za ceste Zagrebačke županije, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Slijedom navedenog tuženik je legitimiran ovoj pravnoj stvari, time da je i u zemljišnim knjigama upisan kao nositelj prava upravljanja. Stoga je neosnovan tuženikov prigovor promašene pasivne legitimacije.

11. Uvidom u spis Općinskog suda u Samoboru posl. broj Z-4217/2008 utvrđeno je da su 1. i 2. tužitelji, kao predloženici, sudjelovali u pojedinačnom zemljišnoknjižno ispravnom postupku, u kojem je i doneseno Rješenje istog posl. broja od 16. srpnja 2009., da su podnosili prigovore u tom predmetu, koji nisu usvojeni, da su svi predloženici tog postupka, uz 1. i 2. tužitelje, deposedirani iz dijela zemljišta koje je zahvaćeno izgradnjom predmetne prometnice koja je u funkciji i korištenju, te je u Rješenju od 16. srpnja 2009. i navedeno kako ovdje tužiteljima pripada eventualno pravo od predlagatelja, ovdje tuženika, tražiti naknadu vrijednosti zemljišta koje je zahvaćeno izgradnjom prometnice, a koji zahtjev mogu ostvariti u redovnoj parnici, pa se stoga upućuju u taj postupak, temeljem odredbe članka 195, stavak 5, u vezi s odredbom članka 200, stavak 2 Zakona o zemljišnim knjigama (u daljnjem tekstu: ZZK), time da su tužitelji pokrenuli postupak u ovoj pravnoj stvari radi isplate, navodeći da im nije isplaćena naknada za izvlaštene nekretnine. Konačno, tužitelji ističu kako im je vlasništvo predmetnih nekretnina oduzeto provođenjem pojedinačnog zemljišnoknjižno ispravnog postupka pod posl. br. Z-4217/2008, koji se vodio po prijedlogu ovdje tuženika, da im nije plaćena nikakva naknada, kao i da nije vođen upravni postupak radi izvlaštenja istih nekretnina. Uvidom u spis Općinskog suda u Samoboru posl. broj P-885/2008 utvrđeno je da je doneseno rješenje istog posl. broja od 26. travnja 2010. kojim se tužba tužitelja ŽV iz [adresa], protiv tuženika Grada Svete Nedelje smatra povučenom, dok je uvidom u spis posl. broj P- 713/2007 utvrđeno da je po tužbi tužitelja Grada Sveta Nedelja donesena Presuda zbog ogluhe od 08. travnja 2008. u odnosu na III. i IV. tuženike UV i KV na utvrđenje da je tužitelj vlasnik čkbr. d. 3563 željeznička pruga od 89 čhv, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Stari, te čkbr. [katastarska čestica] livada pod crkvom od 109 čhv, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te im je naloženo izdati tabularnu ispravu podobnu za zk. prijenos prava vlasništva tih nekretnina na tužiteljevo ime i vlasnost u rok od 15 dana, jer će, u protivnome, takvu ispravu zamijeniti navedena presuda. Rješenjem istog posl. broja od 12. kolovoza 2009. smatra se tužba povučenom u odnosu na I. i II. tuženike ZV i IV, ovdje tužitelje, budući nakon mirovanja postupka koje je nastupilo dana 07. travnja 2009. (Rješenje od 07. travnja 2009.), niti jedna stranka u roku od četiri mjeseca od dana kada je nastupilo mirovanje postupka, nije stavila prijedlog za nastavak postupka.

12. Tužitelji, konačno, traže isplatu naknade za predmetne nekretnine za koje smatraju da su im izvlaštene, a sve za potrebe izgradnje prometnice i ceste odnosno rotora u [adresa].

13. Iz rezultata provedenog dokaznog postupka nedvojbeno proizlazi da su predmetne nekretnine tužiteljima oduzete bez akta o oduzimanju i da im nije isplaćena novčana naknada za vrijednost istih, da tuženik nije proveo postupak izvlaštenja ili drugi upravni postupak u kojem bi se utvrdila naknada za oduzete nekretnine 1. i 2. tužitelja. Stoga se u ovoj pravnoj stvari i radi o imovinskopravnom zahtjevu za isplatu odnosno naknadu štete. Za nastanak obveznopravnog odnosa po osnovi odgovornosti za štetu u smislu odredbe članka 1045, stavak 1 Zakona o obveznim odnosima (u daljnjem tekstu: ZOO) potrebno je kumulativno ispunjenje pretpostavki odgovornosti za štetu, od kojih je jedna i protupravnost, a o protupravnosti se radi kada je povrijeđeno neko pravilo objektivnog prava, time da se temeljem odredbe članka 1089, stavak 2 ZOO visina naknade štete određuje prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke.

14. Temeljem odredbe članka 33, stavak 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim prvima (u daljnjem tekstu: ZVDSP) proizlazi da pravo vlasništva može u interesu Republike Hrvatske biti zakonom oduzeto (potpuno izvlaštenje) ili ograničeno osnivanjem za drugog nekog prava glede vlasnikove stvari (nepotpuno izvlaštenje), u kojem slučaju vlasnik ima pravo na naknadu prema propisima o izvlaštenju, dok iz stavka 3 iste odredbe slijedi da ako je vlasnik glede neke svoje stvari podvrgnut ograničenjima radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša ili zdravlja ljudi, koja od njega, ali ne i od svih ostalih vlasnika takvih stvari, zahtijevaju težu žrtvu ili ga inače dovode u položaj nalik na onaj u kojem bi bio da je provedeno izvlaštenje, on ima pravo na naknadu kao da je riječ o izvlaštenju. Iz odredbe članka 167, stavak 3 ZVDSP proizlazi da kada je uznemiravanjem iz stavka 1 tog članka prouzročena šteta, vlasnik ima pravo zahtijevati naknadu štete po općim pravilima o naknadi štete.

15. Nesporno je da je na prijedlog tuženika, kao predlagatelja, bio pokrenut pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak koji se vodio pod posl. br. Z-4217/2008 pri Općinskom sudu u Samoboru i u kojem postupku je formirana novonastala čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a tužitelji da su brisani kao vlasnici nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], time da se postupak izvlaštenja pokreće podnošenjem prijedloga za izvlaštenje, a može ga podnijeti korisnik izvlaštenja i nakon što je u skladu s odredbama Zakona o izvlaštenju (u daljnjem tekstu: ZI), utvrđen interes Republike Hrvatske za izgradnju objekta ili za izvođenje radova.

16. Obzirom da je tužiteljima oduzeto pravo vlasništva na predmetnim nekretninama radi izgradnje prometnice odnosno rotora u [adresa], kako to proizlazi iz rezultata provedenog dokaznog postupka, a izgradnja koje prometnice predstavlja interes Republike Hrvatske, kao i da pri tome nije proveden postupak izvlaštenja, koji bi bio u obvezi pokrenuti korisnik izvlaštenja, to sud nalazi da je ovdje riječ o protupravnom postupanju, budući su tužiteljima povrijeđena njihova prava, pa im, sukladno odredbi članka 1045, stavak 1 ZOO i pripada pravo na naknadu štete odnosno isplatu naknade za oduzeto zemljište.

17. Uvidom u zahtjev 1. i 2. tužitelja od 28. srpnja 2009. utvrđeno je kako je isti upućen tuženiku za isplatu cijene za izvlašteno zemljište, kojim tužitelji traže od tuženika isplatu tržišne vrijednosti izvlaštenih nekretnina odnosno oduzetog predmetnog zemljišta (čkbr. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]) za potrebe izgradnje ceste i rotora u Sv. Nedelji, a za što im nije isplaćena cijena zemljišta, niti im je dato drugo zemljište iste kvalitete.

18. Uvidom u dopis Zagrebačke županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Odsjeka za imovinskopravne poslove, ispostave Samobor od 04. srpnja 2023. utvrđeno je kako ne raspolažu podatkom da je tuženik pokrenuo postupak za izvlaštenje predmetnih nekretnina, niti isto proizlazi iz predmeta Općinskog suda u Samoboru posl. br. Z-4217/2008.

19. Iz građevinske dozvole od 25. svibnja 2007. utvrđeno je da je ista izdana prije donošenja Rješenja Općinskog suda u Samoboru, posl. br. Z-4217/2008 od 16. srpnja 2009., a u koje vrijeme donošenja građevinske dozvole čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije postojala, već je bila predložena diobnim nacrtom po GEO-BIM d.o.o., Samobor, time da je iz lokacijske dozvole od 10. ožujka 2008. vidljivo kako je ista također izdana prije donošenja navedenog Rješenja posl. br. Z-4217/2008 od 16. srpnja 2009., a očevidom na licu mjesta utvrđeno je kako prometnica nije izgrađena, pa se tuženik osnovano ne može pozivati na to da bi nekretnina već prešla iz posjeda tužitelja u nečiji drugi posjed, time da se u istoj lokacijskoj dozvoli ne navodi čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ista čestica se spominje u izmjeni i dopuni načelne dozvole od 21. travnja 2008., koja se poziva na lokacijsku dozvolu od 10.ožujka 2008., a tuženik se u postupku Z-4217/2008 poziva na lokacijsku dozvolu od 10. ožujka 2008., jer se u očitovanju na tužiteljev prigovor poziva da bi u slučaju udovoljenja njegovom prigovoru bilo neophodno izraditi novu lokacijsku dozvolu, kao i mijenjati postojeću građevinsku dozvolu. Nadalje, iz pozivanja tuženika na lokacijsku i građevinsku dozvolu u postupku pod posl. brojem Z-4217/2008 nedvojbeno je da je isti bio upoznat sa stvarnim stanjem, kao i tko je investitor. Unatoč tome, tuženik je umjesto postupka izvlaštenja, pokrenuo pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak, iz čega i slijedi njegova odgovornost.

20. Iz iskaza svjedoka CV utvrđeno je da je za potrebe izgradnje rotora u Sv. Nedelji njegovom ocu, također imenom GV i sestri RV, oduzeto zemljište u Sv. Nedelji, a to je ušlo u sastav izgradnje ceste ili samog rotora, da mu je otac rekao kako je za izvlaštene nekretnine dobio tadašnjih 500.000,00 kn, ali ne zna od koga, od kojeg iznosa je tadašnjih 150.000,00 kn dao sestri RV, jer su bili suvlasnici tog zemljišta. Zemljišta tužitelja da su bila na udaljenosti od 50-tak metara od zemljišta njegovog oca, koje je izvlašteno za potrebe gradnje ceste i rotora u Sv. Nedelji. Cijelo vrijeme do isplate njegov otac da je držao u posjedu svoje zemljište, kao i RV, na kojem je obrađivala vrt, dok je otac orao zemljište. U tom postupku izvlaštenja da je njegov otac napomenuo da je razgovarao s tadašnjim gradonačelnikom Sv. Nedelje, no, nije rekao od strane koga mu je isplaćen novac, da li od nekog trgovačkog društva, osobe ili Grada Sv. Nedelje.

21. Iz iskaza svjedoka JV, utvrđeno je da je bio ravnatelj tuženika od 2008. godine sve do mirovine 2019. ili 2020., pa mu je poznato da je u vrijeme izgradnje rotora u Sv. Nedelji cesta ušla u njihovu nadležnost, dok je ranije bila pod upravom Hrvatskih cesta. Dakle, u trenutku kada se gradio rotor, cesta je bila pod njihovom nadležnosti i iz tog razloga da su zaposlenici tuženika išli na teren, utvrdili da je cesta na spornom dijelu gradilište, da je postojao investitor, građevinska dozvola, radovi su bili ugovoreni, investitor su bile Hrvatske ceste, a građevinska dozvola je glasila na Grad Sv. Nedelja. Nema saznanje o isplati bilo kakvih naknada za oduzeta zemljišta koja su ušla u sastav rotora, jer da cesta u vrijeme izgradnje nije bila u nadležnosti tuženika (iako je u početnom dijelu iskaza naveo suprotno). Ne zna kako su se u ovom konkretnom slučaju rješavali imovinskopravni poslovi, niti mu je poznat termin zemljišnoknjižni pojedinačni ispravni postupak. Tvrdi da tuženik nije sudjelovao u izgradnji rotora, niti u rješavanju tehničke dokumentacije, niti imovinskopravnih odnosa, niti izdavanju bilo kakve tehničke dokumentacije.

22. Iz iskaza 1. i 2. tužitelja utvrđeno je da su 1978. kupili čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nakon čega je katastar odredio "svoje granice“, te su ostala dva zemljišta od 30 čhv i od 21 čhv, no, ne znaju brojeve čestica, i to na sjevernoj strani, a na južnoj strani je bila čestica od 140 čhv. Ostale su još dvije čestice od 160 m2 i to čkbr. [katastarska čestica]. Sve čestice da su imale zasebne brojeve, ali su im oduzete i sada imaju jedinstveni broj, a oduzete su im 2007. ili 2008. godine, što tada nisu znali, već su to saznali naknadno, usput, kad se počelo razgovarati oko izgradnje rotora i kada je bilo rečeno da će i njihove čestice oduzeti. Nikada da ih nitko ni na koji način nije obavijestio o oduzimanju zemljišta, niti usmeno, niti pisanim putem, i sve oduzete čestice da su ušle u rotor u Sv. Nedelji, kada je 10-tak puta kontaktirao i razgovarao u Ministarstvu graditeljstva, s inspektorom I, koji mu je odgovorio da imaju dozvolu, na što mu je rekao kako ne može biti donesena dozvola, jer da ih nitko nije obavijestio o gradnji rotora, niti je logično da dobiju dozvolu, ako ju oni, kao vlasnici zemljišta, svaki u 1/2 dijela, nisu dali. Trgovačka društva koja su imala skladišta iza njihovog zemljišta, ponudila su otkup, a nisu ušla u rotor ili prometnicu. Tadašnji gradonačelnik Sv. Nedelje da je uvjetovao kako moraju potpisati za sve, tj. da su svi dobili odštetu i ako im ova trgovačka društva plate 184 m2 za skladišta. Međutim, ništa da nisu potpisali, da se radio i dalje rotor, bez obzira na sve što su poduzimali, za 184 m2 da im je bilo ponuđeno od vlasnika skladišta 200,00 EUR / m2, što nisu prodali, jer im je gradonačelnik zaustavio cijelu transakciju, obzirom da nisu htjeli potpisati za 1670 m2. Od svih tih svih čestica da im nije ništa isplaćeno, zbog čega su i podnijeli tužbu. Trojici njihovih međaša da je isplaćeno zemljište, i to ocu svjedoka ŠV, njegovoj teti RV i trećoj osobi čije ime sada ne znaju, a čije je zemljište ušlo u sastav rotora, dok oni nisu dobili nikakav prijedlog, niti izvlaštenje. Nadalje, da je sudjelovao u zemljišnoknjižnom ispravnom postupku, protivili su se izvlaštenju u postupku bez naknade, bio je u posjedu oduzetog zemljišta sve do 2007. odnosno do izgradnje rotora 2007. ili 2008. godine, jer su kosili zemljište. S gradonačelnikom Sv. Nedelje da je cijelo vrijeme razgovarao o predmetnom zemljištu, a i Grad Sv. Nedelja da je poslao nagodbu, tj. da za 40.700,00 EUR potpišu cijelu površini od 1670 m2, što je nije učinio, jer mu je gradonačelnik rekao da to neće nikada dobiti.

23. Uvidom u nalaz i mišljenje dipl. ing. Mladena Ožića utvrđeno je da je vrijednost nekadašnjih čkbr. [katastarska čestica] od 273 čhv, čkbr. [katastarska čestica] od 140 čhv, čkbr. [katastarska čestica] od 30 čhv i čkbr. [katastarska čestica] od 21 čhv, sve k. o. [katastarska općina], ukupne površine 464 čhv, odnosno 1670 m2, iznosi ukupno i zaokruženo 192.000,00 EUR. Uvidom u pisano očitovanje vještaka dipl. ing. Mladena Ožića, obzirom na prigovor tuženika o previsokoj tržišnoj vrijednosti nekretnina, navedeno u nalazu i mišljenju, utvrđeno je kako se kod procjene vrijednosti zemljišta u slučaju izgradnje ceste ili drugih infrastrukturnih objekata, tako i za potrebe ove procjene, utvrđuje uporabno svojstvo nekretnina prije njezine promjene namjene koja je povod izvlaštenja, odnosno prije isključenja zemljišta buduće javne namjene iz daljnjeg konjukturnog razvoja (načelo prethodnog učinka). U skladu s navedenim člankom 4, stavak 43 Zakona o procjeni vrijednosti nekretnine, izrađena je i procjena vrijednosti predmetnog zemljišta. Stoga je ostao u cijelosti kod svog nalaza i mišljenja.

24. Iz iskaza vještaka dipl. ing. Mladena Ožića da mu za rezultat vještačenja nije bitno koju godinu je uzeo kao "promjenu namjene". Da bi se izgradila predmetna cesta, potrebno je, ako se ona gradi na zakonit način, da se ista napravi u skladu s odredbama urbanističkih planova lokalne jedinice, u ovom slučaju Grada Sv. Nedelja. Za ovaj zadatak je bitna primjena načela prethodnog učinka, što znači da se kod procjene nekretnina uzima namjena prije donošenja urbanističkih planova kojima je određena cesta. Uvidom u stanje 1968., koje je dostupno preko zračnih snimaka napravljenih 15. veljače 1968., može se utvrditi da se radi o stambenom području na kojem se grade obiteljske kuće. To da je ključan podatak za izračun procjene tržišne vrijednosti, što je i bio njegov zadatak. Smatra da nije relevantno za rezultate vještačenja gdje su prostorni planovi objavljeni, a u praksi se svi ti planovi objavljuju u službenim glasnicima pojedinih lokalnih jedinica, u novije vrijeme i na internetu.

25. Kako je tuženik ustrajao kod prigovora, držeći da vještak dipl. ing. Mladen Ožić nije otklonio sve prigovore, a da je njegov iskaz u suprotnosti s materijalnim dokazima priležećim spisu, činjenice da je vještak govorio o promjeni namjene, pa je nejasno kako vještak ne zna kada je promjena namjene učinjena, time da je posebno nejasno kako za vještaka nije relevantno na temelju kojih dokumenata prostornog uređenja određene jedinice lokalne samouprave je izvršena namjena korištenja prostora, tj. za građenje ceste u ovom predmetu, kada iz dokumentacije Grada Sv. Nedelje, koji je dostavio u prilogu podneska od 06. srpnja 2023. proizlazi suprotno, tj. da je upravo Grad Sv. Nedelja donositelj dokumenata prostornog uređenja, pa se oni taksativno i navode u lokacijskoj dozvoli (strana 3 iste). Iz takvog očitovanja da se može zaključiti kako se radi o površnosti vještaka, što da stvara sumnju u njegove zaključke. Na stranici 4 nalaza i mišljenja vještak jasno navodi da se za potrebe procjene utvrđuje uporabno svojstvo nekretnine, prije promjene namjene. Stoga da je pitanje vještaku bilo logično, životno i pravno. Dokumentima prostornog uređenja da se određuje namjena nekretnina-stambena, za potrebe prometne infrastrukture, poljoprivredna, itd.

26. Uvidom u nalaz i mišljenje vještaka ing. građ. DVC, kojeg ovaj sud u cijelosti prihvaća, budući je dan stručno, okolnosno i bez protuslovlja, a na kojeg tuženik imao prigovora, utvrđeno je da sadašnja vrijednost predmetnih nekretnina (vrijednost nekretnina proračunata na temelju postojećih zakonskih rješenja, propisa i akata, primjenom poredbene metode) iznosi 203.034,81 EUR ili zaokruženo 203.000,00 EUR.

27. Tuženik je prigovorio nalazu i mišljenju vještaka ing. građ. DVC u bitnome navodeći da se procjena zemljišta za gradnju prometnica ne može komparirati s vrijednošću zemljišta namijenjenih stambenoj pojedinačnoj ili višestambenoj gradnji odnosno zemljištima namijenjenim za gradnju poslovnih zgrada / trgovačkih centara.

28. Iz iskaza vještaka ing. građ. DVC utvrđeno je da ostaje kod nalaza i mišljenja. Iz opisa na str. 16 nalaza da je jasno vidljivo o kojim česticama se radi, no i iz ostalih dijelova nalaza vidljivo je da se kroz vrijeme vlasništvo nad česticama mijenjalo. Jasno je da je u vrijeme kada je izdavana lokacijska dozvola 2008. za rekonstrukciju cesta vlasnik bio tuženik, no, prema trenutnim podacima vlasništvo je RH. Vlasništvo nad cestama nastankom RH, kao i formiranja Grada Svete Nedelje, dolazi do promjena u načinu korištenja predmetnih nekretnina, ceste iz lokalnih prelaze u gradske, pa županijske, nakon toga je u vlasništvo RH, kao državna cesta. Taj slijed prelaska iz spisa je samo zaključen, jer nije vještak za ceste, no, u vrijeme pokretanja postupka bilo je bitno, za potrebe vještačenja, da je zemljište bilo građevinsko i na taj način je vršena procjena. Pod točkom 6.3. nalaza i mišljenja, stranica 20, dana je zakonska regulativa i pravni status zemljišta. U vrijeme pokretanja postupka zemljište je bilo građevinsko. Niti jedno zemljište koje je navedeno u njenom nalazu i mišljenju nije namijenjeno stambenoj, pojedinačnoj ili višestambenoj gradnji. U vrijeme pokretanja postupka zemljište je bilo građevinsko, govoreći o vremenu kad je sve pokretano, njoj kao vještaku je bitno da je zemljište bilo građevinsko. Naravno da je uzela u procjenu zemljišta koja su u zoni najbližoj predmetnim česticama, kao i dijelovi koji spadaju u gospodarsku namjenu, tj. iz kojih je vidljivo da su to dijelovi cesta, ulica. Da je ovakva procjena rađena u postupku izvlaštenja, nalaz i mišljenje bio bi rađen usporednom metodom, prilagođen važećem Zakonu o izvlaštenju. Na tom zemljištu da su se 2008. mogli graditi gospodarski objekti da nije došlo do izvlaštenje. Ne zna kolika je bila procijenjena vrijednost zemljišta od strane ranijih vještaka, naglašava da je došlo do povećanja cijena nekretnina na tržištu. Kao vještaku da joj je bilo bitno prikazati prilogom na stranici 18 i 19 nalaza i mišljenja, izvadak iz prostornog plana grada Zagreba iz 1985. da se na tom mjestu nalazila nekretnina, tj. da je zemljište bilo građevinske namjene. Kompleksna gradnja i naglasak je Građevinsko područje. Niti jedna odabrana poredbena nekretnina u nalazu nije stambene namjene.

29. Tuženik je prigovarao iskazu vještaka kao kontradiktornom nalazu i mišljenju, te je predložio provođenje novog vještačenja.

30. Sud je odbio dokazni prijedlog tuženika za provođenjem novog građevinskog vještačenja, budući su provedena dva vještačenja na okolnost procjene tržišne vrijednosti predmetnih zemljišta. Iz nalaza i mišljenja vještaka dipl. ing. Mladena Ožića utvrđena je tržišna vrijednost u iznosu zaokruženo 192.000,00 EUR, a vještaka ing. građ. TV u iznosu od zaokruženo 203.000,00 EUR, uz obrazloženje da je uzeto u obzir, u međuvremenu povećanje cijena nekretnina na tržištu, vještaci su se očitovali na prigovore tuženika koji nisu u suprotnosti s njihovim nalazom i mišljenjem, njihove procjene u bitnom ne odudaraju, te nije za očekivati da bi nalaz i mišljenje trećeg vještaka bio niži od procjene tržišne vrijednosti nekretnina od strane vještaka dipl. ing. Mladena Ožića i ing. građ. DVC.

31. Slijedom svega gore izloženog, sud nalazi tužbeni zahtjev tužitelja osnovan, te je valjalo odlučiti kao u izreci ove presude, temeljem odredbe članka 1045, stavak 1 ZOO, u vezi s odredbom članka 33, stavak 3 ZVDSP, iz koje proizlazi da ako je vlasnik glede neke svoje stvari podvrgnut ograničenjima radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša ili zdravlja ljudi, koja od njega, ali ne i od svih ostalih vlasnika takvih stvari zahtijevaju težu žrtvu ili ga inače dovode u položaj nalik na onaj u kojem bi bio da je provedeno izvlaštenje - on ima pravo na naknadu kao i za izvlaštenje. Stoga je odlučeno kao pod točkom I. izreke ove presude.

32. Valja istaknuti kako je neosnovan tuženikov prigovor zastare. Odredbom članka 215, stavak 1 ZOO propisano je da zastara počinje teći prvi dan poslije dana kad je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, ako zakonom za pojedine slučajeve nije što drugo propisano, dok iz odredbe članka 230, stavak 1 ZOO proizlazi da tražbina naknade štete zastarijeva za 3 godine od kada je oštećenik doznao za štetu i osobu koja je štetu učinila. Tužitelji su podnijeli tužbu 25. rujna 2009., dakle, 2 mjeseca nakon donošenja Općinskog suda u Samoboru, poslovni broj Z-4217/2008 od 16. srpnja 2009. Stoga zastara nije nastupila.

33. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154, stavak 1 Zakona o parničnom postupku, a odnosi se na trošak sastava tužbe (Tbr.7.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika-dalje u tekstu: Tarife), sastava podnesaka od 28. rujna 2009., 05. ožujka 2010., 28. kolovoza 2023., 08. prosinca 2023., 28. kolovoza 2024., 29. rujna 2024. u iznosu od po 3.054,00 EUR (Tbr.8.1. Tarife), zastupanja na ročištima od 27. siječnja 2010., 25. veljače 2010., 07. listopada 2010., 04. listopada 2022., 17. svibnja 2023., 14. lipnja 2023., 07. rujna 2023., 05. rujna 2024., 23. prosinca 2024., 30. rujna 2025., 20. studenog 2025., 22. prosinca 2025. u iznosu do 3.054,00 EUR (Tbr.9.1. Tarife), zastupanja na očevidu 01. prosinca 2023. u iznosu od 3.054,00 EUR (Tbr.9.5. Tarife), sastava žalbe od 30. studenog 2010. u iznosu od 3.817,50 EUR (Tbr. 10.1. Tarife), žalbe protiv dopunske presude od 02. ožujka 2011. u iznosu od 3.817,50 EUR (Tbr.10.1.Tarife), sastava revizije od 11. prosinca 2013. u iznosu od 4.581,00 EUR (Tbr. 10.5. Tarife) ili ukupno 73.300,00 EUR, uz uvećanje od 10 % (Tbr. 40.1.) u iznosu od 7.330,00 EUR, uz 25 % PDV u iznosu od 20.157,50 EUR ili 100.787,50 EUR, predujma za očevid u iznosu od 49,48 EUR za izlazak sudske komisije, te izradu nalaza i mišljenja po vještaku dipl. Mladenu Ožiću u iznosu od 400,00 EUR, kao i troška sudske pristojbe na presudu u iznosu od 489,75 EUR, odmjereno u skladu sa sudskim pristojbama. Stoga je odlučeno kao pod točkom II. izreke ove presude.

U Samoboru 05. veljače 2026.

Sudac

Ines Golešić-Plašić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja može se izjaviti žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana od dana objave ove presude. Ako stranka nije pristupila na ročište za objavu presude, a uredno je obaviještena o tom ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem je ova presuda objavljena.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena, rok za žalbu od 15 dana teče od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA:

1. Ivan Bišćan, odvj.

2. Damir Mikuljan, odvj.