Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-2948/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Dragice Samardžić kao predsjednice vijeća, Ankice Matić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Vesne Kuzmičić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja TF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Mladenu Kuzmaniću, odvjetnik u Splitu, Kuzmanićeva 1, protiv tuženika 1. Lika ceste d.o.o. Gospić, Smiljanska 41, OIB: 92953194406, zastupan po punomoćniku VF i 2. Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb, Vončinina 3, OIB: 55545787885, zastupan po punomoćnici NF, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Gospiću poslovni broj P-51/2014-93 od 29. kolovoza 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 5. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

i

r i j e š i o  j e

Djelomično se odbija žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje pobijana prvostupanjska odluka u odnosu na tuženika pod 2. (točka II. izreke), dok se u odnosu na tuženika pod 1. (točka I. izreke) ukida prvostupanjska odluka kao i pod točkom III. i IV. izreke i u ovom dijelu predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja donio je prvostupanjsku odluku koja glasi:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženiku LIKA CESTE d.o.o. za održavanje, zaštitu, rekonstrukciju, izgradnju cesta i cestovnih objekata Gospić, Smiljanska 41, OIB: 92953194406 da tužitelju JF, iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi iznos od 9575,49 kuna zajedno sa zateznom kamatom u visini eskontne stope HNB- a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanjem za 5% poena tekućom od tekućim od dana 14.10.2013 g. pa do isplate, kao i da tužitelju naknadi trošak ovog postupka, s pripadajućom kamatom."

II. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženiku HRVATSKE CESTE d.o.o. Zagreb, Vončinina 3, OIB: 55545787885 da tužitelju IF iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi iznos od 9575,49 kuna zajedno sa zateznom kamatom tekućom od utuženja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita određenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena."

III. Nalaže se tužitelju TF da umješaču Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 nadoknadi ukupni trošak postupka od 937,50 eura (slovima:devetstotridesetsedameuraipedeset centa), uvećan za zakonske zatezne kamate koje teku od 29. kolovoza 2025. do isplate, a koja se izračunavaju, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

IV. U preostalom dijelu se zahtjev za naknadu troškova odbija."

2. Žali se tužitelj i pobija prvostupanjsku odluku zbog "svih žalbenih razloga" sve sa prijedlogom da se žalba prihvati i postupi u skladu sa istom.

3. Odgovor na žalbu je podnesen od strane umješača na strani tuženika i pobijaju se žalbeni navodi, sve s prijedlogom da se žalba odbije kao neosnovana.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. Predmet ovog postupka je naknada imovinske štete kao posljedica prometne nezgode od 19. veljače 2013.

6. Sud prvog stupnja je po provedenom dokaznom postupku utvrdio:

- da se 19. veljače 2013. na dionici državne ceste D1 kojom po Zakonu upravlja 2. tuženik, a koju po međusobnom ugovoru održava 1. tuženik dogodila prometna nezgoda u kojoj je automobil u vlasništvu tužitelja pretrpio udarac u metalni predmet koji je ležao na cesti zbog čega mu je automobil oštećen,

- da iz zapisnika o očevidu PP Korenica je vidljivo da su policijski službenici izašli na mjesto događaja u 16 sati i 30 minuta povodom dojave šefa smjene od 16 sati i 10 minuta, a prometna nezgoda se dogodila u 15 sati i 45 minuta,

- da iz ophodarskog dnevnika 19. veljače 2013. je vidljivo da je GF obavljao ophodnju na dionici ceste D1 Korenica-čvor Udbina u razdoblju od 14 do 22 sata,

- da je vršio redovnu ophodnju prilikom čega je jednom izvršio radnju ispravljanja oborenog ili nakošenog prometnog znaka, radnju čišćenja kolnika od rasutog materijala, nanosa blata, lišća, granja, pregaženi životinja i sl. te radnju uklanjanja nestabilnog manjeg kamenja s pokosa usjeka, s tim da je navedeno u izvješću o predmetnoj prometnoj nezgodi da je GF u vremenu od 16-18 sati 19. veljače 2013. po pozivu zbog prometne nezgode vršio radnju čišćenja ceste od ulja koje je na cestu došlo jer je vozač TF gurao cestom komad željeza ispod vozila,

- da iz putnog radnog lista br. 9107151 je vidljivo da je vozač GF 19. veljače 2013. vozio automobil počevši od 1 sat ujutro do 8 sati ujutro zatim opet od 14:00 do 19:45 i u putnom radnom listu je evidentiran poziv za intervenciju u predmetnoj prometnoj nezgodi, s tim da je ophodar poslijepodnevnu rutu započeo u 14 sati krenuvši u smjeru sjevera, otkud se počeo vraćati (s granice s BiH) u 15:25. U 16:40 je bio na čvoru Udbina, gdje se zadržao do 18:00 radi predmetne nezgode, a put prema jugu je nastavio stigavši u Gornji Ploču u 18:20 sati, te se počeo vraćati prema sjeveru da bi u 19:45 opet bio u Korenici gdje je i završio ophodnju tog dana,

- da iz presude Prekršajnog suda u Zadru Pp 12 P-1003/2014 od 16. ožujka 2015. je vidljivo da su ovdje 1. tuženik i nadcestar 1. tuženika HF oslobođeni optužbe da su predmetnom događaju počinili prekršaj iz odredbi čl. 6. st. 1. u vezi čl. 6. st. 5. toč. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Odredbom čl.6. st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama je propisano da se ceste, kao osnova na kojoj se odvija promet moraju projektirati, izgrađivati, opremati, održavati i štititi tako da odgovaraju svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti prometa u skladu s odredbama posebnog Zakona i propisima donijetim na temelju tog zakona,

- da prema iskazu svjedoka – ophodara – ŽF koji je jedini ophodar na predmetnom području, prva ophodnja je bila od 01-07 sati ujutro i od 14 do iza 19 sati poslijepodne.

7. Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja sud prvog stupnja zaključuje da tužitelj nije dokazao da je tuženik pod 1. odgovoran što se tiče održavanja predmetne dionice državne ceste, odnosno da je počinio protupravnu radnju koja bi se mogla dovesti u vezu sa štetnim događajem, a u odnosu na tuženika pod 2., da je nastupila zastara jer je tužba podnesena po proteku trogodišnjeg roka koji počinje teći od dana kada je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu počinila.

8. Sa zaključkom suda prvog stupnja za sada nije suglasan žalbeni sud, a s obzirom na žalbene navode tužitelja, da tijekom postupka nije na nepobitan način utvrđeno i raspravljeno pitanje rada ophodarske službe s obzirom na Pravila i tehničke uvjete za ophodnju ceste ("Narodne novine" broj 111/1999), te činjenicu organizacije održavanja ceste za predmetno područje.

9. Naime, člankom 1045. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 25/13, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje: ZOO) propisao je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

10. Članak 11. stavak 1. točka 5. Pravila i tehničkih uvjeta za ophodnju javnih cesta („Narodne novine“, br. 111/99 i 180/04, dalje: Pravila) propisuje da je se učestalost ophodnje ophodarske dionice ovisna o vrsti javne ceste, intenzitetu i strukturi prometa na njoj, odnosno strukturi i intenzitetu prometa na pojedinom njenom dijelu, a obavlja se u pravilu na način da se, između ostaloga, ophodnja javnih cesta s prosječnim godišnjim dnevnim prometom (PGDP) od 4000 vozila do 6000 vozila obavlja radnim danom od ponedjeljka do petka od 14 do 22 sati te subotom, nedjeljom i blagdanom od 06 do 18 sati. Na predmetnoj dionici, utvrđeno je u priloženoj publikaciji "Brojenje prometa na cestama Republike Hrvatske 2013. godine" je PGDP te godine bio 4143 vozila dnevno, što znači da je na taj dan (utorak) 1. tuženik, u skladu sa svojom obvezom iz Ugovora, trebao vršiti ophodnju na dionici u razdoblju od 14 do 22 sata. Iz dokumentacije koju je pomogao protumačiti svjedok ŽF razvidno da je ophodnja tog dana vršena u razdoblju od 14 do nešto iza 19:45 sati, čime je ophodnja trajala kraće nego što je trebala, u vrijeme nastanka prometne nesreće, u 15:45 sati, je ophodarsko vozilo bilo na toj cesti. Članak 14. stavak 1. Pravila određuje da se ophodnja smatra obavljenom, ako je ophodarska dionica prijeđena u oba smjera najmanje jednom u osam sati, a iz priloženog putnog radnog lista sud prvog stupnja zaključuje da je razvidno da je ophodar GF dionicu prošao najmanje jednom u oba smjera kako tog jutra za vrijeme prvog turnusa ophodnje koji je kružno trajao sedam sati (uz dva duža zaustavljanja u Bjelopolju i Korenici), tako i za poslijepodnevnog turnusa koji je trajao 5:45 sati (uz duže zaustavljanje na čvoru Udbina zbog predmetne prometne nezgode koje je trajalo oko 2 sata).

12. Prema Zakonu o cestama tuženika pod 2. ne izvodi izravno radove održavanja javnih cesta već te poslove, kao i poslove građenja i rekonstrukcije ustupa sukladno propisima o javnoj nabavi, pravnim ili fizičkim osobama koje su registrirane, specijalizirane i opremljene za te poslove, te koje raspolažu osposobljenim kadrom za izvođenje radova održavanja pod prometom štiteći sigurnost prometa.

13. Kako je sklopljen Ugovor o izvođenju radova (list 102-118 spisa), redovitog održavanja i zaštite državnih cesta između tuženika, to prema ustaljenoj sudskoj praksi (kao Vrhovni sud RH Rev-1114/2021) zauzeto je pravno shvaćanje da pravna osoba koja izvodi radove redovnog održavanja i zaštite javnih cesta, te zakonski ovlaštenik održavanja javnih cesta, solidarno odgovaraju za štetu koja je nastala sudioniku u prometu radi stanja ceste, te da ugovorna odgovornost pravne osobe koja izvodi radove redovnog održavanja i zaštite javnih cesta prema zakonskom ovlašteniku održavanja cesta povlači za sobom i odgovornost prema trećim osobama.

14. Međutim, prema mišljenju ovog suda, s obzirom da je tužba prema tuženiku podnesena 7. veljače 2017., 4 godine po štetnom događaju, a što posebno ne dovode u pitanje žalbeni navodi tužitelja, to je odluka suda prvog stupnja zakonita. Naime, kod solidarne odgovornosti zastara prema drugom dužniku, ne utječe na zastaru prema drugome. Vjerovnik može zahtijevati ispunjenje od bilo kojeg dužnika, dok obveza ne zastari, a vjerovniku se osigurava veća sigurnost naplate, jer solidarni dužnici jamče cjelokupnom svojom imovinom za isti dug.

15. Stoga u ovom dijelu žalba u odnosu na tuženika pod 2. nije osnovana, dok je u odnosu na tuženika pod 1. za sada osnovana iz sljedećeg razloga:

U vrijeme predmetne prometne nezgode na snazi je bio Ugovor između stranaka – tuženika za obavljanje poslova redovnog održavanja i zaštite državne ceste i to od 31. prosinca 2012.

16. Ceste u Republici Hrvatskoj su opće dobro, izgrađene s ciljem da služe svrsi kojima su namijenjene, odvijanju sigurnog prometa i da je njihovo održavanje obveza onih kojima su stavljene u nadležnost, a u konkretnom slučaju tuženiku pod 1.

17. Održavanje cesta ne predstavlja opasnu djelatnost i cesta ne predstavlja opasnu stvar i tuženik pod 1. odgovora u granicama svoje ugovorne obveze za štetu po principu pretpostavljene krivnje – članak 1045. ZOO-a i upravo na strani tuženika pod 1. je teret dokaza tj. da je šteta nastala bez njegove krivnje.

18. Zakon o cestama ("Narodne novine" broj 84/11 i 22/13), propisao je da u poslove održavanja cesta spada i ophodnja te osiguranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila i drugih stvari sa ceste.

19. Prema navedenom Pravilu i tehničkim uvjetima za ophodnju kao i Pravilniku o održavanju cesta ("Narodne novine" broj 84/11, 22/13, 54/13 i 148/13), podrazumijeva se pod radove čišćenja površina i otklanjanja oštećenja dijelova na cesti, te ophodnja i učestalost ophodnje.

20. Učestalost ophodnje ophodarske dionice ovisna je o vrsti javne ceste, intenzitetu i strukturi prometa na njoj, odnosno strukturi i intenzitetu prometa na pojedinom njenom dijelu, s tim da ophodnja se smatra obavljena ako je ophodarska dionica prijeđena u oba smjera najmanje jednom u osam sati odnosno jednom u 12 sati, kada se ophodnja obavlja subotom, nedjeljom ili blagdanom od 06 sati do 18 sati.

21. Iznimno ophodnja se smatra obavljena ako je ophodarska dionica prijeđena u oba smjera najmanje jednom u 12 sati ako tako utvrdi nadležna uprava za ceste godišnjim planom ophodnje.

22. Kako je u konkretnom slučaju uzrok predmetnog događaja metalni predmet na cesti, a iz ophodarskog dnevnika proizlazi da je na predmetnoj cesti Korenica – čvor Udbina i prema iskazu svjedoka GF – ophodara, ophodnja izvršena od 14 do 22 sata, s tim da je prema radnom listu započeo ophodnju od 01 do 08 sati, i nastavlja od 14 sati, to je s obzirom na žalbene navode tužitelja i dalje uputno je li predmetna dionica s obzirom na površinu ophodarske dionice pređena najmanje jednom u 8 sati u oba smjera.

23. Kako iz spisa proizlazi da je na predmetnoj dionici ceste bila sumaglica (list 183 spisa), onda je upitno je li bila potrebna pojačana ophodnja, jer činjenica da prema navodima svjedoka – ophodara, tuženik pod 1. raspolaže sa jednim ophodarom na predmetnom području, ne ukazuje na odgovornost tužitelja, jer kako je naprijed navedeno teret dokaza je na tuženiku pod 1., a ne na tužitelju.

24. Loša organizacija posla i manjak ljudi je propust tuženika pod 1., a ne tužitelja, jer tuženik pod 1. mora dokazati da je svojim postupanjem isključena krivnja i odgovornost za nastanak štetnog događaja.

25. Treba na nepobitan način utvrditi ima li propusta u odražavanju prometnice, te je li bila potrebna pojačana ophodnja s obzirom na vremenske uvjete na cesti – sumaglica, odnosno je li postupljeno u skladu s zakonskim propisima.

26. S obzirom da se prema vještvu u spisu predmet nije mogao uočiti na cesti to je potrebno također nepobitno utvrditi s obzirom na vrijeme ophodnje je li eventualno predmet dospio na cestu neposredno prije štetnog događaja, jer iako ophodarska služba ne može u svakom trenutku biti na cesti, to je i dalje upitno je li postupljeno u skladu sa navedenim propisima, odnosno je li bilo propusta u postupanju tuženika s obzirom na vremenske uvjete na cesti i s obzirom na područje koje ophodar mora proći u određenom vremenskom razdoblju.

27. Odlučne činjenice koje su neophodne za ishod ovoga postupka nisu na nepobitan način utvrđene i raspravljene, prema mišljenju ovog suda s obzirom na naprijed navedeno, da je teret dokaza na strani tuženika pod 1.

28. Stoga je valjalo odlučiti kao u izreci – članak 370. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25), u odnosu na tuženika pod 1. s tim da će sud prvog stupnja tijekom dokaznog postupka utvrditi pravilno činjenično stanje kako je naprijed ukazano i potom donijeti zakonitu odluku glede merituma spora (osnova, suodgovornost i visina štete), kao i o troškovima postupka u cijelosti.

U Splitu, 5. veljače 2026.

Predsjednica vijeća

Dragica Samardžić