Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-8282/2023
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Tomislava Tomašića, predsjednika vijeća te Maria Soljačića i Marjane Rajić, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Mirjane Laljek, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog GF, zbog prekršaja iz članka 34. stavka 3. u svezi stavka 1. točke 7. Zakona o uzgoju domaćih životinja (»Narodne novine«, br. 115/18. i 52/21.), u povodu žalbe tužitelja Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe poljoprivredne inspekcije, protiv presude Općinskog suda u Metkoviću, poslovni broj: Pp-742/2023 od 23. kolovoza 2023., u sjednici vijeća 5. veljače 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe poljoprivredne inspekcije i potvrđuje pobijana presuda.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom okrivljeni GF, oslobođen je optužbe, na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13,. 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), zbog prekršaja iz članka 34. stavka 3. u svezi stavka 1. točke 7. Zakona o uzgoju domaćih životinja uz obrazloženje da u činjeničnom opisu djela sadržanog u izreci optužnog akta, nema elemenata inkriminiranog prekršaja, pa takav prekršajni nalog nije bio pogodan za postupanje.
2. Istom presudom na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. do 5. i točke 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.
3. Na navedenu presudu tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. U žalbi u bitnome navodi da razlozi prvostupanjske presude nisu pravilni. Ističe da je Zakonom o uzgoju domaćih životinja propisana obveza uzgajivača da vodi Evidenciju o prirodnom pripustu te da za bikove upisuje podatke o prirodnom pripustu u Registar, a da je člankom 34. stavkom 1. točkom 7. u vezi sa stavkom 3. Zakona propisano kažnjavanje fizičke osobe ako te podatke ne upisuje u Registar. Smatra da iz činjeničnog opisa djela navedenog u izreci optužnog akta proizlaze sva zakonom propisana obilježja prekršaja, dok bi dodatna konkretizacija podataka koje je okrivljenik trebao upisati ulazila u sferu drugog prekršaja iz članka 34. stavka 1. točke 8. Zakona. Žalitelj zaključuje da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio da djelo opisano u optužnom aktu po propisu nije prekršaj, budući da iz iskaza okrivljenika (zapisnik KLASA: 320-02/22-13/316, URBROJ: 443-02-03-05-22-3 od 18. svibnja 2022.) nedvojbeno proizlazi da su predmetni rasplodnjaci -bikovi bili korišteni u svrhu prirodnog pripusta pa nije jasno otkud sudu drugačiji zaključak kod tako nedvojbeno utvrđene činjenice.
4. Žalba nije osnovana.
5. Odlučujući u okviru žalbenih navoda i članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13,. 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, ocijenio je da u konkretnom slučaju ima osnove za oslobađanje okrivljenika od optužbe, na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona, te da je prvostupanjski sud pravilno i zakonito okrivljenika oslobodio od optužbe, jer djelo, na način kako je činjenično opisano u optužnom prijedlogu, po propisu nije prekršaj.
6. Okrivljenik je oslobođen optužbe da bi počinio prekršaj iz članka 34. stavka 3. u svezi stavka 1. točke 7. Zakona o uzgoju domaćih životinja, na način da je 18. svibnja 2022. godine u 11.00 h utvrđeno da ne upisuje podatke o prirodnom pripustu u Registar (zapisnik, KLASA: 320-02/22-13/316 URBROJ: 443-02-03-05-22-3). Međutim, činjenični opis naveden u izreci svodi se isključivo na prepisivanje zakonskog opisa prekršaja.
7. Člankom 34. stavkom 3. u svezi stavka 1. točkom 7. Zakona propisano je kažnjavanje fizičke osobe za prekršaj iz stavka 1., dakle, ako ne upisuje podatke o prirodnom pripustu u Registar (članak 17. stavak 4.). Člankom 17. stavkom 4. Zakona propisano je da je uzgajivač dužan voditi Evidenciju o prirodnom pripustu, a za bikove i upisivati podatke o prirodnom pripustu u Registar.
8. Uvidom u činjenični opis prekršaja iz optužnog akta, koji je identičan opisu iz izreke pobijane presude, utvrđeno je da u njemu nedostaju konkretne činjenice koje čine bitna obilježja prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret. Za postojanje prekršaja nužno je da iz činjeničnog opisa proizlazi da je okrivljenik imao svojstvo uzgajivača, da je postojala jasna i konkretna obveza upisa određenih podataka u Registar, te da je okrivljenik propustio izvršiti tu obvezu u odnosu na točno određene podatke i životinje.
9. U konkretnom slučaju, činjenični opis ne navodi koje podatke okrivljenik nije upisao, za koje životinje niti na temelju kojih okolnosti je nastala obveza upisa. Iako zapisnik o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe za poljoprivredne inspekcije, KLASA: 320-02/22-13/316 URBROJ: 443-02-03-05-22-3 od 18. svibnja 2022. (dalje u tekstu: zapisnik) navodi da su na farmi JIBG: HR 40162612, posjednika GF zatečena tri grla rasplodnjaka – bikovi u prirodnom pripustu u vlastitom stadu, te se navode brojčane oznake, imena i drugi pripadajući podaci za svakog od njih, ti podaci nisu navedeni u činjeničnom opisu radnje prekršaja u optužnom aktu. Sud je vezan činjeničnim opisom iz optužnog akta i ne može nadomještati njegove nedostatke informacijama iz zapisnika. Prekršaj mora biti jasno, precizno i potpuno činjenično određen već u optužnom aktu, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, djelo, kako je opisano, po propisu nije prekršaj.
10. Budući da činjenični opis ne sadrži konkretizirane odlučne činjenice koje čine konstitutivna obilježja prekršaja iz članka 34. stavka 3. u vezi sa stavkom 1. točkom 7. Zakona o uzgoju domaćih životinja, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da djelo, kako je opisano u optužnom aktu, po propisu nije prekršaj, čime su ispunjene pretpostavke za oslobađanje od optužbe iz članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona.
11. Slijedom navedenog, žalbu tužitelja trebalo je odbiti kao neosnovanu te potvrditi presudu prvostupanjskog suda.
U Zagrebu, 5. veljače 2026.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Mirjana Laljek v.r.
Tomislav Tomašić v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Metkoviću u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.
