REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zadru

Borelli 9, 23000 Zadar

Poslovni broj: 82 K-166/2025

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sucu toga suda Mitri Meštrović kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Antonie Gregurić Klanac kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika RR zbog dva kaznena djela iz čl. 139. st. 3. u vezi st. 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 dalje u tekstu: KZ/11) sve u vezi čl. 51. KZ/11, povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva (dalje u tekstu ODO Zadar) poslovni broj KO-DO-11/2025 zaprimljene kod ovog Suda 7. siječnja 2025. nakon javne rasprave održane i zaključene 2. veljače 2026. u nazočnosti zastupnika optužbe i okrivljenika osobno, 5. veljače 2026., objavio je i

p r e s u d i o  j e

Okrivljenik: RR, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin R i AR djev. A, rođen **.**.1991. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, razveden, otac jednog djeteta, cvjećar, nezaposlen, sa završenom srednjom stručnom spremom, osuđivan presudom Općinskog suda u Zadru broj: K- 449/2024 od 21. kolovoza 2024. pravomoćna 16. studenog 2024. zbog učina kaznenog djela iz čl. 236. st. 1. KZ/11 na uvjetnu kaznu zatvora u trajanju od 6 mjeseci sa rokom kušnje u trajanju od 1 godine,

k r i v  j e

što je dana 18. rujna 2024., oko 18,30 sati u [adresa], u [adresa] K, nakon što je njegova majka žrtva oštećenica AR parkirala svoje vozilo u dvorištu svoga oca, a njegova djeda RRD, izašao iz svoga vozila te svojoj majci, žrtvi oštećenici AR, u cilju da je zastraši uputio joj riječi da će je ubiti i da će joj iščupati grkljan, zbog čega se žrtva oštećenica zajedno sa svojim partnerom KR udaljila iz dvorišta, da bi potom istog dana oko 21,00 sati sa svog mobitela pozivnog broja [broj telefona] uputio poziv na mobitel svoje majke žrtve oštećenice AR, te u cilju da istu zastraši rekao da će je vezati za auto i vući dok ne crkne, koje riječi su sve kod iste prouzročile osjećaj straha i bojazni za vlastiti život,

dakle, drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a kazneno je djelo počinjeno prema bliskoj osobi,

čime je počinio dva kaznena djela protiv osobne slobode – prijetnjom iz čl. 139. st. 3. u vezi 2. KZ/11, u svezi čl. 51. KZ/11,

pa se okrivljeniku RR za kazneno djelo iz čl. 139. st. 3. u vezi st. 2. KZ/11, počinjeno na štetu oštećenice AR

utvrđuje

kazna zatvora u trajanju od 7 (sedam) mjeseci

te se okrivljeniku RR za kazneno djelo iz čl. 139. st. 3. u vezi st. 2. KZ/11, počinjeno na štetu oštećenice AR

utvrđuje

kazna zatvora u trajanju od 7 (sedam) mjeseci

Temeljem čl. 51. st. 1. i 2. KZ/11 okrivljenik RR

osuđuje

na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine

Temeljem čl. 56. prema okrivljeniku RR se primjenjuje

UVJETNA OSUDA

pa se kazne zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine neće izvršiti ako okrivljenik u roku od 3 (tri) godine ne počini isto ili drugo kazneno djelo

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Zadru je pod brojem KO-DO-11/2025 podnijelo je 7. siječnja 2025. ovom Sudu optužnicu protiv okrivljenika RR tereteći ga da je počinio dva kaznena djela protiv osobne slobode - prijetnjom iz čl. 139. st. 3. u vezi st. 2. KZ/11, sve u vezi sa čl. 51. KZ/11.

2. Iznoseći svoj stav o osnovanosti optužbe okrivljenik je izjavio da se djelomično osjeća krivim za učin kaznenih djela za koja se tereti. Obranu je iznio na kraju dokaznog postupka.

3. U dokaznom postupku, uz suglasnost stranaka, pročitan je iskaz svjedokinje oštećenice AR, te svjedoka KR i RRD, nakon čega je je čitano i razgledavano provedeno psihijatrijsko vještačenje okrivljenika od 29. rujna 2025. (l.s. 97-104) , zapisnik o pristupnosti alkohola (l.s. 15), preslik presude OS Zadar br. 86 K-700/10 (l.s. 21-34), preslik optužnice ODO Zadar K-DO-105/19 (l.s. 35-36), preslik Optužnice ODO Zadar br. KO-DO-438/2024 (l.s. 37-39), te izvadak iz KE za okrivljenika.

4. Okrivljenik je prilikom iznošenja obrane na raspravi ostao kod svoje obrane koju je iznio prilikom prvog ispitivanja kada je naveo da su navodi iz optužnice djelomično istiniti, kritične prigode da je sa autom došao ispred kuće gdje živi kod djeda, majka koja je bila u posjetu jer živi u [adresa], da su nešto radili i da je parkirala auto na način da nije mogao sa svojim autom ući u dvorište pa je trubio da pomakne auto i napravi krug po Arbanasima sa autom, a kada se vratio da je zaustavio auto sa strane i izašao iz istog i rekao majci da pomakne auto na što mu je odgovorila da neće zbog čega su se počeli svađati pri čemu joj je rekao neke pogrdne riječi, ali da je i ona njemu rekla da je glup, idiot, da je pusti na miru, ali da joj tada nije prijetio, već da je ušao u auto i otišao jer se više nije htio svađati. Inače da je sa majkom u dobrim odnosima. Također da je točno da ju je kasnije nazvao, ali da je ni tada nije prijetio, da ju je nazvao zato što je ona u međuvremenu nazvala baku Z, te joj rekao da je pusti na miru, jer se do tada već bio baki i djedu koji su vidjeli tu svađu, ispričao za svoje ponašanje i izgladio stvari. Tada da nije dirao majku, da ju je imao namjeru udariti to bi i učinio, ali mu to nije niti palo na pamet i da mu je žao zbog toga što joj je tada rekao.

4.1. Nadalje je okrivljenik u svoju obranu na raspravi dodao da kada je rekao da je djelomično kriv pri tome mislio na to što se uopće kritične prigode upustio u bilo kakvu raspravu s majkom jer da je, obzirom da je ona ekscesna osoba, mogao pretpostaviti da će ovako nešto napraviti, prijaviti ga policiji. Majka da ne živi s njima u istoj kući, to je kuća od bake i djeda u kojoj on živi cijeli život, dakle oduvijek je živio s njima, a ne s majkom, s kojim da momentalno nema nikakav odnos, prije da je znalo biti perioda kada su bili u redu, a i kada su bili posvađani, a sada nakon ovoga da doista ne želi čuti za nju niti imati bilo kakve veze s njom, a da može da bi je se odrekao. Taj prvi događaja kada je parkirala nasred dvorišta da je bilo oko 18,30h, a ovo kada ju je zvao na telefon oko 21h. To što je u obrani bio rekao da ju je tada nazvao jer je gnjavila baku Z time da je htio reći da od trenutka kada su otišli iz dvorišta ona i njezin partner pa do trenutka kada ju je on nazvao, majka da je zvala baku Z više puta, da nije čuo što su pričale, ali kada se našao u blizini bake da je vidio da nešto nije u redu te mu je ista rekla da ju je njegova majka zvala više puta i da ju je gnjavila, dodijavala joj, na način da je govorila da je on pijanac, narkoman i slično, pa da ju je upravo zbog toga nazvao i rekao da to ne radi. Osim toga zamolio je sud obrati pažnju na to da je njegova majka kaznenu prijavu protiv njega podnijela čak 3 dana nakon događaja, pa se postavlja pitanje da ako se tako bojala zašto to nije učinila odmah. Osim toga da je njegova majka bila posvađana sa svojim ocem dugi niz godina, misli da se radi više od 15 godina, nije siguran. U svakom slučaju on da ih je pomirio negdje 2019. ili 2020. od kada su u korektnim odnosima. S majkom odnosno njegovom bakom, da je majka uvijek bila u dobrim odnosima.

5. Svjedokinja oštećenica AR ispitana na raspravi od 21. srpnja 2025. je ostala kod iskaza koji je dala u prethodnom postupku 7. studenog 2024. kada je navela da su ona i suprug bili kod njezinih roditelja, svoj automobil da je parkirala u dvorištu te je netko trubio iza nje, kada je odjednom iz tog automobila koje je trubilo izašao njezin sin RR koji joj je najprije opsovao majku riječima: "pizda ti materina", a potom nastavio sa prijetnjama da će joj iščupati grkljan i da će je ubiti, zbog čega su se ona i njezin suprug odmah maknuli odatle i kada su došli kući, a RR da je nastavio prijetiti putem telefona da će je vezati za auto i vući dok ne crkne, da joj je rekao i dosta vulgarnih riječi, da što misli tko je, da će se njih dvoje sresti na cesti, na što da mu je odgovorila da prestane jer da će ga prijaviti, na što da joj je rekao da što ona misli tko je da ga može prijavili, tada da se bojala jer da se nikad ne zna što u takvom stanju može napraviti obzirom da je RR sklon alkoholu i drogama i da smatra da mu je potrebno najprije vještačenje, a zatim odrediti i prisilno liječenje. Sve ovo da se događalo u popodnevnim satima, oko 18,00-19,00 h, te kasnije kada su se vratili kući u telefonskom razgovoru, oko 21,00 h. Okrivljenika da je rodila u dobi od 15 i pol godina, da je agresivan prema drugima, a osobito prema njoj i da je to sve zbog droge i alkohola, ali da joj nije poznato koje droge konzumira.

5.1. Na upite je svjedokinja oštećenica odgovorila da se jako bojala okrivljenika kada joj je to izgovarao, da ne zna da li bi on to napravio čime joj je zaprijetio. Sada da ga se manje boji, ovo sve da joj jako teško pada jer je njezino dijete i samo mu želi pomoći, on te prigode kada joj je prijetio nije bio pri sebi, sigurna je da je bio pod utjecajem ili alkohola ili nekih droga, da doista ne zna.

6. Svjedok KR u svom iskazu od 7. studenog 2024. je naveo da su tog dana on i supruga bili kod njezinih roditelja, pomagali im oko drva i vina, kada je odjednom došao RR i počeo psovati te se obratio AR na način da ju je psovao i uhvatio za vrat. Tada da je rekao AR da izađe na cestu i da će joj reći što je ona, a na što mu je ista odgovorila da ne želi izaći na cestu, pri čemu da joj je prijetio da će je zadaviti, kada je došao do njih, s tim da je tu bio i Damirov djed, ARD. Kada su se on i supruga vratili kući da ju je RR više puta zvao na telefon, ona da se na početku nije javljala, a kada je ipak odgovorila na poziv RR da joj je rekao da će je vući autom, i svezati za vrat, sve to da je osobno čuo jer je njegova supruga pojačala ton na telefonu. Okrivljenik da je također njegovoj supruzi prijetio da će je ubiti i to kada su bili kod njegovoj djeda ARD, a i kasnije kada su se vratili kući, preko telefona u kojem trenutku da se njegova supruga bojala, a da su se oboje bojali da bi RR tog dana mogao doći kod njih kući, čak da je i njega zvao na telefon, a kada se javio da mu je RR rekao da mu oprosti, da je dobar čovjek i da se sve to ne odnosi na njega. On da je čuo da okrivljenik konzumira droge, a i da takav dojam ostavlja na njega.

7. Svjedok ARD u svom iskazu od 13. prosinca 2024. je naveo da je tog dana, misli da je bio rujan, njegov sin dovezao grožđe i zbog toga da je ispred kuće bilo parkirano više auta, a dvorišni prostor da je mali. Njegov unuk odnosno okrivljenik da je nekoliko puta prošao sa svojim autom pored kuće i dvorišta i trubio, a kada su bili u sredini posla okrivljenik da je stao i tražio da se pomakne auta kako bi on mogao parkirati, te mu je u prišla njegov majka AR i njemu da je to iz početka izgledalo da će biti normalan razgovor, ali da je okrivljenik počeo jako gestikulirati rukama kada se obraćao AR, vidno nervozan, čak da je u tom trenutku bio izvan svake granice ponašanja i tada je rekao AR da će je vući autom. On da je također prišao i rekao da može parkirati na drugo mjesto, što da je okrivljenik i učinio. Njegova kćer AR i njezin suprug KR da su s njim radili još kratko vrijeme i brzo otišli. U trenutku kada je okrivljenika tako prijetio AR da će je vući autom, on da ga je smirivao i rekao " RR, zašto to radiš?", i on da se počeo smirivati, nakon čega da je okrivljenik otišao na kat i tu ostao cijelo vrijeme dok su AR i njezin suprug tu bili, tako da nakon te prijetnje da više između njih nije bilo kontakta. Sutradan da je okrivljenik došao do njega te se ispričavao, rekao da mu je žao, plakao. U trenutku kada je okrivljenik prijetio AR, ista da je bila preplašena, njemu da je poslije rekla da razumije što se RR dogodilo. Sada da su odnosi između AR i okrivljenika u redu.

8. Iz provedenog psihijatrijskog vještačenja okrivljenika po stalnom sudskom vještaku dr. Darku Laburi od 29. rujna 2025. proizlazi da između okrivljenik i oštećenice postoji određeni odnos u okviru viktimološke teorije o uzročnosti i posljedicama koje su vjerojatno usmjeravale slijed radnji okrivljenika te ukoliko se dokaže krivnja okrivljeniku njegove radnje kritične prigode da su proizlazi iz poremećaja osobnosti sa asocijalnim i impulzivnim elementima, uz inicijalno poremećen odnos okrivljenika i oštećenice. Ovisnosti o alkoholu i/ili drogama kod okrivljenika da nisu utvrđene niti je utvrđeno da bi okrivljenik tempore criminis bio pod utjecajem alkohola i droga. U vrijeme počinjenja kaznenih djela okrivljenik da je bio ubrojiv.

9. Slijedom izloženog, a nakon provedenog dokaznog postupka, na temelju savjesne ocjene svakog dokaza pojedinačno i u njihovoj međusobnoj vezi, te u vezi sa obranom okrivljenika, ovaj sud utvrdio da je okrivljenik svojim postupanjem kritičnih prigoda ostvario subjektivna i objektivna obilježja oba kaznena djela za koja se tereti, iz čl. 139. st. 3. u vezi st. 2. KZ/11 na štetu svoje majke, oštećenice AR.

10. Okrivljenik u cijelosti je osporio učin oba kaznena djela, pa je u postupku trebalo utvrditi da li okrivljenik kritičnih prigoda prijetio oštećenici AR, na način kako se okrivljenik tereti u predmetnoj optužnici.

11. Tako iz obrane okrivljenika proizlazi da je se u navedenom dvorištu posvađao sa oštećenom jer je parkirala svoje vozilo na način da on nije mogao sa svojim vozilom ući u dvorište pa je na njegovo traženje da pomakne vozilo to odbila učiniti, s tim da joj je tada rekao neke pogrdne riječi, ali da je i ona njemu rekla da je glup, idiot, da je pusti na miru, ali da joj tada nije prijetio, kao ni kasnije kada ju je nazvao na telefon tada da joj je samo rekao da pusti baku Z na miru jer ju je u međuvremenu nazvala više puta i uznemiravala, a on da se već tada bio ispričao baki i djedu na ponašanju i izgladio stvari.

12. Međutim iz iskaza svjedokinje oštećenice AR proizlazi upravo suprotno, dakle da joj je tog dana oko 18,00-19,00h h u dvorištu ispred kuće njezinih roditelja gdje je bila parkirala svoje vozilo okrivljenik trubio iza nje, izašao iz svog vozila njezin te ju najprije opsovao riječima da joj pizda materina, nakon čega da joj je zaprijetio riječima da će joj iščupati grkljan i da će je ubiti, zbog čega je sa suprugom KR otišla kući, ali oko 21,00 h nazvao okrivljenik i da joj je rekao da će je vezati za auto i vući dok ne crkne, a tada da joj je rekao i druge vulgarne riječi, a zbog tih prijetnji da tada jako bojala okrivljenika jer da isti konzumira alkohol i droge, i da ne zna da li bi joj u tom stanju napravio to čime joj je zaprijetio.

13. Osim toga iz iskaza svjedoka KR i ARD proizlazi da je okrivljenik kritične prigode prijetio oštećenici, međutim iskazi ovih svjedoka razlikuju se kako međusobno tako i sa iskazom oštećenice AR, pa je tako svjedok KR naveo da je okrivljenik prilikom događaja koji se odvio kritičnog dana oko 18,30 h u navedenom dvorištu rekao oštećenici da će je zadaviti, a kada ju je nakon toga nazvao na telefon da joj je rekao da će je vući autom, i svezati za vrat, što je osobno čuo jer je njegova supruga pojačala ton na telefonu, te da joj je prijetio da će je ubiti, dok je svjedok ARD koji je bio prisutan događaju od toga dana oko 16,30 h u dvorištu ispred svoje kuće naveo da okrivljenik osim što je prilikom razgovora sa oštećenicom bio vidno nervozan i počeo jako gestikulirati rukama u jednom trenutku bio izvan svake granice ponašanja te rekao oštećenici da će je vući autom.

14. Temeljem ovako provedenog dokaznog postupka, iako je sud utvrdio da između iskaza svjedokinje oštećenice i ostalih ispitanih svjedoka koji su bili nazočni pojedinim događajima, postoje određene razlike u pogledu točno izgovorenih riječi okrivljenika, sud ocjenjuje da se ne radi o takvim proturječnostima koje bi dovele u pitanje vjerodostojnost iskaza oštećenice niti samu bit inkriminiranog ponašanja.

15. Naime, svjedokinja oštećenica je navela da joj je okrivljenik u prvom događaju prijetio riječima da će joj iščupati grkljan i da će je ubiti, dok je u drugom događaju prijetio da će je vezati za auto i vući dok ne crkne. Svjedok KR koji je bio nazočan u oba događaja je naveo da je prilikom prvog događaja čuo okrivljenika da prijeti oštećenici riječima da će je zadaviti, a drugog da će je vući autom i svezati za vrat, dok je svjedok ARD bio prisutan prilikom prvog događaja te naveo da je čuo daj e okrivljenik prijetio oštećenici riječima da će je vući autom.

16. Sud primjećuje da se razlike u iskazima naprijed navedenih svjedoka odnose na formulaciju i izbor pojedinih riječi, dok je sadržaj i smisao izrečenih prijetnji u bitnom podudaran. Svi iskazi potvrđuju da je okrivljenik oštećenici upućivao ozbiljne prijetnje usmjerene na njezin život i tjelesni integritet i to na izrazito nasilan način (zadaviti, iščupati grkljan ubiti, vezati i vući autom). Dakle, postoji suglasnost u pogledu same činjenice prijetnje i njezine ozbiljnosti.

17. Stoga sud ocjenjuje da su u konkretnim okolnostima razlike u opisima izgovorenih riječi životne i očekivane jer su se događaji odvijali u konfliktnom i emocionalno nabijenom kontekstu, a svjedoci su prijetnje percipirali u kratkom vremenskom razdoblju u kojim situacijama je uobičajeno da svaka osoba zapamti sadržaj prijetnje prema vlastitoj percepciji i doživljaju, ne reproduciraju nužno doslovno svaku izgovorenu riječ, a sama bit prijetnje usmjerene na usmrćenje odnosno teško nasilje, je ostala u iskazima svih ispitanih svjedoka.

18. Osim toga, svjedokinja oštećenica tijekom postupka nije mijenjala svog iskaz, već ga je iznosila dosljedno i uvjerljivo, a koji je iskaz potkrijepljen iskazivanjima ostalih svjedoka u onom dijelu u kojem potvrđuju postojanje i ozbiljnost prijetnji. Također ovaj sud nije našao razloge zbog kojih bi svjedokinja oštećenica neosnovana teretila okrivljenika tim više što je njegova majka i očito zabrinuta za njegovo zdravlja, pa je slijedom navedenog sud prihvatio iskaz svjedokinje oštećenice kao vjerodostojan, logičan i životan, kako i iskaze svjedoka KR i ARD, dok razlike u formulacija između pojedinih svjedoka ocjenjuje kao posljedicu različite percepcije i subjektivnog pamćenja, a ne kao proturječnosti koje bi dovele u sumnju da su ozbiljne prijetnje doista upućene oštećenici. Osim toga iz provedenog psihijatrijskog vještačenja proizlazi da je okrivljenik kritične prigode imao poremećaja osobnosti sa asocijalnim i impulzivnim elementima, te da je njegov odnos sa oštećenicom poremećen, a što je također po mišljenju ovog suda kritične prigode utjecalo na opisano ponašanja okrivljenika prema oštećenici.

19. S obzirom na navedeno, ovaj sud nije uvažio obranu okrivljenika u kojoj negira da bi prijetio svojoj oštećenici AR, jer je u suprotnosti sa svim u postupku provedenim dokazima, a s druge strane okrivljenik nije ponudio razuman i životno uvjerljiv razlog zbog kojeg bi ga oštećenica neistino teretila pa stoga ovaj sud nije uvažio obranu okrivljenika cijeneći je isključivo usmjerenom ka otklanjanju kaznenu odgovornost za učin ovih kaznenih djela

20. Stoga je sud utvrdio da je okrivljenik počinio oba kaznena djela čl. 139. st. 3. u vezi st. 2. KZ/11, a sve u svezi sa čl. 51. KZ/11 na štetu svoje majke, oštećenice AR.

21. Sud je utvrdio da je okrivljenik tempore criminis bio ubrojiv obzirom da to proizlazi iz provedenog psihijatrijskog vještačenja okrivljenika.

22. Nadalje je za opstojnost kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 2. KZ/11 dovoljno konkretizirati ozbiljnu prijetnju kako bi se moglo ocijeniti je li ona svojim sadržajem i okolnostima pod kojima je izražena objektivno podobna izazvati osjećaj straha, osobne ugroženosti i nesigurnosti u osobe kojoj je upućena dakle bitno je da je prijetnja po svom karakteru, a s obzirom na okolnosti pod kojima je učinjena, objektivno prikladna da u osobi kojoj je upućena izazove osjećaj straha, osobne ugroženosti ili nesigurnosti, dok je nebitna namjera počinitelja da se ozbiljna prijetnja i ostvari, kao i da li je prijetnja izrečena neposredno toj osobi ili je ta osoba za prijetnju doznala preko treće osobe.

23. S obzirom na navedeno, a pravilno sagledavajući okolnosti konkretnog slučaja, odnosno da je okrivljenik kritičnog dana i to u dva navrata i to prvo oko 18,30 sati svojoj majci, žrtvi oštećenici AR uputio riječi da će je ubiti i da će joj iščupati grkljan, a potom istog dana oko 21,00 sati kada ju je nazvao na mobitel istoj rekao da će je vezati za auto i vući dok ne crkne, te kako navedene riječi predstavlja ozbiljnu prijetnju usmrćenjem podobnu da kod većine ljudi, pa tako i oštećenice, izazove strah ili uznemirenost, čega je okrivljenik svakako bio svjestan, to je evidentno da je okrivljenik u obje prigode postupao sa ciljem da kod oštećenice izazove učinak zastrašivanja, dakle postupao s izravnom namjerom, pa takvim svojim postupanjem ostvario sva obilježja dva kaznena djela prijetnje iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. KZ/11, buduću je oštećenica njegova majka dakle bliska osoba.

24. Kako je sud utvrdio da je okrivljenik počinio oba kaznena djela za koja se tereti čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. KZ/11, to mu je valjalo odrediti kaznenopravnu sanaciju.

25. Iz izvatka iz kaznene evidencije za okrivljenika proizlazi da je sada kazneno osuđivan.

26. Prilikom izbora vrste i mjere kazne okrivljeniku sud je polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, ocijenio sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela, prijašnji počiniteljev život, njegove osobne i imovinske prilike te njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela, odnos prema žrtvi i trud da naknadi štetu

27. Prilikom individualizacije i odmjeravanja kazne okrivljeniku sud okrivljeniku kao olakotne okolnost cijenio činjenicu da je otac jednog maloljetnog djeteta, dok mu je kao otegotnu okolnosti cijenio dosadašnju kaznenu osuđivanost, zbog čega mu je za svako kazneno djelo pod. t. 1. i t. 2. utvrdio kaznu zatvora u trajanju od po sedam mjeseci, te mu izrekao jedinstvenu kazna zatvora u trajanju od jedne godine, s tim da je okrivljeniku izrečena uvjetna osuda sukladno odredbi čl. 56. KZ/11 pa se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ako okrivljenik u roku provjeravanja od tri godine ne počini neko drugo kazneno djelo koja kaznu nalazi u svemu primjerenom s jedne strane težini počinjenih kaznenih djela s druge strane osobi okrivljenika, pa se s velikim stupnjem sigurnosti može očekivati da će se izricanjem ovakve kazne utjecati na okrivljenika da više ne čini kaznena djela kao i to da će ovakva kazna imati učinka na druge, potencijalne počinitelje kaznenih djela, u smislu da ih se odvrati od takvog nauma s obzirom da kazneni postupak ima i širu društvenu svrhu, a to je zaštita pravnih dobara pojedinaca u društvu od protupravnog postupanja drugih pojedinaca te se isti provodi u javnom interesu.

28. Kako okrivljenik nije zaposlen, i nema kakvih drugih primanja, evidentno je da bi obvezivanjem na plaćanje troškova postupka bilo dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje, to se isti oslobađa plaćanja troškova ovog kaznenog postupka u cijelosti tako da isti padaju na teret proračunskih sredstava.

29. Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zadru, 5. veljače 2026.

Sutkinja

Mitra Meštrović

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude stranka ima pravo podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi Županijskom sudu, pismeno putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke.

Presuda se može pobijati zbog povrede kaznenog Zakona, zbog povrede kaznenog postupka, zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke suda o kazneno pravnim sankcijama i troškovima kaznenog postupka.

DNA:

1. ODO Zadar na br. KO-DO-11/2025

2. Okrivljenik RR

3. Oštećenica AR,

4. U spis