Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Zagrebu

Avenija Dubrovnik 8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Darjanu Bižupiću, uz sudjelovanje Ozane Tomić kao zapisničarke, odlučujući u prekršajnom postupku protiv I. okrivljene pravne osobe Bilješko j.d.o.o. i II. okrivljene odgovorne osobe MJ, zbog djela prekršaja iz članka 10. stavka 1. točke a. i točke e. i stavka 2. Zakona o minimalnoj plaći ("Narodne novine" broj 118/2018., 120/2021., 152/2024.) i članka 229. stavka 1. točke 46. i stavka 2. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/2014., 127/2017., 98/2019., 151/2022., 64/2023.), povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Varaždin, Ispostave u Koprivnici, Klasa: 116-02/25-01/4005, Ur.broj: 443-02-04-12-25-7 od 12. prosinca 2025., ispitujući optužni prijedlog, 5. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

Temeljem članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.),

I. okrivljena pravna osoba: Bilješko j.d.o.o., OIB: 67762605633, MBS: [matični broj subjekta], sa sjedištem u mjestu [adresa], i

II. okrivljena odgovorna osoba: ĆJ, rođen **.**.1968. u [adresa], državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u mjestu [adresa],

OSLOBAĐAJU SE OPTUŽBE

1. da radniku NJ, rođen **.**.2001., državljanin Bosne i Hercegovine, s boravištem u [adresa], Ulica 7. svibnja 6, OIB: [osobni identifikacijski broj], nisu u zakonskom roku isplatili plaće za travanj i lipanj 2025., odnosno plaća za travanj 2025. isplaćena je 2. lipnja 2025., a trebala je biti isplaćena do 31. svibnja 2025. i da mu je isplaćena plaća za lipanj 2025. tek 25. studenoga 2025., a trebala je biti isplaćena do 31. srpnja 2025., a što je utvrđeno uvidom u zapisnik i izjavu direktora od 25. studenoga 2025., te uvidom u izvod po poslovnom računu i potvrdu,

čime da bi počinili djelo prekršaja iz članka 3. Zakona o minimalnoj plaći, kažnjivo po članku 10. stavku 1. točki a. i točki e. i stavku 2. istog Zakona,

2. da radniku NJ, rođen **.**.2001., državljanin Bosne i Hercegovine, s boravištem u [adresa], Ulica 7. svibnja 6, OIB: [osobni identifikacijski broj], nisu u zakonskom roku za travanj i lipanj 2025. uručili:

- obračune u kojima će biti iskazan ukupan iznos plaće, a koje nisu uopće uručili, a trebali su biti uručeni za travanj 2025. do 31. svibnja 2025. i za lipanj 2025. do 31. srpnja 2025.

- obračune iznosa plaće koji su bili dužni isplatiti radniku, a koje nisu uopće uručili, a trebali su biti uručeni za travanj 2025. do 31. svibnja 2025. i za lipanj 2025. do 31. srpnja 2025., a što je utvrđeno uvidom u zapisnik i izjavu direktora od 25. studenoga 2025.

čime da bi počinili djelo prekršaja iz članka 93. stavka 2. Zakona o radu, kažnjivo po članku 229. stavku 1. točki 46. i stavku 2. istog Zakona.

Temeljem članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. do 4. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Varaždin, Ispostava u Koprivnici, pod brojem Klasa: 116-02/25-01/4005, Ur.broj: 443-02-04-12-25-7, podnio je 15. prosinca 2025. optužni prijedlog protiv I. i II. okrivljenika, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.

2. Ispitujući optužni akt tužitelja prije započinjanja postupka temeljem članka 161. Prekršajnog zakona, ovaj Sud je utvrdio da je podnijetim optužnim prijedlogom povrijeđeno materijalno prekršajno pravo na štetu I. i II. okrivljenika, budući djela, na način kako su to opisana u činjeničnom opisu optužnog prijedloga, koja se okrivljenicima stavljaju na teret, nisu prekršaji, pa je odmah prije započinjanja postupka sud donio presudu kojom se I. i II. okrivljenik oslobađaju optužbe, a temeljem u izreci citirane zakonske odredbe.

3. Naime, iz činjeničnog opisa djela prekršaja ne proizlaze bitna obilježja djela prekršaja koje se okrivljenicima stavljaju na teret.

4. Okrivljenici se optužnim prijedlogom pod točkom 1. terete da radniku NJ, rođen **.**.2001., državljanin Bosne i Hercegovine, s boravištem u [adresa], Ulica 7. svibnja 6, OIB: [osobni identifikacijski broj], nisu u zakonskom roku isplatili plaće za travanj i lipanj 2025., odnosno plaća za travanj 2025. isplaćena je 2. lipnja 2025., a trebala je biti isplaćena do 31. svibnja 2025. i da mu je isplaćena plaća za lipanj 2025. tek 25. studenoga 2025., a trebala je biti isplaćena do 31. srpnja 2025., a što je utvrđeno uvidom u zapisnik i izjavu direktora od 25. studenoga 2025., te uvidom u izvod po poslovnom računu i potvrdu.

5. Člankom 10. stavkom 1. točka a. i točka e. te stavkom 2. istog članka Zakona o minimalnoj plaći propisano je:

(1) Novčanom kaznom od 7960,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba:

a) ako ne isplati minimalnu plaću na način propisan ovim Zakonom (članak 3. stavci 1., 2., 4., 5., 6. i 7.)

e) ako ne isplati minimalnu plaću u visini utvrđenoj uredbom Vlade Republike Hrvatske (članak 6. stavak 1.).

(2) Novčanom kaznom od 920,00 do 1320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi poslodavca te fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost kada je prekršaj počinila u vezi s obavljanjem svog obrta ili samostalne djelatnosti.

6. Člankom 3. Zakona o minimalnoj plaći propisano je:

(1) Minimalna plaća u smislu ovoga Zakona je najniži mjesečni iznos brutoplaće koja se radniku isplaćuje za rad u punom radnom vremenu.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, minimalnom plaćom smatra se najmanji iznos mjesečne brutoplaće prema složenosti poslova za puno radno vrijeme ugovoren kolektivnim ugovorom čija je primjena proširena sukladno općem propisu o radu.

(3) Minimalna plaća mora biti ugovorena, utvrđena ili propisana u brutoiznosu.

(4) U iznos minimalne plaće ne ubrajaju se povećanja plaće s osnove prekovremenog rada, otežanih uvjeta rada, noćnog rada i rada nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi.

(5) Otežanim uvjetima rada iz stavka 4. ovoga članka smatraju se oni uvjeti koji su određeni zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili drugim propisom koji poslodavca obvezuje.

(6) Minimalna plaća radnika koji radi u nepunom radnom vremenu utvrđuje se i isplaćuje razmjerno ugovorenom radnom vremenu.

(7) Minimalna plaća radnika koji je sukladno ugovoru o radu proveo u radnom odnosu odnosno na radu u bilo kojem razdoblju ugovornog odnosa s poslodavcem manje od mjesec dana, utvrđuje se i isplaćuje razmjerno trajanju radnog odnosa odnosno vremena provedenog na radu u tom mjesecu, a u slučaju iz stavka 6. ovoga članka i razmjerno ugovorenom radnom vremenu.

(8) Nije dopušten sporazum poslodavca i radnika o odricanju od prava na isplatu minimalne plaće.

(9) U slučaju primjene pravnih pravila o zaštiti materijalnih prava iz radnih odnosa radnika u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem i u slučaju blokade računa poslodavca zbog nemogućnosti prisilne naplate neisplaćene plaće odnosno naknade plaće, utvrđenih propisom o osiguranju radničkih tražbina, ne primjenjuje se stavak 2. ovoga članka.

7. Dakle, u činjeničnom opisu djela prekršaja u optužnom prijedlogu pod točkom 1 optužnog prijedloga tužitelj je propustio precizirati da li se radi o minimalnoj ili nekoj drugoj plaći, a ako se radi o minimalnoj plaći da li je ona ugovorena, utvrđena ili propisana u bruto iznosu te je propustio precizirati u kojem roku, odnosno koliko dana traje taj rok i od kada se navedeni rok u kojem je poslodavac propustio isplatiti plaću računa, kao i pravni temelj za takvo trajanje i računanje roka. S obzirom da se okrivljenicima pravnom oznakom djela prekršaja stavlja na teret i točka e) članka 10. stavak 1. Zakona o minimalnoj plaći (ako ne isplati minimalnu plaću u visini utvrđenoj uredbom Vlade Republike Hrvatske), u činjeničnom opisu djela prekršaja nije precizirano kolika je visina minimalne plaće utvrđenje uredbom Vlade Republike Hrvatske. Stoga je izreka činjeničnog opisa djela prekršaja pod točkom 1. izreke optužnog prijedloga nepotpuna i nerazumljiva da bi se radilo o djelu prekršaja koji se okrivljenicama stavlja na teret pod navedenom točkom.

8. Okrivljenici se optužnim prijedlogom pod točkom 2. terete da radniku NJ, rođen **.**.2001., državljanin Bosne i Hercegovine, s boravištem u [adresa], Ulica 7. svibnja 6, OIB: [osobni identifikacijski broj], nisu u zakonskom roku za travanj i lipanj 2025. uručili:

- obračune u kojima će biti iskazan ukupan iznos plaće, a koje nisu uopće uručili, a trebali su biti uručeni za travanj 2025. do 31. svibnja 2025. i za lipanj 2025. do 31. srpnja 2025.

- obračune iznosa plaće koji su bili dužni isplatiti radniku, a koje nisu uopće uručili, a trebali su biti uručeni za travanj 2025. do 31. svibnja 2025. i za lipanj 2025. do 31. srpnja 2025., a što je utvrđeno uvidom u zapisnik i izjavu direktora od 25. studenoga 2025.

9. Člankom 229. stavkom 1. točkom 49. i stavkom 2. Zakona o radu propisano je :

(1) Novčanom kaznom od 8090,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba:

46. ako radniku kojem na dan dospjelosti nije isplatio plaću, naknadu plaće, otpremninu ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, ili ih nije isplatio u cijelosti, ne dostavi dva obračuna od kojih je jedan obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor, a drugi obračun u kojem će biti iskazan iznos plaće ili dijela plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor koji je bio dužan isplatiti, sa sadržajem u skladu s pravilnikom iz članka 93. stavka 6. ovoga Zakona (članak 93. stavci 2. i 6.).

(2) Novčanom kaznom od 920,00 do 1320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.

10. Člankom 93. stavkom 2. Zakona o radu propisano je:

(2) Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće, otpremninu ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor ili ih ne isplati u cijelosti dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela njihova isplata radniku dostaviti:

1. obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade plaće za neiskorišteni godišnji odmor u propisanom sadržaju

2. obračun iznosa plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade plaće za neiskorišteni godišnji koji je bio dužan isplatiti u propisanom sadržaju.

(6) Ministar pravilnikom propisuje sadržaj obračuna iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

11. Dakle, u činjeničnom opisu djela prekršaja pod točkom 2. izreke optužnog prijedloga tužitelj je propustio navesti točan dan dospjelosti plaća za travanj i lipanj 2025. za navedenog radnika te je propustio navesti opisno vrijeme trajanja roka, koji se računa do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, kao i blanketnu normu, odnosno naziv i odredbu Pravilnika kojim se propisuje sadržaj obračuna. Stoga je izreka činjeničnog opisa djela prekršaja pod točkom 2. izreke optužnog prijedloga nepotpuna i nerazumljiva da bi se radilo o djelu prekršaja koji se okrivljenicama stavlja na teret pod navedenom točkom.

12. Valja napomenuti kako sud nije ovlašten samoinicijativno bez intervencije tužitelja dopunjavati ili mijenjati činjenični opis djela prekršaja u optužnom prijedlogu jer bi time prekoračio granice optužnog prijedloga te bi se stavio u ulogu tužitelja.

13. Također, ako činjenični opis prekršaja u optužnom prijedlog ne sadrži sva bitna obilježja bića djela, sud treba obavezno odmah, bez pozivanja tužitelja na dopunu, donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe.

14. Ovakvo pravno stajalište proizlazi i iz pravnih mišljenja Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske izraženih u odlukama tog suda. Eventualnim samostalnim kreiranjem izreke odluke o prekršaju iz optužnog prijedloga koji je sastavljen protivno članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona prvostupanjski sud bi se izložio počinjenju apsolutno bitne povrede odredbi prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6. Prekršajnog zakona, prekoračenjem optužnog prijedloga, ili ako žalitelj na nju upire, počinjenju apsolutno bitne povrede odredbi prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona, zbog nerazumljivosti izreke odluke o prekršaju. (Izvor: Pravosudna akademija - Optužba i procesne radnje tužitelja i suda, Zagreb, srpanj 2020.)

15. Stoga je valjalo donijeti presudu kojom se I. i II. okrivljenik oslobađaju optužbe temeljem u izreci citirane zakonske odredbe.

16. S obzirom na to da su okrivljenici oslobođeni od optužbe, shodno tome je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

17. Tužitelj je ovlašten pod svojim novim brojem podnijeti novi optužni prijedlog protiv okrivljenih koji će biti u potpunosti usklađen sa odredbama članka 161. Prekršajnog zakona.

U Zagrebu 5. veljače 2026.

Zapisničarka

Sudac

Ozana Tomić

Darjan Bižupić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od primitka presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8, u dva istovjetna primjerka o žalbi odlučuje nadležni sud.

Dostavna naredba:

1. I. okrivljenoj pravnoj osobi: Bilješko j.d.o.o., [adresa],,

2. II. okrivljenoj odgovornoj osobi: ĆJ, [adresa], VJ,

3. tužitelju: Državni inspektorat, Područni ured Varaždin, Ispostava u Koprivnici,

4. spis.