Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Dubrovniku

    Dr. Ante Starčevića 23

    Dubrovnik

    Poslovni broj: Kž-157/2022-3

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Nikše Lučića, kao predsjednika vijeća, te Marte Jelić i Domagoja Raguža, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Katije Brkić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženika ŠJ, zbog kaznenog djela iz članka 228. stavka 1.Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 i 101/17- dalje: KZ/11), odlučujući o žalbi optuženika ŠJ podnesenoj putem braniteljice po službenoj dužnosti odvjetnici Josipi Milković i osobno, protiv presude Općinskog suda u Sisku pod poslovnim brojem: K-195/2016 os 19. svibnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 5. veljače 2026.

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se kao neosnovana optuženikova žalba i potvrđuje se prvostupanjska presuda.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom optuženik ŠJ proglašen je krivim za kazneno djelo iz članka 228. stavka 1. KZ/11, te je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci.

    1.1.Na temelju članka 148. u vezi članka 145. stavak 2. točka 6. i 7. ZKP/08 okrivljenik ŠJ je obvezan platiti trošak kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 500,00 kuna/66,36 EUR. O nagradi i nužnim izdacima braniteljice bit će doneseno posebno rješenje.

    1.2.Na temelju članka 158. ZKP/08 oštećenik Republika Hrvatska je s imovinskopravnim zahtjevom u cijelosti upućena u parnicu.

    2.Protiv presude žalbu je podnio optuženik putem braniteljice po službenoj dužnosti odvjetnice Josipe Milković radi odluke o kazni, s prijedlogom da Županijski sud pobijanu presudu u odnosu na odluku o kazni ukine ili preinači. Optuženik je i osobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, zbog povrede kaznenog zakona i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da drugostupanjski sud pobijanu presudu preinači na način da ga oslobodi optužbe, a podredno da pobijanu presudu ukine i predmet vrati na ponovni postupak. Obje žalbe će u daljnjem tijeku postupka biti razmatrane kao jedna žalba.

    2.1.Sukladno članku 474. stavak 1. ZKP/08, spis je, prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku na dužno razgledavanje.

    2.2. Stranke nisu obaviještene o sjednici vijeća budući da to nije zatraženo u žalbi.

    3. Žalba optuženika nije osnovana.

    3.1.Protivno žalbenim navodima pobijanom presudom nije ostvarena povreda odredaba kaznenog postupka (vrstu koje optuženik ne specificira), a niti povreda kaznenog zakona, time što je optuženik proglašen krivim za kazneno djelo iz članka 228. stavka 1. KZ/11, a ne za kazneno djelo u pokušaju budući da je optuženik posjekao tri stabla hrasta kitnjaka, od kojeg je jedno već odvezao, a jedno je počeo odvoziti i iz njegove obrane proizlazi kako je njegova namjera bila usmjerena na to da sva tri stabla zadrži za sebe. Nije točno što se navodi u žalbi da su tri trupca ostala u šumi, već je jedan trupac izvezen iz šume, drugi je odvučen prema izlazu, a treći se nalazio pored panja, što proizlazi iz Zapisnika o provedenom očevidu, tako da ne postoji kontradiktornost u obrazloženju presude. Protivno žalbenim navodima oštećenik ima pravo popisati svoju štetu i time nisu povrijeđene odredbe Zakona o kaznenom postupku, a visina štete nije niti bila dovedena u pitanje tijekom dokaznog postupka. Pobijanom presudom je potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje, te je prvostupanjski sud za svoja utvrđenja dao valjane i životne razloge.

    3.2.Nije u pravu optuženik kada se žali zbog odluke o kazni, tvrdeći da prvostupanjski sud prilikom odmjeravanja kazne nije cijenio sve okolnosti koje utječu na odabir vrste i visine sankcije, odnosno da nije cijenio okrivljenikovu spremnost da nadoknadi štetu počinjenu oštećeniku, kao i njegovo primjereno ponašanje pred sudom, iskreno i jasno priznanje kaznenog djela te njegovo iskreno žaljenje i kajanje.

    3.3. Prvostupanjski sud je prilikom odmjeravanja kazne optuženom kao olakotnu okolnosti cijenio njegovo priznanje počinjenja kaznenog djela, iako se u konkretnom slučaju radi tek o djelomičnom priznanju, pravilno je kao olakotnu okolnost cijenio činjenicu da je optuženik otac dvoje malodobne djece, te mu je pravilno kao otegotnu okolnost cijenio raniju višestruku osuđivanost. Optuženik nije posebno izrazio žaljenje i kajanje zbog počinjenog djela, a njegovo primjereno ponašanje pred sudom ne predstavlja olakotnu okolnost koja utječe na odabir vrste i mjere kazne.

    3.4. Cijeneći utvrđene olakotne okolnosti i otegotne okolnosti na strani ličnosti optuženika i dovodeći ih u vezu s težinom i posljedicama konkretno počinjenog kaznenog djela, ovaj drugostupanjski sud nalazi da je prvostupanjski sud pobijanom presudom optuženika pravilno osudio na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci, budući da je optuženik u sedam navrata pravomoćno osuđivan, od čega pravomoćnom presudom Općinskog suda u Sisku poslovni broj K-353/10 od 5. travnja 2011. za kazneno djelo iz članka 216. stavka 2. KZ/97 na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci, bez njezinog izvršenja, uz izricanje uvjetne presude s rokom kušnje od 2 (dvije) godine presudom Općinskog suda u Sisku poslovni broj K- 426/15 od 23. lipnja 2017., koja je postala pravomoćna 5.prosinca 2018. za kazneno djelo iz članka 228. stavka 1. i 3. KZ/11 na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci, koja je zamijenjena radom za opće dobro na slobodi na način da se jedan dan zatvora zamjenjuje s dva sata rada za opće dobro. Dakle, optuženik je dva puta osuđivan za istovrsna kaznena djela, te njegovo ponovno počinjenje kaznenog djela krađe ukazuje na to da ranije izrečene blaže kazne i to uvjetna osuda i zamjena kazne zatvora radom za opće dobro nisu ostvarile svrhu specijalne prevencije i nisu na optuženika djelovale da se suzdrži od daljnjeg činjenja kaznenih djela, tako da će se upravo po prvostupanjskom sudu izrečenom kaznom zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci djelovati na optuženika da ubuduće ne čini kaznena djela i da će na taj način uskladiti svoje ponašanje s društveno prihvatljivim normama. Osim na optuženika na ovaj će se način djelovati i na sve ostale da shvate pogibeljnost činjenja kaznenih djela i pravednost kažnjavanja njihovih počinitelja. Izrečena kazna je primjerena kako počinjenom kaznenom djelu tako i ličnosti okrivljenika te stupnju njegove krivnje i svakako je pogodna za ostvarenje svrhe kažnjavanja iz članka 41. KZ/11, a to je: izraziti društvenu osudu zbog počinjenog kaznenog djela, jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na okrivljenika i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja.

    3.5. Zbog iznesenog, nije osnovana optuženikova žalba podnesena zbog odluke o kazni.

    4. Županijski sud u Dubrovniku, kao drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, u skladu s člankom 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP/08, nije našao da bi bila ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka niti povreda kaznenog zakona na štetu optuženika, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

    5. S obzirom na navedeno, trebalo je primjenom članka 482. ZKP/08, žalbu optuženika ŠJ odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

    Dubrovnik, 5. veljače 2026.

    Predsjednik vijeća:

    Nikša Lučić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.