Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok, Turinina 3

Poslovni broj: P-647/2016-60

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu toga suda Janu Torjancu, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari I. tužiteljice-protutuženice AOB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i II. tužiteljice-protutuženice AO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], obje zastupane po punomoćniku Toniju Ivandiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika-protutužitelja LO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnici Vesni Škare Ožbolt, odvjetnici u Zagrebu, radi isplate, nakon zaključene glavne i javne rasprave održane 16. prosinca 2025. u prisutnosti zamjenice punomoćnika I.-II. tužiteljica-protutuženica odvjetnice HO i II. tužiteljice-protutuženice osobno, punomoćnice tuženika- protutužitelja odvjetnice LOB i tuženika osobno, 5. veljače 2026.

p r e s u d i o j e

I. Nalaže se tuženiku-protutužitelju LO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], isplatiti I. tužiteljici-protutuženici HOB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], iznos od 6.737,54 EUR, i to:

- 929,06 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od 26. kolovoza 2015. do isplate,

- 663,61 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od 18. studenoga 2015. do isplate i

- 5.144,87 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od 11. prosinca 2015. do isplate

po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku-protutužitelju LO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] isplatiti II. tužiteljici-protutuženici AO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], iznos od 6.737,54 EUR, i to:

- 929,06 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od 26.kolovoza 2015. do isplate,

- 663,61 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od 18. studenoga 2015. do isplate i

- 5.144,87 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od 11. prosinca 2015. do isplate

III. Odbija se protutužbeni zahtjev koji glasi:

"Tuženik-protutužitelj LO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ima pravo zadržanja kapare u iznosu od 13.475,10 EUR (101.528,00 kuna) zaprimljene na temelju Ugovora o kupoprodaji od dana 7. travnja 2015. godine i I. Dodatka Ugovoru o kupoprodaji od 20. studenog 2015. godine od tužiteljica-protutuženih AOB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i AO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]."

IV. Nalaže se I. tužiteljici-protutuženici HOB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i II. tužiteljici-protutuženici AO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatiti tuženiku-protutužitelju LO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknade štetu prouzročenu potrebom povrata nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zkč. br. [katastarska čestica], na adresi u [adresa], u prvobitno stanje na način da mu isplate iznos cijene radova kojima se nekretnina vratila u prvobitno stanje, u visini od 9.956,00 EUR, sa zateznim kamatama, tekućim od 5. veljače 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

V. Odbija se dio protutužbenog zahtjev u dijelu u kojem je tuženik -protutužitelj zatražio isplatu naknade štete prouzročene potrebom povrata nekretnine prvobitno stanje u iznosu od 2.548,50 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

VI. Nalaže se tuženiku-protutužitelju LO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] nadoknaditi I. tužiteljici-protutuženici HOB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i II. tužiteljici-protutuženici AO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], prouzročene parnične troškove u iznosu od 10.509,65 EUR, sa zateznim kamatama, tekućim od 5. veljače 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

VII. Nalaže se I. tužiteljici-protutuženici HOB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i II. tužiteljici-protutuženici AO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknaditi tuženiku- protutužitelju LO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], prouzročene parnične troškove u iznosu od 1.258,85 EUR, sa zateznim kamatama, tekućim od 5. veljače 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. I. tužiteljica-protutuženica AOB i II. tužiteljica- protutuženica AO podnijele su ovom sudu 30. lipnja 2026. tužbu u kojoj navode da su dana 7. travnja 2015. kao kupci sklopile sa tuženikom -protutužiteljem LO kao prodavateljem Ugovor o kupoprodaji nekretnine u kojem je kao predmet ugovora navedena nekretnina upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] zk.č.br. 627 i zk.č.br. 90 hvati te da omaškom kod sastavljanja ugovora nije bila kao predmet kupoprodaje navedena i zk.č. 626, upisana u zkul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (gradilište i dvorište u Jakuševcu br. 83 površine 90 čhv) te da su stoga stranke dana 20. studenog 2015. sklopile I. Dodatak ugovora o kupoprodaji od 7. travnja 2015. u kojem su konstatirale da su već prilikom sklapanja Ugovora o kupoprodaji od 7. travnja 2015. imali namjeru prodati i nekretninu upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Dalje su navele kako međutim, u trenutku sklapanja I. Dodatka ugovora o kupoprodaji tuženik uopće nije bio upisan kao vlasnik zkč. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], pa se obvezao srediti zemljišnoknjižno stanje na način da se on uknjiži kao vlasnik te nekretnine, a nakon čega se trebao realizirati čitav ugovor. Nadalje se navodi da su tužiteljice-protutuženice u tri navrata vršile tužitelju djelomična plaćanja po ugovoru, i to: 14.000,00 kn dana 26. kolovoza 2015., 10.000,00 kn dana 18. studenog 2015. i 77.528,00 kn dana 11. prosinca 2015., dakle da su tužitelju uplatile sveukupno 101.528 kn. Nadalje se navodi da s obzirom da su prolazili mjeseci, a tuženik nije izvršavao svoju obvezu sređivanja zemljišnoknjižnog stanja, tužiteljice su odlučile dati tuženiku primjereni rok da izvrši svoju obvezu kako bi se ugovor mogao realizirati, jer nisu htjele unedogled čekati da tuženik konačno nekretninu uknjiži na svoje ime tim više što su tuženiku već uplatile znatna novčana sredstva te su u uređenje nekretnine također uložile velika sredstva. Stoga su tužiteljice uputile tuženiku dopis od 29. veljače 2016. u kojem su tuženiku dali primjereni rok od 8 dana da izvrši svoju obvezu iz I. Dodatka ugovora o kupoprodaji od 7. travnja 2015., odnosno da zkč. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] uknjiži na svoje ime, jer da će se u protivnom smatrati da su raskinuti predmetni ugovor o kupoprodaji i dodatak istome. Dalje se navodi da je predmetni dopis tuženik primio 4. ožujka 2016. što je razvidno iz dopisa punomoćnika tuženika od 11.3.2016. te da mu je tada počeo teći rok za ispunjenje njegove obveze kojeg su mu dale tužiteljice, što znači daje tuženik do 12. ožujka 2016. trebao izvršiti uknjižbu nekretnine na svoje ime, na da tuženik nije u navedenom roku izvršio tu obvezu pa su s tim danom raskinuti predmetni ugovor o kupoprodaji i dodatak ugovoru. Slijedom navedenoga tužiteljice-protutuženice predlažu donošenje presude kojom se utvrđuje da su raskinuti predmetni ugovor o kupoprodaji i njegov dodatak te se nalaže tuženiku- protutužitelju isplata u jednakim dijelovima iznosa od 101.528,00 kuna koji su mu is te uplatile na ime djelomičnog ispunjenja s pripadajućim zakonskim kamatama, uz potraživanje naknade troška ovog postupka.

2. Tuženik-protutužitelj LO podnio je odgovor na tužbu u kojem je naveo kako u cijelosti osporava osnovanost tužbe i tužbenog zahtjeva tužiteljica. Naveo je da je iz dokumentacije jasno vidljivo da je kao predmet Ugovora o kupoprodaji od 04. ožujka 2016. godine bila navedena samo nekretnina upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to z. k. č. [katastarska čestica], a ne i nekretnina upisana u z. k. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], z. k. č. [katastarska čestica], međutim da je tuženik-protutužitelj naknadno upozorio tužiteljice-protutuženice da je predmetnim ugovorom o kupoprodaji obuhvaćena i dodatna nekretnina, te korektno i u dobroj vjeri dana 20. studenog 2015. pristao na sklapanje I Dodatka Ugovora o kupoprodaji od 07. travnja 2015., a iz kojeg dodatka proizlazi da predmetna kupoprodaja obuhvaća i nekretninu upisanu u z. k. ul. [broj ZK uloška], z. k. č. [katastarska čestica], ali s jasnom napomenom da se vezano za istu radi utvrđivanja prava vlasništva vodi parnični postupak pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu. Naveo je kako se u predmetnom slučaju se radi o nepoštivanju ugovornih obveza od strane tužiteljica-protutuženica neisplatom kupoprodajne cijene u roku određenom u ugovoru, a da je isti ispunio svoju obvezu odmah po okončanju parničnog postupka pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu. Također navodi da se dopis od 29. veljače 2016. ne može smatrati izrazom volje I. tužiteljice-protutuženice budući da potpis iste na punomoći odvjetniku koj i je poslao dopis nije podudaran potpisu na predmetnom ugovoru i dodatku. Nadalje navodi da su tužiteljice-protutuženice na predmetnoj nekretnini radile neovlaštene preinake koje su značajno promijenile, te pogoršale prvobitno stanje i vrijednost kuće. Također navodi da se iznosi uplaćeni njemu od strane tužiteljice -protutuženica kao kapara, temeljem navedenog Ugovora i Aneksa tom ugovoru. Slijedom navedenog predlaže donošenje presude kojom se utvrđuje da su raskinuti predmetni ugovor o kupoprodaji i njegov dodatak, a koji je raskid izjavljen od strane tuženika-protutužitelja kao i da tuženik-protutužitelj ima pravo na zadržavanje kapare u iznosu od 101.528,00 kuna zaprimljene na temelju predmetnog ugovora o kupoprodaji i njegovog dodatka te kojom se nalaže tužiteljicama-protutuženicama naknaditi tuženiku-protutužitelju štetu na način da izvrše povrat u prvobitno stanje predmetne nekretnine, a podredno isplatiti iznos cijena radova kojim bi se predmetna nekretnina vratila u prvobitno stanje zajedno s zakonskim zateznim kamatama, a sukladno nalazu i mišljenju vještaka. Također, tuženik na osnovu ranije navedenog predlaže da naslovni sud tužbeni zahtjev tužiteljica u cijelosti odbije kao neosnovan, uz naknadu parničnih troškova.

3. Tužiteljice-protutuženice na ročištu 12. listopada 2016. očitovale su se na navode iz protutužbe navodeći kako su točka II. i III. petita neuredne i nepodobne za postupanje, ali da opreza radi ističe kako se u cijelosti protivi takvom zahtjevu, te isti predlaže utvrditi neosnovanim. Osporavaju navod tuženika da je iznos od 101.528,00 kn isplaćen na ime kapare, već ističe kako se radilo o djelomičnoj isplati kupoprodajne cijene, što proizlazi i iz spisu priležećih potvrda o uplatama, posebice što su sve navedene uplate izvršene nakon sklapanja ugovora među strankama. Predlaže u tijeku postupka izvesti sve dokaze predložene u tužbi, kao i dokaz uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje parničnih stranaka i po potrebi vještaka geodetske struke, a kako bi se na licu mjesta utvrdilo koje su nekretnine bile obuhvaćene pravom voljom stranaka, odnosno predmet kupoprodaje, a s obzirom da su I. – II. tužiteljice smatrale kako su već po potpisivanju kupoprodajnog ugovora od 7. travnja 2015. godine kupile obje sporne čestice, odnosno zkčbr. [katastarska čestica] i zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U nastavku postupka osporena je i aktivna legitimacija tuženika-protutužitelja jer da predmetnu nekretninu tuženik-protutužitelj nema ovlasti dovoditi u prvobitno stanje.

4. Ovaj je sud dana 16. svibnja 2018. u ovom predmetu donio djelomičnu presudu poslovni broj P-647/2016-17 kojom se utvrđuje da su raskinuti Ugovor o kupoprodaji nekretnine sklopljen između parničnih stranaka 07. travnja 2015. i I. Dodatak ugovora o kupoprodaji od 07. travnja 2015. sklopljen između parničnih stranaka 20. studenog 2015., a koja je djelomična presuda postala pravomoćna 7. lipnja 2018.

5. S tim u skladu te uslijed promjene važeće valute u Republici Hrvatskoj tužiteljice-protutuženice su dana 29. veljače 2024. uredile svoj tužbeni zahtjev, dok je tuženik-protutužitelj dana 22. studenog 2019. svoj protutužbeni zahtjev uredio također izostavljajući petit za utvrđenjem predmetnog ugovora i dodatka raskinutim te na temelju nalaza i mišljenja vještaka od 18. veljače 2019., a sukladno čl. 186.b st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj – 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025 – dalje: ZPP), specificirajući iznos koji traži na ime naknade štete prouzročene potrebom povrata predmetne nekretnine u prvobitno stanje. Iako je dana 29. studenog 2019. tuženik-protutužitelj izvršio preinaku protutužbe na način da je tražio utvrđenje da ima pravo zadržati iznos od 101.528,00 kn mijenjajući pri tom osnovu svog zadržavanja, naime da ima pravo zadržati primljeni iznos na ime naknade štete radi neizvršenja ugovora, odnosno neisplate kupoprodajne cijene, a koja je preinaka dopuštena jer je ocijenjeno da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama , isti je dana 27. lipnja 2023. ponovno istaknuo prvopostavljeni protutužbeni zahtjev onako kako ga je uredio 22. studenog 2019. uz novo uređenje istog uslijed promjene važeće valute u Republici Hrvatskoj. Preinaci od 27. lipnja 2023. tužiteljice-protutuženice su se protivile, no uzimajući u obzir da se radi o uređenom prvopostavljenom protutužbenom zahtjevu sud je istu dopustio smatrajući da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama slijedom čega je ovaj sud odlučivao o tako postavljenom protutužbenom zahtjevu.

6. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 7. travnja 2015. (list 6-7 spisa), I. dodatak Ugovora o kupoprodaji od 20. studenog 2015. (list 8-9 spisa), potvrdu od 26. kolovoza 2015. (list 10 spisa), potvrdu od 18. studenog 2015. (list 11 spisa), potvrdu od 11. prosinca 2015. (list 12 spisa), dopis od 29. veljače 2016. uz povratnice (list 13-14 spisa), dopis od 11. ožujka 2016. (list 15-17 spisa), prijepis izvatka iz zemljišnih knjiga (list 18-22 spisa), ispis izvoda iz zemljišnih knjiga (list 34 spisa), presudu Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj P - 5039/15-10 od 29. veljače 2016. (list 35-37 spisa), dopis od 7. ožujka 2016. (list 39 spisa), dopis od 11. ožujka 2016. uz potvrdu o primitku (list 40-42 spisa), prijepis izvatka iz zemljišne knjige, zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 43 spisa), prijepis izvatka iz zemljišne knjige, zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 44 spisa), dopis od 17. svibnja 2016. uz potvrdu o primitku (list 45 spisa), dopis od 20. svibnja 2016. (list 46 spisa), fotografije (list 62-76 spisa), prijepis rješenja o izvedenom stanju od 2. veljače 2016. (list 77 -78 spisa), prijepis rješenja o utvrđivanju građevne čestice (list 79-80 spisa), prijepis izvoda iz katastarskog plana od 12. svibnja 2015. (list 81 spisa), prijepis elektroenergetske suglasnosti od 11. prosinca 2013. (list 82-83 spisa), prijepis snimke izvedenog stanja od listopada 2014. i dopunu od studenog 2015. (list 84-116 spisa), prijepis oglasa (list 119 spisa), dijelovi spisa posl. br. Povrv-38/16 (list 129-197 spisa), zapisnik o očevidu od 20. lipnja 2018. (list 216-218 spisa), nalaz i mišljenje vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina od 18. veljače 2019. (list 222-252 spisa) uz usmeno saslušanje vještaka (list 269-270 spisa), dopis HEP-toplinarstva d.o.o. od 10. svibnja 2005. (list 259 spisa), Ugovor broj G0-3010034-891/05. o prodaji toplinske energije od 19. svibnja 2005. (list 259-262 spisa), prijepis oglasa (list 266-267 spisa), izvadak iz zemljišne knjige – povijesni prikaz (list 274-275 spisa), izvadak iz zemljišne knjige – povijesni prikaz (list 277-279 spisa), Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 2. srpnja 2019. (list 285-288 spisa), sudsku praksu (list 321-324 spisa), te su saslušane I. tužiteljica- protutuženica (list 121-123 i 271 spisa), II. tužiteljica-protutuženica (list 123-125; 271- 272 i 342-343 spisa), tuženik-protutužitelj (list 125-127; 272 i 344-346 spisa) te svjedok JOB (list 293 spisa). Napominje se kako nije proveden dokaz saslušanjem svjedok JO budući da je tuženik odustao od toga (list 306 spisa).

7. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a sud je utvrdio da su je tužbeni zahtjev osnovan, a protutužbeni zahtjev djelomično osnovan.

8. Slijedom navoda stranaka ovaj sud nalazi da su u ovom postupku sporne aktivna legitimacija I. tuženice-protutužiteljice i aktivna legitimacija tuženika- protutužitelja, te je sporno jesu li isplate tuženiku-protutužitelju izvršene od strane tužiteljica-protutuženica dana 26. kolovoza 2015., 18. studenog 2015. i 11. prosinca 2015. predstavljale djelomično ispunjenje ili kaparu te slijedom toga imaju li tužiteljice- protutuženice pravo na povrat plaćenog ili tuženik-protutužitelj ima pravo zadržati plaćeno kao i jesu li ispunjene pretpostavke za naknadu štete koju tuženik-protutužitelj zahtijeva od tuženica-protutužiteljica na ime povrata nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zkč. br. [katastarska čestica], na adresi u [adresa], u prvobitno stanje.

9. Prije svega, a u odnosu na prigovor promašene aktivne legitimacije I. tužiteljice-protutuženice jer da se dopis od 29. veljače 2016. kojim tužiteljice- protutuženice raskidaju predmetni ugovor i aneks ne može smatrati izrazom volje I. tužiteljice-protutuženice budući da potpis iste na punomoći odvjetniku koje je poslao dopis nije podudaran potpisu na predmetnom ugovoru i dodatku , ističe se da je teret dokaza da se ne radi o potpisu I. tužiteljice-protutuženice, u smislu čl. 219. st. 1. ZPP- a, na tuženiku-protutužitelju, a isti tijekom postupka nije predložio provođenje grafološkog vještačenja ili drugog dokaza kojim bi se isto utvrdilo. Uostalom podnošenje ove tužbe od strane, između ostalih, upravo I. tužiteljice -protutuženice i u slučaju da se doista ne radi o potpisu dotične na spornom dopisu , smatralo bi se naknadnim odobrenjem radnje slanja dopisa od 29. veljače 2016. pa je slijedom svega navedenog predmetni prigovor ocijenjen neosnovanim.

10. Nadalje, a u odnosu na prigovor promašene aktivne legitimacije za protutužbu jer da predmetnu nekretninu tuženik-protutužitelj nema ovlasti dovoditi u prvobitno stanje, ističe se predmetne preinake vršene u vrijeme dok je vlasnik predmetne nekretnine, odnosno kuće nesporno bio tuženik-protutužitelj pa je to ujedno i vrijeme nastanka štete čiju naknadu isti potražuje protutužbom, a za potraživanje s osnove naknade štete aktivno je legitimiran onaj koji je u vrijeme nastanka štete bio oštećen, odnosno u konkretnom slučaju onaj koji je bio vlasnik kuće na kojoj je šteta nastala. Stoga je ovaj prigovor također ocijenjen neosnovanim.

11. Sud je na temelju spisu priležeće dokumentacije utvrdio da su dana 7. travnja 2015. tuženik-protutužitelj kao prodavatelj i tužiteljice-protutuženice kao kupci sklopili Ugovor o kupoprodaji nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to zkčbr. [katastarska čestica] kuća i dvorište u površini 90 hvati te da je u tom ugovoru ugovorena kupoprodajna cijena u iznosu od 120.000,00 EUR koju kupac isplaćuje u iznosu od 100.000,00 EUR najkasnije do 10. travnja 2015, a ostatak nakon što prodavatelj ispuni obveze navedene u člancima 3, 4 i 5 predmetnog ugovora te da su dana 20. studenog 2015. tuženik-protutužitelj kao prodavatelj i tužiteljice-protutuženice kao kupci sklopili I. Dodatak Ugovora o kupoprodaji od 7. travnja 2015. u kojem suglasno navode da se prilikom sklapanja ugovora od 7. travnja 2015. imala u planu prodati i kat. čest. [katastarska čestica] z. k. ul. [broj ZK uloška] gradilište i dvorište u Jakuševcu površine 90 čhv, koja je im je u stvarnom smislu i prodana, makar glasi na ime pok. EO, čija je nasljednica NO iz [adresa], za koju nekretninu je naknadno od strane prodavatelja SO podnijeta protiv NO tužba radi utvrđivanja prava vlasništva na ime SO pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu pod brojem P-5039/2015 kao i da se prethodno ugovorena kupoprodajna cijena od 120.000,00 EUR odnosi i na tu nekretninu te da prodavatelj i kupci suglasno mijenjaju dio članka 2. Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 7. travnja 2015. na način da u trećem redu umjesto iznosa "100.000,00 EUR-a" treba stajati iznos od 70.000,00 EUR-a, dok umjesto teksta "najkasnije do 10.04.2015.godine treba stajati "najkasnije do 23.studenog 2015.godine", dok prostali dio teksta ostaje nepromijenjen, s tim da se na kraju briše točka i dodaje daljnji tekst "i nakon što se prodavatelj uknjiži u zemljišne knjige na kat. čest. [katastarska čestica] gradilište i dvorište z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]".

12. Ovaj sud je također utvrdio da spisu prileže potvrde od 26. kolovoza 2015., 18. studenog 2015. i 11. prosinca 2015. prema kojima ovdje tuženik -protutužitelj izjavljuje da je dana 26. kolovoza 2015. primio iznos od 14.000,00 kn, dana 18. studenog 2015. iznos od 10.000,00 kn, a dana 11. prosinca 2015. iznos od 77.528,00 od ovdje tužiteljica-protutuženica na ime kupoprodajnog ugovora za nekretninu na [adresa] ([adresa]) sagrađenu na zkč. br. [katastarska čestica] i dvorište u Jakuševcu, zkč. br. [katastarska čestica], što nije sporno između stranaka već je, kao što je rečeno naprijed, sporno jesu li navedeni iznosi isplaćeni na ime kapare ili na ime djelomičnog ispunjenja.

13. Prema čl. 303. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 – dalje u tekstu: ZOO). ako je u trenutku sklapanja ugovora jedna strana dala drugoj stanovit iznos novca ili stanovitu količinu drugih zamjenljivih stvari kao znak da je ugovor sklopljen (kapara), ugovor se smatra sklopljenim kad je kapara dana, ako nije što drugo ugovoreno, dok je u čl. 304. st. 1. ZOO -a stipulirano da ako je za neispunjenje ugovora odgovorna strana koja je dala kaparu, druga strana može po svojem izboru zahtijevati ispunjenje ugovora, ako je to još moguće, ili tražiti naknadu štete, a kaparu uračunati u naknadu ili vratiti ili se zadovoljiti primljenom kaparom.

14. Iz iskaza II. tužiteljice-protutuženice danog na ročištu 16. prosinca 2025. proizlazi da prilikom sastava kupoprodajnog ugovora tuženik-protutužitelj nije tražio kaparu te da je isti prvi puta tražio novce za popravak auta, da je drugom prilikom tražio 10.000,00 kuna i u tom trenutku je bila riješena prva čestica, ali ne i druga čestica pa su se dogovorile s tuženikom-protutužiteljem da će se ti novci smatrati djelomičnom isplatom kupoprodajne cijene. Takav iskaz suglasan je prvim iskazom II-tužiteljice- protutuženice danog na ročištu 19. siječnja 2017. kada je ista iskazivala da nije bila ugovorena nikakva kapara niti je tuženik tražio isplatu ikakve kapare, kako je uostalom tom prilikom iskazivala i I. tužiteljica-protutuženica.

15. Iz iskaza pak tuženika-protutužitelja od 16. prosinca 2025. proizlazi da s obzirom da tužiteljice nisu isplatile ništa od iznosa koji su stajali u Ugovoru i Dodatku, tuženik je istima rekao da ne želim ništa dalje potpisivati dok mu ne isplate kaparu kako bi se uvjerio da su ozbiljni kupci te su tužiteljice u tri navrata dale iznose prema potvrdama koje prileže spisu. Dalje je iskazao da je im je izrijekom rekao da te iznose tretiraju kao kaparu. Odgovarajući na pitanje suda da komentira svoj iskaz koji je dao na ročištu od 19. siječnja 2017. na listu 127 spisa, a na kojem stoji: "Sa tužiteljicama nisam komunicirao na način da bismo taj isplaćeni iznos izričito tretirali kaparom, ja nisam njima rekao da je to kapara, niti su one meni rekle da je to kapara", naveo je da je to krivo ušlo u zapisnik odnosno da sam se on možda zbunio, ali u svakom slučaju sada navodi da im je izrijekom rekao da je taj iznos kapara.

16. Na temelju ovakvih iskaza i dokumentacije koja prileži spisu, ovaj sud je ocijenio kako se u konkretnom slučaju ne radi u kapari, već o djelomičnom ispunjenju.

17. Naime, da bi stanovita svota novca koju je u trenutku sklapanja ugovora jedna strana dala drugoj u slučaju spora bila kapara ili djelomično ispunjenje ugovora potrebno je utvrditi jesu li stranke ugovorile kaparu. Davanju kapare valja prethoditi sporazum koji ima značenje sporednog ugovora o kapari (tako i Os Sisak, Gž - 917/1989-3 od 31. kolovoza 1989.). Kod onoga ono što se daje pri sklapanju ugovora mora se izričito naglasiti da se radi o kapari. Ne učine li to suugovaratelji, dana novčana svota ili druge zamjenjive stvari neće se smatrati kaparom već eventualno predujmom (pologom), jer se postojanje kapare ne pretpostavlja (akcesornost) (tako i Županijski sud u Osijeku u odluci posl. br. Gž-1432/2020-2 od 28. listopada 2021.). Imajući to na umu, valja istaknuti da u konkretnom slučaju niti Ugovorom od 7. travnja 2015. niti I. Dodatkom predmetnog ugovora od 20. studenog 2015. nije izričito ugovoreno plaćanje kapare, dok niti u potvrdama od 26. kolovoza 2015., 18. studenog 2015. i 11. prosinca 2015. nije izrijekom rečeno da se radi o isplatama na ime kapare, već u njima stoji samo da ovdje tuženik-protutužitelj prima predmetne iznose na ime kupoprodajnog ugovora za nekretninu, iz čega se ne može zaključiti da se radi o kapari. Iako je tuženik u dijelu svog iskaza od 16. prosinca 2015. naveo kako se radilo o kapari, dio njegovog iskaza od 19. siječnja 2017. u kojem je naveo da nikada nije bilo izrijekom komunicirano da se radilo o kapari proturječan je, dok svi ostali dokazi ( relevantni dijelovi iskaza I-II. tužiteljice-protutuženice i materijalna dokumentacija u spisu) ukazuju na to da kapara nije bila ugovorena. Činjenica što je tuženik-protutužitelj, kako je iskazao na ročištu 19. siječnja 2017., smatrao da se radi o kapari nije dostatna za utvrđenje da se doista radilo o kapari već isto mora biti izrijekom ugovoreno između suugovaratelja, a koja činjenica u ovom postupku u skladu s čl. 219. st. 1. nije dokazana.

18. Stoga je ovaj sud utvrdio kako se kod isplata spornih iznosa dana 26. kolovoza 2015., 18. studenog 2015. i 11. prosinca 2015. ne radi o kapari, već o djelomičnom ispunjenju, pri čemu se kod raskida ugovora primjenjuje čl. 368. st. 2. ZOO-a koji propisuje da ako je jedna strana ispunila ugovor potpuno ili djelomično, ima pravo na povrat onoga što je dala, uz to što je, prema čl. 368. st. 5. ZOO-a, strana koja vraća novac dužna platiti zatezne kamate od dana kad je isplatu primila, i to bez obzira na krivnju za raskid ugovora (tako VSRH u odluci Rev-1263/1994-2 od 8. siječnja 1997. godine). Stoga je tuženik-protutužitelj dužan platiti zatezne kamate od dana kad je primio isplatu, odnosno za iznos od 14.000,00 kn od dana 26. kolovoza 2015., za iznos od 10.000, kn od dana 18. studenog 2015., a za iznos od 77.528,00 od dana 11. prosinca 2015.

19. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod toč. I., II. i III. izreke.

20. U odnosu na naknadu štete naknade štetu prouzročenu potrebom povrata nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zkč. br. [katastarska čestica], na adresi u [adresa], u prvobitno stanje valja reći da se pitanje iste ima prosuđivati po općim pravilima o odgovornosti za štetu.

21. Prema čl. 1045. ZOO-a tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

22. Ovdje nije sporno da su tužiteljice-protutuženice vršile radove na kući čiji je vlasnik u trenutku vršenja istih bio tuženik-protutužitelj.

23. Sporna su pitanja jesu li tužiteljice-protutuženice imale dopuštenje tuženika- protutužitelja za preinake koje su poduzimale na kući, u kojem opsegu su radovi izvršeni te jesu li tužiteljice krive za nastanak štete.

24. U pogledu pitanja suglasnosti, tuženik-protutužitelj je u svom iskazu od 16. prosinca 2025. naveo da ga tužiteljice-protutuženice nikada nisu pitale za suglasnost, odnosno dozvolu mogu li vršiti preinake na predmetnoj kući te da je postao svjestan tih preinaka tek kad su nastali problemi između tužiteljica i izvođača radova o čemu su ga obavijestile same tužiteljice nazvavši ga jednog dana da imaju problem sa prozorom koje su dale napraviti u kupaoni te da je potom došao u kuću i vidio da su tužiteljice vršile preinake na kući u smislu da su probile zid u prizemlju gdje je bila kupaonica uslijed čega je došlo do smrzavanja toplinske stanice te je na taj način došlo do štete. Također je naveo da mu nikada prije tužiteljice nisu najavljivale da će renovirati kuću na način na koji su započele renovaciju te da mu nisu rekle što bi točno radile, da im on ništa nije zabranjivao, ali da sigurno ne bi dao da vrše preinake onako kako su ih vršile jer još uvijek u tom trenutku nisu platile kupoprodajnu cijenu. Navedeni dijelovi iskaza nisu u proturječju s relevantnim dijelovima iskaza tuženika-protutužitelja danog na ročištu 19. siječnja 2017. kada je naveo da su mu tužiteljice bile rekle da im ne odgovara raspored i da one to žele mijenjati te da su možda spominjale nekakva rušenja, ali da se ne sjeća i da ne zna te da im nije imao razloga zabranjivati, da je znao da tužiteljice rade nekakve radove, odnosno da nešto adaptiraju u toj kući, ali da nije znao što točno budući da je u kuću prvi puta ušao kada su se posvađale sa svojim izvođačem te je tamo bio pet minuta, a nije uspio vidjeti sve što su napravile. S toga, dijelu iskaza tužitelja koji se odnosi na davanje suglasnosti za započete radove ovaj sud je povjerovao u cijelosti budući da je životno i logično da prodavatelj ne bi dopustio kupcu da izvodi radove na kući koja je još uvijek u njegovom vlasništvu, odnosno kad mu kupoprodajna cijena nije ni približno isplaćena u cijelosti (tek oko 10% cijene). Pri tom od utjecaja nije dio iskaza II. tužiteljice danog na ročištu od 16. prosinca 2025. iz kojeg proizlazi da je tuženik-protutužitelj bio upoznat sa izvođačem radova te je bio upoznat sa tijekom radova budući da je u nekretninu dolazio zajedno sa svo jom gospođom jer isto ne podupiru drugi dokazi u spisu, kao što nije dokazana tvrdnja I. tužiteljice-protutuženice sa ročišta 19. siječnja 2017. da postoji polic ijski zapisnik u kojem je tuženik naveo kako je dao suglasnost za izvođenje radova na kući. Stoga je ovaj sud utvrdio da nije postojala suglasnost tuženika-protutužitelja za izvođenje radova, odnosno da nije postojao pristanak oštećenika pa da bi na taj način bila isključena protupravnost.

25. Na okolnost umanjenja odnosno uvećanja vrijednosti objekta zbog započetih, a nedovršenih radova izvršenih po tužiteljicama u odnosu na ranije stanje objekta, odnosno kako je objekt izgledao prilikom primopredaje, pa shodno tome i opsega radova, proveden je 20. lipnja 2018. uviđaj na predmetnoj nekretnini uz sudjelovanje vještaku za građevinarstvo i procjenu vrijednosti nekretnina FO koji je svoj nalaz i mišljenje izradio 18. veljače 2019.

25.1. Iz predmetnog nalaza i mišljenja proizlazi da je prilikom uviđaja utvrđeno da nekretnina u naravi predstavlja samostojeću obiteljsku kuću koja se ne koristi. Obiteljska kuća je pravokutnog tlocrtnog oblika, visine prizemlja i 1. kata. Etaže su međusobno povezane unutarnjim armiranobetonskim stubištem s podestima. Građena je klasičnim načinom gradnje, s uzdužnim i poprečnim nosivim zidovima od opeke, s vertikalnim i horizontalnim serklažima i polumontažnom stropnom pločom. Pročelje je završno obrađeno termoizolacijskim pločama i dekorativnom žbukom, u dobrom stanju. Krovište je drveno, dvostrešno, prekriveno crijepom. Limarija je od čeličnog galvaniziranog lima. Vanjska stolarija je drvena, ostakljena dvostrukim izo staklom, u dobrom stanju. Provedene su instalacije vodovoda, kanalizacije, električna instalacija i plinska instalacija. Temeljem uviđaja u stambenoj zgradi na adresi [adresa] u [adresa], a usporedbom s fotodokumentacijom stanja zgrade prije izvođenja radova, utvrđeno je da su na prizemlju u kupaonici uklonjene keramičke pločice i vrata, probijen je otvor u zidu, postavljen je spušteni strop od gipskartonskih ploča koje nisu blagootporne s otvorima za rasvjetna tijela s time da je strop nedovršen te je uklonjen je radijator i svi sanitarni uređaji; zatim da su u spremištu uklonjene keramičke pločice, uklonjena vrata te je prostor preuređen iz spremišta u WC, odnosno postavljene su instalacije vode i odvodnje; zatim da su u dijelu hodnika uklonjene dekorativne kamene pločice, u samom hodniku uklonjena vrata, zabetoniran ulaz u podrum, uklonjen pult i srušen zid neposredno do ulaza u podrum te je uklonjen radijator; zatim je u kuhinji i blagovanju uklonjen laminat, vrata i radijator te uklonjen šank i srušen zidić te su vidljiva oštećenja zidova; zatim da u garaži i kotlovnici nedostaje rezervoar za lož ulje od 3.000 litara i da je oštećen ventil na toplinskoj stanici; zatim da su na prvom katu u hodniku uklonjena vrata, djelomično uklonjene dekorativne kamene pločice na soklu zidova te je uklonjen radijator; zatim da je sobama uklonjen laminat i vrata te da je soba sužena pomicanjem zida kupaonice, a dio zidova je obložen gipskartonskim pločama; zatim da su na terasi uklonjene dekorativne kamene pločice na soklu zida, postavljene cijevi klimatizacije na pročelju objekta te su vidljiva oštećenja završne obrade pročelja na mjestima polaganja cijevi klimatizacije, dimnjaku i soklu zida; zatim da su na balkonu uklonjene keramičke pločice; te da je u kupaonici pomaknut zid prema sobi kako bi se WC/kupaonica proširila, ugrađen novi krovni prozor koji se ne može otvoriti, uklonjene su keramičke pločice i svi sanitarni uređaji, uklonjena su vrata te je uklonjen je radijator "ljestve" kao i da su provedene nove instalacije vode i odvodnje i postavljen novi gipskartonski strop s otvorima za rasvjetna tijela.

25.2. Dalje proizlazi da se procjena vrijednosti nekretnine izradila na temelju općih vrijednosnih odnosa na tržištu nekretnina na dan vrednovanja i stanja nekretnine na dan kakvoće. Opći vrijednosni odnosi na tržištu nekretnina obuhvaćaju cjelinu okolnosti koje su mjerodavne za oblikovanje cijene nekretnine na dan vrednovanja, pri uobičajenom poslovnom kretanju ponude i potražnje kao što su opća gospodarska situacija, tržište kapitala te gospodarski i demografski razvoj područja. U nastavku se izvršila procjena vrijednosti građevine troškovnom metodom, za stanje zgrade prije izvođenja radova po tužiteljicama.

25.3. Na temelju navedenog iz predmetnog nalaza i mišljenja proizlazi da je procijenjena tržišna vrijednost obiteljske kuće na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], prema stanju prije izvođenja radova po tužiteljicama, iznosi 522.522 kn, odnosno 70.611 EUR. Dalje da je na temelju podataka prikupljenih na uviđaju i dokumentacije priležeće spisu utvrđeno da je zbog započetih, a nedovršenih radova sanacije na objektu od strane tužiteljica došlo do umanjenja vrijednosti stambene zgrade u [adresa]. Prema dokumentaciji priležećoj spisu zgrada je prilikom primopredaje bila useljiva, prostorije uređene sa svim instalacijama i sanitarnim uređajima. Procijenjena vrijednost radova koje je potrebno izvesti kako bi se predmetna zgrada vratila u prvobitno stanje (stanje prije izvođenja radova po tužiteljicama), iznosi 94.215 kn, odnosno 12.732 EUR. Procijenjena vrijednost radova kojima je uvećana vrijednost predmetne zgrada, iznosi 20.541 kn, odnosno 2.776 EUR. Vrijednost obiteljske kuće na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] je zbog izvođenja radova po tužiteljicama umanjena, te nakon izvođenja radova iznosi 448.848 kn, odnosno 60.655 EUR.

25.4. Tužiteljice-protutuženice prigovorile su predmetnom nalazu i mišljenju i to ističući kako u radovima koji su navedeni pod sekcijom procjena vrijednosti radova kojima je uvećana vrijednost nekretnine nisu navedeni svi radovi i to: zamjena električnih instalacija u cijeloj kući, provedba kanalizacije te postavljanje geotekstila na dvorištu te ističe da nije jasno kako vještak utvrđuje vrijednost izvedenih radova. Nadalje se ističe kako je vještak u rekapitulaciji vrijednosti zgrade naveo da je zgrada prilikom primopredaje bila useljiva, a da su prostorije bile uređene sa svim instalacijama i uređajima. Tužiteljice ističu kako je iz nalaza i mišljenja iz osiguranja dokaza vidljivo da su radovi vršeni obuhvatili i radove provedbe električnih instalacija i kanalizacije, slijedom čega ne stoji navedeni nalaz i mišljenje vještaka da je kuća bila useljiva. Nadalje se ističe kako je rješenjem Naslovljenog suda broja P -647/16 sa ročišta od dana 19. siječnja 2017.g. pročitan spis ovog suda broja Povrv-38/16, te je isti postao sastavni dio ovog spisa, a da se iz nalazi i mišljenja vještaka ne može utvrditi kako je isti navedeni spis koristio prilikom izrade nalaza i mišljenja u ovom predmetu te kako se u navedenom spisu, a u kojem se spor vodi sa izvođačem radova nalaze se detaljni troškovnici, sa cijenama radova, te su se stranke oko dijela izvedenih radova nesporna usuglasile. Tužiteljice nadalje ističu kako se u nalazu i mišljenju navodi da je oštećen ventil, te više ne funkcionira grijanje. Tužiteljice ističu kako ostaje nejasno kada vještak utvrđuje vrijeme nastanka oštećenja ventila, kao i da je na očevidu utvrđeno da se radijatori za grijanje nalaze u kući te potrebna samo montaža istih, a što vještak nije uzimao u obzir. Zaključno se ističe kako vještak nije uzeo u obzir protek vremena od trenutka kada su tužiteljice pozvale tuženika na preuzimanje ključa, do trenutka očevida, a koji protek vremena usred inercije tuženika je zasigurno imao utjecaj na stanje izvršenih radova. Zaključno se ističe kako tuženik preko agencije prodaje predmetnu nekretninu i za iznos od 892.408,00 kn, odnosno znatno više od procijene vještaka sukladno sadašnjoj vrijednosti.

25.5. Tuženik je prigovorio nalazu i mišljenju te navodi da je isti 10. svibnja 2005. sklopio ugovor sa HEP Toplinarstvo te smatra da plinske instalacije nisu provedene te da se radi o grijanju putem toplane. Također ističe da smatra da je vrijednost koja je povećana vrijednost nekretnine određena previsoko jer su tužiteljice predložile mnogo manji iznos.

25.6. Dana 1. listopada 2019. održano je ročište na kojem je saslušan vještak koji je očitujući se prigovore tuženika naveo da je isti prilikom provedenog uviđaja na licu mjesta detaljno pregledao nekretninu te su mu obje strane pokazivale radove koji su vršeni odnosno pokazivale nekretninu prije izvođenja građevinskih zahvata. Tako navodi da je u svom nalazu na str. 22. nabrojao radove koje su mu od strane tužiteljica navedene da su izvele na objektu, a radi se o radovima na dvorištu, zidanje pseće kučice , razvod instalacije i montaža klima uređaja, dobava i ugradnja krovnog prozora, dobava kablova za portafon i elektromotor i sanacija knaufa na katu. Za te radove iskazao je ukupnu vrijednost u iznosu od 20.540,97 kn te smatra da odgovara stvarnoj tržišnoj vrijednosti. Na upit zašto bi pseća kučica predstavljala povećanu vrijednost nekretnine odgovorio je da u ovom predmetu nije imao zadatak odgovoriti da li se radi o korisnim ili nužnim radovima, već je obuhvatio sve radove koje su tužiteljice vršile, a sud će cijeniti da li se može pseća kućica smatrati poboljšnicom ili ne. Na upit pun. tuženika kako se može smatrati povećanom vrijednosti prozor koji se nije mogao prilikom uviđaja otvoriti, odgovorio je da je tu činjenicu istaknuo u nalazu, međutim iz iskaza stranaka proizlazi da je nesporna da su tužiteljice dobavile i ugradile krovni prozor te izvršile sanaciji i uređenje krovišta na tom dijelu, a nemogućnost otvaranja prozora povezao je sa činjenicom da bi majstor određene struke trebao izvršiti podešavanje okova nakon čega smatram da bi prozor bio u normalnoj funkciji, a sami radovi podešavanja se mogu procijeniti u iznosu od 200,00 kuna. Na daljnji upit gdje se vide klime koje se spominju u nalazu o van troškovničkim radovima odgovorio je da se momentalno ne sjeća da li je uključio vrijednost klima uređaja odnosno instalacija klima uređaja temeljem pregleda nekretnine ili dokumentacije u spisu, odnosno nalaza i mišljenja vještaka koji su vršili raniji pregled nekretnine, a što se tiče žice koja je vidljiva na fasadi na str. 30 nalaza i mišljenja, odgovorio je da to nisam ni smatrao doprinosom u povećanoj vrijednosti nekretnine te istu nije niti posebno vrednovao u svom nalazu.

25.7. Nadalje su na predmetnom ročištu tužiteljice navele da u vrijeme provođenja očevida na licu mjesta nisu bile vanjske i unutarnje jedinice klime iako su iste ostale u objektu nakon napuštanja objekta od strane tužiteljica, dok je vještak naveo da je procjena vrijednosti klima uređaja polučena iz ranijih očevida i vještačenja kao što je vještačenje u postupku osiguranja dokaza gdje se u nalazu vještak Mladena Ožića spominju jedna vanjske i tri unutarnje jedinice klime, kao što je to na str.167 spisa. Na upit punom. tužitelja vještak naveo je da se koristio ranijim nalazima i mišljenjima i to samo u onom dijelu koji se odnosi na ranije stečeno stanje i podacima koji sada nedostaju i koji su priloženi prilikom ranijih očevida. Na daljnji upit vještak naveo je da bi u predmetnom vještačenju bili od koristi dokazi koji su provedeni u predmetu Povrv-38/16, a što se odnosi na saslušanje izvođača radova te radnika koji su obavljali te radove te privremene situacije koje su evidentirane u dnevniku. Što se tiče pitanja tužiteljica u svezi provedenih instalacija odgovorio je da nije mogao pregledom same nekretnine utvrditi da li su zamijenjene električne instalacije u cijeloj kući i isto tako dali je provedena instalacija kanalizacije te da li je postavljen geotekstil na dvorištu. Naveo je da ukoliko postoje neki dokazi u vidu privremenih i neokončanih situacija ili plaćenih računa po potrebi može uključiti i te radove u ukupnu vrijednost te da bi ti radovi predstavljali povećanje vrijednosti ako su izvedeni.

25.8. Predmetni nalaz i mišljenje vještaka sud u cijelosti prihvaća kao pravilno, jer je jasno, neproturječno i potpuno te je sačinjeno u skladu sa pravilima struke i na temelju dokumentacije čija vjerodostojnost u tijeku postupka nije dovedena u pitanje. Također, ocjena je ovog suda da su prigovori uspješno otklonjeni iskazom vještaka na ročištu 1. listopada 2019. Slijedom toga utvrđeno je i postojanje uzročno-posljedične veze između radnje štetnika (preinake koje su vršile tužiteljice-protutuženice) i štete (umanjene vrijednosti kuće). Dodaje se da je sud je prepoznao postojanje pseće kućice kao poboljšicu koja povećava opću vrijednost zemljišta, odnosno praktičnost i korisnost nekretnine, čineći je pogodnijom za širi spektar namjena te isto tako uvažio navode vještaka da se isti prilikom izrade nalaza i mišljenja koristio ranijim nalazima i mišljenjima i to samo u onom dijelu koji se odnosi na ranije stečeno stanje i podacima koji sada nedostaju i koji su priloženi prilikom ranijih očevida, s obzirom da time vještak nije izašao izvan okvira postavljenog zadatka.

26. Što se tiče krivnje za nastanak štete, ista se presumira, a na tužiteljicama - protutuženicama je teret dokaza da je šteta nastala bez njihove krivnje, s time da se pitanje krivnje u konkretnom slučaju mora promatrati kroz prizmu krivnje za raskid predmetnog ugovora i aneksa. To iz razloga što je među stranama postojalo vjerovanje da će se predmetni ugovor o kupoprodaji realizirati, odnosno da će tužiteljice - protutuženice postati vlasnicama predmetne kuće, te se u slučaju da se to dogodilo ne bi se ni postavljalo pitanje naknade štete za preinake na kući koje su vršene u vrijeme dok je vlasnik iste bio tuženik-protutužitelj. Budući da do realizacije ugovora nije došlo jer je isti raskinut, postavlja se pitanje čijom krivnjom je isti raskinut.

26.1. Iz čl. 3. I. Dodatka Ugovora o kupoprodaji od 20. studenog 2015. u svezi s čl. 2. Ugovora o kupoprodaji nekretnine od dana 07. 04. 2015. proizlazi da će kupci, ovdje tužiteljice-protutuženice, do 23. studenog 2015. godine prodavatelju, ovdje tuženiku-protutužitelju isplatiti 70.000,00 EUR, te da prodavatelj ovlašćuje kupce da se nakon isplate iznosa od 70.000,00 EUR-a mogu uknjižiti u zemljišne knjige na kat. čest. [katastarska čestica] z. k. ul. [broj ZK uloška], kuća i dvorište, površine 90 čhv k. o. [katastarska općina]. Uvidom u ZK izvadak od 19. studenog 2015. (list 34 spisa) ovaj sud zaključuje da je u trenutku sklapanja I. Dodatka Ugovora o kupoprodaji, nekretnina z. k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi kuća i dvorište, bila upisana kao vlasništvo 1/1 tuženika i ista nije imala nikakvih tereta, odnosno da je u odnosu na zkč. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] prodavatelj izvršio obvezu navedenu u članku 5. predmetnog ugovora odnosno izvršio je brisanje prava doživotnog uživanja ĐO i brisanje društvenog vlasništva. Stoga nije bilo zapreke da u skladu s odredbama aneksa ugovora tužiteljice isplate cijenu za predmetnu nekretninu u iznosu od 70.000,00 EUR, a što iste nisu napravile do roka određenog u ugovoru niti kasnije. Kako iz činjenice da su tužiteljice podigle tužbu u ovom sporu za utvrđenje raskida predmetnog ugovora i njegovog aneksa jasno proizlazi da iste neće ispuniti svoju obvezu ni u eventualnom naknadnom roku, tako je u skladu s čl. 363. ZOO-a tuženik protutužitelj u odgovoru na tužbu od 1. kolovoza 2016. valjano raskinuo predmetni ugovor i njegov aneks.

26.2. Imajući navedeno u vidu valja se osvrnuti i na izjavu o raskidu koje su tužiteljice-protutuženice uputile tužitelju u dopisu od 29. veljače 2016. Naime, iz čl. 1.

I. Dodatka Ugovora o kupoprodaji proizlazi da su prodavatelj i kupci prilikom sklapanja predmetnog ugovora imali u planu prodati i kčbr. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] gradilište i dvorište u Jakuševcu površine 90 čhv koja im je u stvarnom smislu i prodana, makar glasi na ime pok. EO, čija je nasljednica NO iz [adresa], A 35b, za koju je nekretninu naknadno od strane prodavatelja podnijeta protiv NO tužba za utvrđenje prava vlasništva na ime prodavatelja pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu pod brojem P-5039/2015 te da je prodavatelj suglasan i izjavljuje da će nakon okončanja navedenog parničnog postupka s kupcima sklopiti dodatak predmetnog ugovora i za tu drugu predmetnu nekretninu. Iz navedenog ne proizlazi da se tuženik - protutužitelj kao prodavatelj obvezao da će u određenom roku sklopiti predmetni dodatak, odnosno da će navedeni postupak biti okončan u određenom roku, a notorno je da na to, izuzev svog procesnog držanja u tom postupku za koje ne prileže dokazi da bi bilo nekorektno ili usmjereno ka odugovlačenje postupka, nije mogao utjecati. Stoga ovaj sud smatra da bi naknadni rok koji su dopisom od 29. veljače 2016. tužiteljice-protutuženice dale tuženiku-protutužitelju za prezentaciju zemljišnoknjižnog izvatka za predmetnu česticu iz kojeg je vidljivo da je ista u njegovom isključivom vlasništvu i da nije opterećena teretima ili pravima trećih osoba, u smislu čl. 362. ZOO- a, mogao biti ostavljen tek nakon što navedeni parnični postupak pravomoćno okonča i protekne primjereni rok za upis predmetne nekretnine u zemljišne knjige. U tom kontekstu se napominje da razlog za raskid koji je navela I. tužiteljica -protutuženica, odnosno da "im je bilo svega dosta" nakon što su vidjele da je prijedlog za uknjižbu na čestici 626. odbijen (list 122 spisa) nije opravdan razlog za raskid u konkretnom slučaju, imajući u vidu prethodno navedeno kao i činjenicu da se tužiteljice- protutuženice neposredno prije slanja dopisa od 29. veljače 2016. nisu interesirale kod tuženika o stanju predmeta posl. br. P-5039/2015 te činjenicu da one same protivno čl. 358. st. 1. ZOO-a nisu ispunile svoju obvezu niti su pokazale spremnost za ispunjenje, a što sve nije postupanje u skladu s načelom „pacta sunt servanda“ i načelom dužnosti suradnje. Stoga ovaj sud utvrđuje da tužiteljice-protutuženice nisu imale pravo na raskid ugovora, slijedom čega raskid koji su one izjavile nema učinak. Napominje se i kako je iz podataka u spisu vidljivo da je dana 29. veljače 2016. godine Općinski sud u Novom Zagrebu donio presudu broj: P-5039/15-10 podobnu za upis prava vlasništva tuženika-protutužitelja na predmetnoj nekretnini, te da je tuženik dopisom od dana 07. ožujka 2016. te dopisom od 11. ožujka 2016. godine izvijestio punomoćnice tužiteljica da je donijeta navedena presuda, a da će po pravomoćnosti iste u najkraćem mogućem roku ishoditi uknjižbu prava vlasništva na svoje ime i na kat. čest 626 z. k. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] što je i učinio kako je vidljivo iz zk izvatka od 11. travnja 2016. (list 43 spisa) čime je isti ispunio svoju obvezu.

27. Slijedom svega navedenog, a imajući u vidu utvrđenje da nije bilo suglasnosti tuženika-protutužitelja za izvođenje radove kojima je došlo do preinake predmetne kuće u onom obimu i sadržaju kako je to prikazano u prihvaćenom nalazu mišljenju te da su tužiteljice-protutuženice odgovorne za neispunjenje predmetnog ugovora i aneksa te u tom smislu krive za raskid istih, to je ovaj sud utvrdio da su tužiteljice-protutuženice odgovorne za štetu nastalu preinakom kuće u vidu smanjene vrijednosti iste, i to u visini od 9.956,00 EUR koji iznos predstavlja razliku procijenjene vrijednost radova koje je potrebno izvesti kako bi se predmetna zgrada vratila u prvobitno stanje, odnosno stanje prije izvođenja radova po tužiteljicama- protutuženicama (12.732,00 EUR) s jedne, i procijenjene vrijednosti radova kojima je uvećana vrijednost predmetne zgrada (2.776,00 EUR) s druge strane.

28. U odnosu na prigovor zastare napominje se kako je ovdje primjenjiva odredba čl. 230 ZOO-a koja u st. 1. propisuje da tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila, a u st. 2. da svakom slučaju ta tražbina zastarijeva za pet godina otkad je šteta nastala. S obzirom da je nesporno da su tužiteljice-protutuženice u posjed predmetne nekretnine ušle 2015. kada su i započele vršiti predmetne radove, a da protutužba datira od 1. kolovoza 2016., to ovaj sud utvrđuje da pravo zahtijevati naknadu štete u konkretnom slučaju nije zastarjelo.

29. Kako su u konkretnom slučaju na iznos naknada štete utužene zatezne kamate od presuđenja, to je valjalo, po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. ZOO -a, dosuditi predmetne kamate od tada.

30. Stoga je valjalo odlučiti kao u toč. IV i V. izreke ove presude.

31. Glede troškova postupka prije svega valja reći da se uspjeh stranaka u sporu posebno utvrđuje u odnosu na zahtjev iz tužbe, a posebno na zahtjev iz protutužbe.

32. Tako su tužiteljice-protutuženice sa tužbom u cijelosti uspjele u sporu te se slijedom toga odluka o troškovima postupka temelji na odredbama čl. 151. st. 1. i čl. 155. ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine'', broj 138/2023, 107/2025 - dalje u tekstu: OT), a sukladno vrijednosti predmeta spora u odnosu na tužbu (13.475,08 EUR) i vrijednosti boda od 2,00 EUR (Tbr. 52. u svezi 54. OT. koja se primjenjuje u trenutku donošenja odluke o troškovima postupka

- tako i VSRH tako i VSRH Rev-562/2024 od 7. svibnja 2024., Rev-940/2020 od 4. srpnja 2023. te Rev-847/2021 od 13. veljače 2024.).

32.1. Tužiteljicama-protutuženicama zastupanima po odvjetniku priznat je trošak sastava tužbe u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 7/1 OT-a), sastava podneska od 30. studenog 2017. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 8/1 OT-a), sastava podneska od 24. travnja 2019. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 8/1 OT-a), sastava podneska od 20. listopada 2021. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 8/1 OT-a), sastava podneska od 13. lipnja 2023. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 8/1 OT-a), zastupanja na ročištu 12. listopada 2016. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9/1 OT-a), zastupanja na ročištu 4. studenog 2016. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9/1 OT-a), zastupanja na ročištu 19. siječnja 2017. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9/1 OT-a), zastupanja na ročištu 16. svibnja 2018. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9/1 OT-a), zastupanja na ročištu 1. listopada 2019. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9/1 OT-a) zastupanja na ročištu 22. studenog 2019. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9/1 OT-a), zastupanja na ročištu 5. listopada 2021. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9/1 OT-a), zastupanja na ročištu 29. veljače 2024. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9/1 OT-a), zastupanja na ročištu 5. lipnja 2025. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9/1 OT-a), zastupanja na ročištu 16. prosinca 2025. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9/1 OT-a), uz uvećanje od 10% sukladno Tbr. 40/1 OT-a, iznosi ukupno 8.250,00 EUR.

32.2. Tužiteljicama-protutuženicama je priznat i trošak PDV-a (25%) na iznos odvjetničke nagrade prema Tbr. 46. OT-a u iznosu od 2.062,50 EUR te trošak sudske pristojbe na tužbu u zatraženom iznosu od 180,55 EUR te trošak pristupa vještaka na ročište 1. listopada 2019. u iznosu od 16,60 EUR, što sveukupno uz navedeni trošak zastupanja iznosi 10.509,65 EUR.

32.3. Tužiteljicama-protutuženicama su dosuđene zatezne kamate na troškove postupka od 5. veljače 2026. do isplate sukladno članku 151. stavak 3. ZPP-a po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23 - dalje u tekstu: ZOO).

32.4. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod toč VI. izreke ove presude.

33. Što se tiče zahtjeva za naknadom parničnih troškova te uspjeha tuženika - protutužitelja s protutužbenom valja reći da je ovdje odluka o trošku donijeta je temeljem čl. 154. st. 2. ZPP-a i sukladno vrijednosti predmeta spora u odnosu na protutužbu, pri čemu je kao vrijednost predmetna spora uzeta novčana svota od 12.504,50 EUR na koliko glasi protutužbeni zahtjev u kondemnatornom dijelu, a ne i vrijednost od 13.475,10 EUR budući da je ista navedena u deklaratornom dijelu protutužbenog zahtjeva, koji se dio u slučaju kad postoji kondemntarorni zahtjev za novčanom tražbinom ne uzima u obzir prilikom utvrđivanja vrijednosti predmeta spora, te važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23, 107/25 – dalje: OT), a u okviru postavljenog zahtjeva za naknadu parničnog troška. Prema odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a u slučaju djelomičnog uspjeha stranaka u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

33.1. U ovoj pravnoj stvari tuženik-protutužitelj je u odnosu na osnovu protutužbenog zahtjeva, a u imajući u vidu da je protutužbeni zahtjev pod toč. 1. protutužbe odbijen u cijelosti, dok je protutužbeni zahtjev pod toč. 2. u osnovi prihvaćen u cijelosti, uspio s 50%, a s visinom je uspio s 79,62% (od ukupno traženih 12.504,50 EUR uspio je s 9.956,00 EUR) te je shodno tome uspjeh tuženika-protutužitelja u parnici glede protutužbenog zahtjeva ocijenjen je s 64,81 % (50% + 79,62 % = 129,62 % / 2 = 64,81 %), a tužiteljica-protutuženica s 26,99 % pa kada se ti postotci oduzmu dobije se postotak koji odgovara postotku razmjernog uspjeha tuženika-protutužitelja s protutužbom u parnici od 29,62%.

33.2. Tuženiku-protutužitelju zastupanom po odvjetniku priznat je parnični trošak koji se odnosi na sastav odgovora na na tužbu u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8/1 OT-a), sastava protutužbe u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 7/1 OT -a), sastava podneska od 20. listopada 2016. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8/1 OT-a), sastava podneska od 17. ožujka 2017. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8/1 OT -a), sastava podneska od 12. travnja 2018. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8/1 OT-a), sastava podneska od 5. travnja 2019. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8/1 OT-a), sastava podneska od 22. studenog 2019. u iznosu od 100,00 EUR (Tbr. 8/3 OT-a), sastava podneska od 28. studenog 2019. u iznosu od 100,00 EUR (Tbr. 8/3 OT-a), sastava podneska od 29. lipnja 2022. u iznosu od 100,00 EUR (Tbr. 8/3 OT-a), sastava podneska od 27. lipnja 2023. u iznosu od 100,00 EUR (Tbr. 8/3 OT-a), zastupanja na ročištu 12. listopada 2016. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9/1 OT-a), zastupanja na ročištu 4. studenog 2016. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9/1 OT-a), zastupanja na ročištu 19. siječnja 2017. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9/1 OT-a), zastupanja na ročištu 16. svibnja 2018. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9/1 OT-a), zastupanja na očevidu 20. lipnja 2018. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9/7 OT-a), zastupanja na ročištu 1. listopada 2019. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9/1 OT-a) zastupanja na ročištu 22. studenog 2019. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9/1 OT-a), zastupanja na ročištu 5. listopada 2021. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9/1 OT-a), zastupanja na ročištu 29. veljače 2024. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9/1 OT-a), zastupanja na ročištu 5. lipnja 2025. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9/1 OT-a), zastupanja na ročištu 16. prosinca 2025. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9/1 OT-a), što iznosi ukupno 3.400,00

EUR

33.3. Trošak sastava podneska od 24. siječnja 2019. tuženiku-protutužitelju nije priznat jer navedeni podnesak ne prileži spisu niti je prema evidenciji iz e-komunikacije ikada poslan podnesak navedenog datuma.

33.4. Tuženiku-protutužitelju je priznat i trošak PDV-a (25%) na iznos odvjetničke nagrade prema Tbr. 46. OT-a u iznosu od 850,00 EUR, što sveukupno uz navedeni trošak zastupanja iznosi 4.250,00 EUR, a kada se uzme u obzir omjer razlike uspjeha u sporu, tuženik-protutužitelj ima pravo na iznos od 1.258,85 EUR.

33.5. Tuženiku-protutužitelju su dosuđene zatezne kamate na troškove postupka od 5. veljače 2026. do isplate sukladno članku 151. stavak 3. ZPP-a po stopi propisanoj člankom 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23 - dalje u tekstu: ZOO).

33.6. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod toč. VII. izreke ove presude.

U Zagrebu, 5. veljače 2026.

Sudac:

Jan Torjanac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri (4) istovjetna primjerka u roku od petnaest (15) dana od dana primitka pisanog otpravka ove presude, a o njoj odlučuje županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP-a).

DNA:

- I.-II. tužiteljicama-protutuženicama po pun.

- tuženiku-protutužitelju po pun.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte