RepublikaHrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

Poslovni broj 11  P-642/2022-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, po sucu ovog suda Tomislavu Maras, u pravnoj stvari tužitelja GI, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici, Ireni Blauhorn odvjetnici u Karlovcu protiv tužene MI, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Mateji Šola odvjetnici iz Karlovca, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave dovršene 23. prosinca 2025. godine u nazočnosti punomoćnika tužitelja te tuženika, po objavi dana 05. veljače 2026. godine

p r e s u d i o  j e

I.

Utvrđuje se da je GI, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] temeljem sudske nagodbe od 21.11.1983.g. u predmetu Općinskog suda u Karlovcu broj R1-115/83 stekao pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva te je stekao pravo upisa u zemljišnu knjigu 1/3 dijela kčbr. [katastarska čestica] [adresa] u površini 640 m2, koja se sastoji od dvorišta u površini 349 m2, dvorišta u površini 11 m2, stambene zgrade, [adresa] u površini 190 m2, gospodarske zgrade u površini 41 m2 i pomoćne zgrade u površine 49 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ujedno se utvrđuje da je GI, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik 1/3 dijela kčbr. [katastarska čestica] [adresa] u površini 640 m2, koja se sastoji od dvorišta u površini 349 m2, dvorišta u površini 11 m2, stambene zgrade, [adresa] u površini 190 m2, gospodarske zgrade u površini 41 m2 i pomoćne zgrade u površine 49 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a što je tužena EI, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao upisani suvlasnik dužna priznati i trpjeti posljedice upisa tužitelja kao vlasnika u, u zemljišne knjige.

Nalaže se tuženoj MI, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da isplati tužitelju NI, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] ovim postupkom prouzročene troškove isplatom iznosa od 4.629,98 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude tj. 05. veljače 2026. godine, pa do isplate.

O b r a z l o ž e n j e

1. Tužitelj u tužbi tvrdi da su stranke upisani kao suvlasnici kčbr. [katastarska čestica] [adresa] u površini 640 m2, koja se sastoji od dvorišta u površini 349 m2, dvorišta u površini 11 m2, stambene zgrade, [adresa] u površini 190 m2, gospodarske zgrade u površini 41 m2 i pomoćne zgrade u površine 49 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to tužitelj u 2/3 dijela, a tužena u 1/3 dijela.

2. Tužena je u ovosudskom predmetu R1-211/22 pokrenula postupak razvrgnuća na predmetnoj čestici iako joj je dobro poznato da ista više nije suvlasnik te čestice. Naime, pravni prednik tužitelja i tužena su dana 21.11.1983.g. u postupku razvrgnuća sklopili sudsku nagodbu u kojoj je navedeno da pravni prednik tužitelja, LI, tuženoj daje, na ime 1/3 njezinog suvlasnog dijela nekretnina, a u koje nekretnine spada i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj se nalazi kuća i gospodarske zgrade, ½ dijela parcele kčbr. [katastarska čestica] tzv. „Stari Majer“, kao i put u širini do jelke koja je posađena do glavne ceste. Pristajući na takvu nagodbu, kuća i gospodarske zgrade na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pripale su u cijelosti ocu tužitelja te ih je on nastavio koristiti, a nakon njegove smrti tužitelj te je i bez obzira na neprovedivost nagodbe stekao pravo vlasništva na tom dijelu dosjelošću.

3. Nikada tužiteljica nije ometala korištenje tog dijela zemljišta i za razliku od dijela nagodbe koji se odnosi na put do jelke koji ne naknadno postao sporan jer nije jasno određen, kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj se nalazi kuća i gospodarske zgrade nikada nije bio sporan. Sve dok tužena nije pokrenula postupak u predmetu R1- 211/22 iz kojeg je jasno vidljivo da prisvaja i suvlasništvo na kčbr. [katastarska čestica] iako je sudskom nagodbom pripao pok. ČI i oko toga nikada nije bilo spora.

4. Druga sestra VI i tužene KI, priznala je pravo vlasništva VI na predmetnoj parceli, što je i potvrdila i sklapanjem darovnog ugovora kojim je riješena nemogućnost provedbe nagodbe i kojim je prenijela dio koji je formalno na nju upisan na SI u skladu sa obiteljskom nagodbom. Budući do sada nije bilo sporno vlasništvo 1/3 dijela kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a sada je očito tužena posegnula i za tim dijelom, tužitelj ulaže ovu tužbu i predlaže da sud po provedenom postupku donese presudu kao u izreci.

5. U odgovoru na tužbu tužena navodi da se u potpunosti protivi tužbi i osporava tužbeni zahtjev u cijelosti. Navodi sadržani u tužbi u potpunosti su neosnovani i paušalni. Tužba sadrži netočne, neistinite i pravno neutemeljene navode. Tužba je podnesena bez dokaza o stvarnoj i pravnoj osnovi na kojoj se tužbeni zahtjev temelji. Tužitelj nije priložio niti jedan vjerodostojan i objektivno provjerljiv dokaz za tvrdnje iznesene u tužbi. Tužena u potpunosti osporava sve navode da bi tužitelj na bilo koji način i po bilo kojoj osnovi stekao pravo vlasništva na suvlasničkom dijelu tužene, njezinu 1/3 u odnosu na cijelost kčbr. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Paušalni navodi tužitelja u potpunosti su promašeni i usmjereni pokušaju bezobzirnog prisvajanja tuđeg prava vlasništva.

6. Stanje upisa u zemljišnim knjigama i u katastru nekretnina, rezultat je provedbe javnih isprava. S obzirom na netočne navode iz tužbe, kojima se pokušava obezvrijediti značenje zemljišne knjige, tužena ističe kako se o pravnom stanju nekretnina na području Republike Hrvatske, mjerodavnom za pravni promet, vode zemljišne knjige u koje se upisuju stvarna prava na zemljištima (čl. 3. st. 1. i st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama, Narodne novine br. 63/19, 128/22, dalje: ZZK), zemljišne knjige su javne i svatko može zahtijevati uvid u zemljišnu knjigu (čl. 7 st.1. ZZK), zemljišne knjige, izvaci, odnosno ispisi i prijepisi iz zemljišne knjige uživaju javnu vjeru i imaju dokaznu snagu javnih isprava (čl. 8. st.1. ZZK).

7. Iz izvatka iz zemljišne knjige zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] jasno je vidljivo kako je ovdje tužena uknjižena kao vlasnica sa 1/3 suvlasničkog dijela u odnosu na nekretnine kako slijedi:

kčbr. [katastarska čestica], oranica STARI MAJER, površine 1 jutro,

kčbr. [katastarska čestica], [adresa], ukupne površine 640 m2, i to dvorište površine 349 m2, dvorište površine 11 m2, stambena zgrada, [adresa], površine 190 m2, gospodarska zgrada 41 m2, pomoćna zgrada 49 m2, kčbr. [katastarska čestica], pašnjak za poljem, površine 24 čhv,

kčbr. [katastarska čestica], dio pomoćne zgrade, dvorište i oranica, ukupne površine 269 čhv, i to dio pomoćne zgrade površine 11 čhv, dvorište površine 118 čhv, oranica površine 140 čhv.

PRILOG 2. izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], 17.01.2023., izvadak br. 28525/2023

Isto stanje upisa nositelja prava i načina uporabe nekretnina uredno je evidentirano i u katastarskom operatu kako slijedi:

Prethodno navedene nekretnine u katastarskom su operatu upisane u posjedovnom listu br. 952 k. o. [katastarska općina], također na ime ovdje tužene u 1/3 dijela. PRILOG 3. prijepis posjedovnog lista br. 952 k. o. [katastarska općina], 17.01.2023., OSS br. 130790/2023

[katastarska općina]

Stative, 17.01.2023., OSS br. 130790/2023

PRILOG 5. izvod iz katastarskog plana za kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], 17.01.2023., OSS br. 130790/2023

PRILOG 6. rješenje Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Karlovac, Odjela za katastar nekretnina Karlovac od 22.10.2014., Klasa: UP/I-932- 07/14-03/00023, Urbroj: 541-13-02/7-14-2

8. Prethodno navedene i priložene javne isprave dokazuju kako je ovdje tužena uredno uknjižena kao vlasnica 1/3 suvlasničkog dijela svih nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i u posjedovnom listu br. 952 k. o. [katastarska općina], među kojim nekretninama je i u ovoj pravnoj stvari utužena kčbr. [katastarska čestica].

9. Temeljem istih javnih isprava, tužena je kao predlagateljica kod naslovnog Suda pokrenula postupak radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine pod br. R1-211/2022, koja činjenica je zabilježena u zemljišnoj knjizi pod br. Z-15988/2022.

10. PRILOG 7. rješenje Zemljišnoknjižnog odjela u Karlovcu od 30.11.2022., br. Z- 15988/2022

11. Tužitelj nema nikakve, ni pravne ni stvarne osnove za osporavanje stanja upisa u zemljišnim knjigama. Tužitelj tužbom bez ijednog valjanog i u zakonu osnovanog temelja pokušava oduzeti tuženoj njezin suvlasnički dio, što je apsolutno neosnovano.

12. Tužena je od 24.11.1976. pod br. Z-3230/1976, temeljem pravomoćnog rješenja Općinskog suda u Karlovcu od 31.05.1976., br. O-231/76-4, i to rješenja o nasljeđivanju iza svog oca, pok. ŠI, sin ČI, rođenog **.**.1914., umrlog **.**.1973., uknjižena u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Karlovcu, Zemljišnoknjižnog odjela Karlovac, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasnica u 1/3 suvlasničkog dijela u odnosu na cijelost svih nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], među kojima je i ovom postupku utužena kčbr. [katastarska čestica]. Stanje upisa tužene u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ostalo je nepromijenjeno do danas.

PRILOG 8. pravomoćno rješenje o nasljeđivanju iza pok. ŠI, oca tužene, doneseno po Općinskom sudu u Karlovcu 31.05.1976., br. O-231/76-4

PRILOG 9. izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], 07.11.1983. PRILOG 10. povijesni zemljišnoknjižni izvadak zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ručno vođena zemljišna knjiga, pribavljen 01.03.2017. kod naslovnog Suda

PRILOG 11. povijesni prikaz izvatka iz zemljišne knjige zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], 17.01.2023., OSS br. 28527/2023 Pravni prednik tužitelja, pok. LI, sin pok. ŠI, brat tužene i otac tužitelja, rođen **.**.1944., umro je 10.03.2001., te je iza njega vođen ostavinski postupak kod naslovnog Suda koji je dana 13.04.2001. donio pravomoćno rješenje o nasljeđivanju pod br. O-299/01-5, kojim je tužitelj iza pok. VI stekao pravo suvlasništva u 1/3 dijela u odnosu na cijelost nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], među kojima je i utužena kčbr. [katastarska čestica].Predmetnim rješenjem o nasljeđivanju od 13.04.2001., br. O-299/01-5, ovdje tužitelj stekao je pravo suvlasništva u 1/3 dijela u odnosu na utuženu nekretninu.

PRILOG 12. rješenje o nasljeđivanju iza pok. VI doneseno kod Općinskog suda u Karlovcu 13.04.2001., br. O-299/01-5

Pok. LI nije na tužitelja prenio, a niti je mogao prenijeti, ono što nije stekao i što nije imao. Pok. LI nije na tužitelja mogao prenijeti više prava nego što ga je on sam imao. Tužena se poziva na opće načelo prava: Nitko ne može prenijeti na drugoga više prava nego što ga sam ima. (Lat. Nemo plus iuris ad alium transferre potest quam ipse habet.)

13. Budući da se u tužbi u ovoj pravnoj stvari od 14.12.2022., br. P-642/2022, tužitelj poziva na postojanje tzv. „sudske nagodbe“ od 21.11.1983. godine između ovdje tužene i pok. VI, oca ovdje tužitelja i brata ovdje tužene, tužena ističe sljedeće:

Između ovdje tužene MI kao predlagateljice i danas pok. VI, oca ovdje tužitelja, kod Općinskog suda u Karlovcu, pod br. R1-115/83, vođen je izvanparnični postupak radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji je okončan pravomoćnim rješenjem o obustavi postupka od 19.01.2015., br. R1-115/83-69.

Navodi tužitelja nisu potvrđeni dokumentacijom koju je priložio tužbi. Suprotno navodima iz tužbe od 14.12.2022., br. P-642/2022, iz sadržaja zapisnika Općinskog suda u Karlovcu od 21.11.1983., br. R1-115/83, ne proizlazi da bi u ovom postupku utužena nekretnina, bila predmetom bilo kakve nagodbe.

Nekretnina kčbr. [katastarska čestica], neplodno, površine 178 čhv, k. o. [katastarska općina], nije izrijekom navedena u zapisniku Općinskog suda u Karlovcu od 21.11.1983., br. R1- 115/83, koji je priložen tužbi od 14.12.2022., br. P-642/2022.

14. Odredbom članka 60. st.1. b) ZZK-a propisano je:

„st.1. Javne isprave na temelju kojih se može dopustiti uknjižba jesu:

b) odluke suda ili drugoga nadležnog tijela odnosno pred njima sklopljene nagodbe koje se prema propisima o ovrsi smatraju ovršnim ispravama ili koje se prema propisima u upravnom postupku smatraju izvršnim rješenjima prikladnim za upis prava u zemljišnu knjigu, ako sadrže točnu oznaku zemljišta ili prava na koje se odnosi upis.“

15. Slijedom potonje citirane zakonske odredbe, tužena ističe kako zapisnik Općinskog suda u Karlovcu od 21.11.1983., br. R1-115/83, na kojega se tužitelj poziva u tužbi, ne sadrži točnu oznaku zemljišta, odnosno uopće ne sadrži točan opis nekretnina, što dokazuje kako su teze tužitelja u cijelosti neosnovane i promašene, jer se svi suvlasnici nisu suglasili o bitnim sastojcima nagodbe (ugovora) pa u takvim okolnostima nagodba (ugovor) nije ni zaključena jer se za njezino sklapanje traži suglasnost volje svih stranaka nagodbe imajući u vidu pravno značenje ugovora o diobi suvlasničkih nekretnina.

16. U hrvatskom pravnom sustavu sudska nagodba ima karakteristike parnične radnje ali i građansko-pravnog ugovora. Sudska nagodba pored određenih procesno- pravnih učinaka, ujedno je i ugovor kojim stranke uređuju svoje građansko-pravne odnose o kojima mogu slobodno raspolagati. Zaključenjem takva građansko-pravnog ugovora pred sudom u propisanoj formi, znači da se radi o strogo formalnom ugovoru, u odnosu na sadržaj to je građansko-pravni ugovor, pa se njegova pravna valjanost ocjenjuje i u odnosu na pravila koja vrijede za materijalno-pravnu stranu takvog pravnog posla.

17. Pored navedenog, tužena ističe kako suprotno navodima iz tužbe od 14.12.2022., br. P-642/2022, predmetni izvanparnični postupak koji se vodio kod Općinskog suda u Karlovcu pod br. R1-115/83, nije okončan sudskom nagodbom. Upravo suprotno, naslovni Sud je u postupku pod br. R1-115/83 nesporno utvrdio kako između ovdje tužitelja i ovdje tužene postoji spor. Naime, naslovni je Sud pravomoćnim rješenjem od 19.01.2015., br. R1-115/83-69, obustavio postupak te je uputio ovdje tužitelja i ovdje tuženu u parnicu jer je sud utvrdio postojanje spora između ovdje tužitelja i ovdje tužene o predmetu diobe i o opsegu zajedničke stvari ili imovine, odnosno pravu suvlasništva i o veličini suvlasničkih udjela, slijedom čega je sukladno pravnom pravilu iz paragrafa 268. Zakona o sudskom vanparničnom postupku, sud uputio stranke da svoja prava ostvare u parnici.

18. U smislu paragrafa 268. Zakona o sudskom vanparničnom postupku (Službene novine od 01.08.1934. godine, br. 175-XLV ), a koja odredba se primjenjuje kao pravno pravilo temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. (Narodne novine br. 73/91), da bi se u izvanparničnom postupku moglo razvrgnuti suvlasništvo, među suvlasnicima moraju biti nesporni predmet diobe i opseg zajedničke stvari ili imovine, zatim pravo vlasništva pojedinih suvlasnika i veličina njihovih suvlasničkih dijelova.

19. Izvanparnični postupak je u osnovi nesporni sudski postupak, a kada neka činjenica, odlučna za donošenje odluke postane sporna, tada se takav postupak obustavlja i stranka svoja prava ostvaruje u parničnom postupku. U okolnostima kada postoji spor o predmetu diobe ili postoji spor o pravu vlasništva, sud ne može u izvanparničnom postupku odlučiti o diobi, već je takvu odluku moguće donijeti jedino u parničnom postupku. Ako između suvlasnika postoji spor o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili veličini njihovih dijelova, sud će stranku sa njezinim zahtjevom za razvrgnuće uputiti u parnicu (paragraf 268. Zakona o sudskom vanparničnom postupku).

20. Tužena ističe kako je upravo ovdje tužitelj u postupcima koji se vode i koji su se vodili kod naslovnog Suda, godinama sustavno i kontinuirano izrijekom osporavao tzv. sudsku nagodbu na koju se po prvi puta poziva u tužbi od 14.12.2022., br. P- 642/2022, izričito je višekratno poricao pravnu obvezatnost predmetne tzv. sudske nagodbe s obzirom na njezinu „nedostatnu formu“, višekratno je izjavio da sudska nagodba nije sastavljena u valjanoj pravnoj formi te da kao takva nema pravnu snagu sudske nagodbe te ne veže stranke ovog postupka svojim sadržajem.

21. Tužitelj nije dokazao pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva na suvlasničkom dijelu tužene.

U tužbi u ovoj pravnoj stvari od 14.12.2022., br. P-642/2022, tužitelj neosnovano navodi: „… bez obzira na neprovedivost nagodbe stekao pravo vlasništva na tom dijelu dosjelošću.“.

Na strani tužitelja nema pretpostavki za stjecanje dosjelošću vlasništva na suvlasničkom dijelu tužene.

Tužitelj nikada nije bio u zakonitom, istinitom i poštenom, neprekidnom, samostalnom posjedu suvlasničkog dijela tužene na utuženoj nekretnini.

Tužiteljev posjed nikada nije imao valjani pravni temelj koji je nužno potreban za stjecanje prava vlasništva. Ukoliko je tužitelj ušao u posjed suvlasničkog dijela tužene, to je izvršio silom, prijevarom i zloupotrebom povjerenja.

Tužitelj nije pošteni posjednik utužene nekretnine u suvlasništvu tužene jer nedvojbeno najmanje od 13.04.2001. zna da je utužena nekretnina u vlasništvu tužene u 1/3 suvlasničkog dijela. Nepobitna je činjenica da je tužitelj s tuženom vodio nekoliko sudskih postupaka i upravnih postupaka tijekom kojih je izrijekom potvrdio kako zna da mu utužena nekretnina ne pripada u cijelosti.

22. Tužitelj je osobno zatražio od niza nadležnih institucija isprave (koje su priložene ovom odgovoru na tužbu kao dokaz) u kojima je jasno navedeno da je ovdje tužena vlasnica u 1/3 suvlasničkog dijela u odnosu na cijelost kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].

23. Tužena je uredno uknjižena, upisana i navedena kao vlasnica u 1/3 suvlasničkog dijela u odnosu na cijelost kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u svim javnim ispravama, javnim knjigama i dokumentima koje je tužitelj osobno zatražio, potpisao i primio, na iste dokumente se nije žalio, niti je njima prigovarao.

24. Do tužbe u ovoj pravnoj stvari od 14.12.2022., br. P-642/2022, tužitelj je osobno višekratno izrijekom potvrdio da je tužena vlasnica u 1/3 suvlasničkog dijela u odnosu na cijelost kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].

25. Ovdje tužitelj je najmanje od 13.04.2001., kada je naslovni Sud donio rješenje o nasljeđivanju pod br. O-299/01 iza oca tužitelja, pok. VI, umrlog **.**.2001., u kontinuitetu do danas, nedvojbeno izravno i osobno upoznat sa vlasničkim pravima ovdje tužene na utuženoj nekretnini, tužitelj je dokazano sudjelovao u sudskim i upravnim postupcima u kojima su potvrđena prava ovdje tužene, slijedom čega je tužba od 14.12.2022., br. P-642/2022, u potpunosti neosnovana te ista predstavlja eklatantni primjer obijesnog parničenja kojim se uzrokuju nepotrebni parnični troškovi te se bez istinite i valjane pravne svrhe opterećuje pravosudni sustav.

UVID U PRILOG 12. rješenje o nasljeđivanju iza pok. VI doneseno kod Općinskog suda u Karlovcu 13.04.2001., br. O-299/01-5

26. Tužba je suprotna odredbi čl. 159. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj: 91/96., 68/98., 103/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 3/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17., dalje: ZV), kojom je propisano: „Dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari.“

Tužba je suprotna odredbi čl. 159. st.2. ZV-a, kojom je propisano:

„Samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.“

Prema odredbi članka 18. st. 1. ZV-a, posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed). Prema odredbi članka 18. st. 2. ZV-a, posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja.

27. Prema odredbi članka 18. st.3. ZV-a, posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.

Tužba je suprotna odredbi čl. 159. st.3. ZV-a, kojom je propisano:

„Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.“

Tužba je suprotna odredbi čl. 160. st.1. ZV-a, kojom je propisano:

„Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost.“

28. Da bi se dosjelošću steklo pravo vlasništva neke nekretnine, nužno je da samostalni posjed te nekretnine traje zakonom određeno vrijeme. Dosjedavateljev samostalni posjed nekretnine, sa svim pozitivnim kvalitetama, treba trajati neprekidno kroz cijelo propisano vrijeme.

29. Pretpostavka o savjesnosti (poštenju) posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću ispunjena je ako posjednik kroz sve vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njegova, odnosno ako ne zna ili ne može znati da nije njegova.

30. Tužitelj nikada nije bio isključivi, samostalni posjednik utužene nekretnine niti savjesni (pošteni) posjednik jer je čitavo vrijeme nedvojbeno znao da je tužena suvlasnica u 1/3 dijela u odnosu na cijelost utužene nekretnine, slijedom čega tužitelj nipošto nije mogao steći pravo vlasništva dosjelošću na utuženoj nekretnini.

31. Tužitelj je u svojstvu protustranke sudjelovao u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kod naslovnog Suda pod br. R1-115/83, koji postupak je obustavljen pravomoćnim rješenjem naslovnog Suda pod br. R1-115/83 od 19.01.2015. Navedeni postupak nije okončan sudskom nagodbom stranaka.

PRILOG 13. podnesak ovdje tužene kao predlagateljice od 23.06.1983., br. R1- 115/83

32. Tužitelj je protiv tužene dana 07.04.2015. naslovnom Sudu podnio tužbu radi smetanja posjeda pod br. P-560/2015, u odnosu na nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tužbeni zahtjev ovdje tužitelja odbijen je u cijelosti. Tužitelj je navedeni sudski spor izgubio, što nedvojbeno potvrđuje pravomoćno rješenje naslovnog Suda od 13.07.2015., br. P-560/15-10, potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Karlovcu od 21.08.2015., br. Gž-1275/2015-2.

PRILOG 14. rješenje Općinskog suda u Karlovcu od 13.07.2015., br. P-560/15-10 PRILOG 15. rješenje Županijskog suda u Karlovcu od 21.08.2015., br. Gž- 1275/2015-2. Tužena je kod naslovnog Suda, Zemljišnoknjižnog odjela u Karlovcu dana 27.01.2017. podnijela prijedlog protiv ovdje tužitelja za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka pod br. ZR-903/2017, povodom kojega je naslovni Sud donio rješenje od 30.01.2017., br. ZR-903/17, u odnosu na kčbr. [katastarska čestica], u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

PRILOG 16. rješenje Općinskog suda u Karlovcu od 30.01.2017., br. ZR-903/17

Ovdje tužitelj je protiv prijedloga tužene podnio prigovor od 22.02.2017. u kojem nije naveo niti jedne riječi o zapisniku Općinskog suda u Karlovcu od 21.11.1983., br. R1- 115/83 i tzv. sudskoj nagodbi na koju se poziva u tužbi u ovoj pravnoj stvari od 14.12.2022., br. P-642/2022.

PRILOG 17. prigovor ovdje tužitelja od 22.02.2017., br. Z-903/2017, povodom rješenja Općinskog suda u Karlovcu od 30.01.2017., br. ZR-903/17

33. Tužitelj je protiv ovdje tužene dana 16.02.2017. pod br. P-80/2017 (novi br. P- 483/2022) podnio naslovnom Sudu tužbu radi utvrđenja prava vlasništva u odnosu na kčbr. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji parnični postupak je u tijeku.

PRILOG 18. rješenje Općinskog suda u Karlovcu od 19.05.2017., br. ZR-903/17 Tužena ujedno ističe kako je tužitelj samoinicijativno, bez znanja i suglasnosti tužene kao nesporne suvlasnice, kod Grada Karlovca, Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, te kod Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Karlovac, Odjela za katastar nekretnina Karlovac, ishodio priloženu dokumentaciju (rješenje o izvedenom stanju, rješenje o ispravku rješenja o izvedenom stanju, geodetski elaborat od 20.03.2012. i geodetski elaborat od 12.07.2013. radi evidentiranja građevina, te rješenje Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Karlovac, Odjela za katastar nekretnina Karlovac od 19.12.2019.) koja nedvojbeno potvrđuje kako je ovdje tužena vlasnica u 1/3 suvlasničkog dijela utužene nekretnine kčbr. [katastarska čestica] kao i kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], što je tužitelj višekratno izrijekom potvrdio prilikom ishođenja priložene dokumentacije.

PRILOG 19. rješenje o izvedenom stanju Grada Karlovca, Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, prostorno uređenje i zaštitu okoliša od 07.05.2013., Klasa:

UP/I-361-04/12-01/94, Urbroj:2133/01-04/28-13-16, na kojem je istaknuta potvrda pravomoćnosti i izvršnosti

PRILOG 20. rješenje Grada Karlovca, Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, prostorno uređenje i zaštitu okoliša od 28.05.2013., Klasa: UP/I-361-04/12-01/94, Urbroj:2133/01-04/28-13-17 o ispravku rješenja o izvedenom stanju od 07.05.2013. PRILOG 21. prijavni list za katastar od 20.03.2012. i kopija katastarskog plana od 07.05.2012., potvrđeni po Državnoj geodetskoj upravi, Područnom uredu za katastar Karlovac 22.05.2012., Klasa:932-06/12-02/109, Ur.br. 541-10/1-12-4, u kojem je tužena navedena kao vlasnica u 1/3 suvlasničkog dijela u odnosu na cijelost kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], izrađen na zahtjev ovdje tužitelja koji ga je potpisao bez prigovora

PRILOG 22. prijavni list za zemljišnu knjigu od 12.07.2013. i kopija katastarskog plana od srpnja 2013., potvrđeni po Državnoj geodetskoj upravi, Područnom uredu za katastar Karlovac 23.10.2013., Klasa:932-06/13-02/111, Ur.br. 541-13-2/1-13-2, u zbirci isprava Zemljišnoknjižnog odjela u Karlovcu pod br. Z-6486/2013, u kojem je tužena navedena kao vlasnica u 1/3 suvlasničkog dijela u odnosu na cijelost kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], izrađen na zahtjev ovdje tužitelja koji ga je potpisao bez prigovora

PRILOG 23. rješenje Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Karlovac, Odjela za katastar nekretnina Karlovac od 19.12.2019., Klasa: UP/I-932- 07/19-02/482, Urbroj: 541-13-02/7-19-2, u kojem je tužena navedena kao vlasnica u 1/3 suvlasničkog dijela u odnosu na cijelost kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], rješenje je doneseno na zahtjev tužitelja, koji protiv rješenja nije podnio žalbu. Slijedom navedenog, tužitelj je znao ili bar morao znati, odnosno s obzirom na okolnosti, imao je dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo samostalno posjedovati utuženu nekretninu.

34. Dakle, tužitelju ne pripada pravo na posjed utužene nekretnine, a čak i da je posjeduje, nije njegova. Tužitelj nije imao, niti ima, valjani pravni temelj za držanje utužene nekretnine u posjedu. Prema tome, tužitelj u smislu istaknutih odredbi ZV-a, nije pošteni (savjesni) posjednik utužene nekretnine, te nije na istoj stekao pravo vlasništva dosjelošću.

35. Naime, za stjecanje vlasništva dosjelošću potreban je savjestan (pošten) posjed, a takav posjed postoji kada posjednik kroz sve vrijeme dosjelosti nije znao, niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed.

36. Nesavjestan posjednik ne može nikada dosjelošću steći pravo vlasništva nekretnina koje posjeduje, bez obzira koliko dugo trajao njegov posjed. Sukladno zakonu i pozitivnoj sudskoj praksi, samostalan posjed dosjedatelja treba trajati neprekidno kroz cijelo propisano vrijeme. Ako posjednik naknadno sazna da mu ne pripada pravo vlasništva, ne može dalje samostalno posjedovati kao pošten posjednik- pošteno će postupiti jedino ako samostalan posjed stvari vrati njezinom vlasniku.

37. Prema stajalištu sudske prakse „iako postoji zakonska presumpcija savjesnog posjeda, nesavjesnost posjeda ne treba dokazivati protivna stranka kad iz navoda samog posjednika proizlazi da je njegov posjed nesavjestan.“ (VSH, Rev 1953/1984. od 08.01.1985.) Isto tako, poštenje mora trajati cijelo vrijeme dosjelosti.

38. Poštenje, kao subjektivna značajka posjeda, nikada ne prelazi sa prednika na slijednika u posjedovanju-poštenje se uvijek prosuđuje s obzirom na onoga tko je posjednik. Tužena ističe kako u slučaju nepoštenog posjednika, bez obzira na vrijeme posjedovanja, ne dolazi u obzir nikakvo stjecanje prava vlasništva putem dosjelosti, pa tako niti putem izvanredne dosjelosti.

39. U odnosu na dokazni prijedlog tužitelja za saslušanjem svjedoka ŽI, [adresa], udovca pok. ŽI KI, rođene LI, tužena se navedenom dokaznom prijedlogu protivi kao nebitnom i nadasve suvišnom, budući je predloženi svjedok tetak ovdje tužitelja te je nedvojbeno pristran interesima ovdje tužitelja, predloženi svjedok nikada nije bio na predmetu spora, isti nije svjedočio u brojnim sudskim i upravnim postupcima koji su od 1983. godine do danas vođeni u vezi predmeta spora, predloženi svjedok nema neposrednih saznanja o predmetu spora.

40. Nadalje, tužitelj je navedenog svjedoka predložio na okolnost ugovora o darovanju zaključenog između danas pok. KI i ovdje tužitelja, koji ugovor nije predmetom ovog sudskog spora niti je njegov predmet suvlasnički dio ovdje tužene MI od 1/3 u odnosu na cijelost nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Danas pok. KI nije raspolagala, niti je mogla raspolagati predmetom ovog sudskog spora, a to je suvlasnički dio od 1/3 ovdje tužene MI u odnosu na cijelost kčbr. [katastarska čestica], u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. To što je danas pok. KI dana 25.02.2015. sa ovdje tužiteljem zaključila ugovor o darovanju nekretnina kojim je ovdje tužitelju darovala svoj cjelokupni suvlasnički dio na nekretninama upisanima u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], tiče se isključivo odnosa ovdje tužitelja i danas pok. KI, što nema nikakve veze sa ovdje tuženom i njezinim suvlasničkim dijelom i predmetom ovog spora. Niti jednim svjedokom tužitelj ne može poništiti vlastite navode koje je dao u sudskim i upravnim postupcima koji su do danas vođeni između parbenih stranaka. Sve bitne i pravno odlučne činjenice za donošenje odluke u ovom sporu mogu se potpuno i pravilno utvrditi saslušanjem tužene i uvidom u spise naslovnog Suda pod br. O-231/76, br. O-299/01, br. R1-115/83, br. P-560/2015, br. ZR-903/2017, br. P- 483/2022 (raniji br. P-80/2017).

41. Slijedom navedenog i priloženog, budući da tužbeni zahtjev nije ni stvarno ni pravno osnovan, tužena predlaže donijeti presudu kojom se odbija tužbeni zahtjev kao neosnovan u cijelosti, uz nalog tužitelju da tuženoj nadoknadi prouzročene parnične troškove uz zakonsku zateznu kamatu tekuću od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

42. U dokaznom postupku ovaj sud je izvršio uvid u vlasnički list za nekretnine, u spis predmeta R1-115/1983, u dokumentaciju legalizacije, u O-299/2001, u R1- 211/2022, P-483/2022, P-560/2015, proveo očevid na licu mjesta uz mjerničkog vještaka, u skicu izmjere očevida, saslušao svjedoke ŽI, Barku Časni Kukuruzović, CI, PI te stranke.

43. Uvidom u vlasnički list za nekretnine upisane u zk. 236 k. o. [katastarska općina] ovaj sud je utvrdio da je kčbr. [katastarska čestica] [adresa] u površini 640 m2, koja se sastoji od dvorišta u površini 349 m2, dvorišta u površini 11 m2, stambene zgrade, [adresa] u površini 190 m2, gospodarske zgrade u površini 41 m2 i pomoćne zgrade u površine 49 m2, upisana kao suvlasništvo tužitelja u 2/3 dijela te tužene u 1/3 dijela.

44. Očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje mjerničkog vještaka ovaj sud je utvrdio da čkbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] predstavlja kuću sa dvornim mjestom i gospodarskim zgrada pored lokalne nerazvrstane asfaltne ceste.

45. Uvidom u zapisnik spisa predmeta R1-115/83 ovaj sud je utvrdio da su pravni prednik tužitelja LI i EI ovdje tužena dana 21. studenog 1983. godine sklopili sudsku nagodbu u kojoj je navedeno da pravni prednik tužitelja, LI, tuženoj daje, na ime 1/3 njezinog suvlasnog dijela nekretnina kao i zidane zgrade, sjenika i gospodarske zgrade ½ dijela parcele čkbr. [katastarska čestica] oranica, tzv. „Stari Majer“ upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i to donji dio na južnoj strani, kao i put u širini do jelke koja je posađena do glavne ceste time da jelka pripada ČI i da EI nema više nikakvih potraživanja iz ove diobe, a širina puta će biti određena na licu mjesta dok će se sa KI sačiniti posebna nagodba. Pod točkom II nagodbe RI prihvaća u cijelosti gore navedeno te se navodi da nema nikakvih potraživanja prema ČI.

46. Imajući u vidu ovakvu nagodbu između pravnog prednika tužitelja VI i MI ovdje tužene ovaj sud je identifikacijom na licu mjesta utvrdio da u nekretnine koje čine zidane zgrade, sjenik i gospodarske zgrade ulaze i sporna identificirana nekretnina kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj se nalazi kuća i gospodarske zgrade. Premda tužena u svom iskazu navodi da je sa svojim bratom TI postigla sporazum za zemlju gore na Hrašću ovaj sud isto nije utvrdio, jer je ovaj sud iz provedenog dokaznog postupka nesporno utvrdio da su stranke upravo postigle sporazum i nagodbu od 21. studenog 1983. godine u odnosu na nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj se nalazi kuća i gospodarske zgrade, a koje je prema iskazu nesrodnog i nezavađenog svjedoka CI i susjeda tužitelja, tužitelj nadogradio.

47. Ovaj sud u tom smislu ne drži osnovanim navode tužene kada navodi da oko sporne imovine nije bio postignut nikakav dogovor, jer je upravo sukladno sudskoj nagodbi tužena dobila ½ dijela parcele čkbr. [katastarska čestica] oranica, tzv. „Stari Majer“ upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], pa se u istoj navodi da tužena više nema nikakvih potraživanja iz ove diobe niti prema ČI.

48. Da je tome tako sud je utvrdio iz činjenice što je u odnosu na spornu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] KI kao teta tužitelja, a sestra tužene nakon navedene nagodbe svoj suvlasni dio na spornoj nekretnini darovala tužitelju kao svom nećaku, a upravo radi sređivanja zemljišno knjižnog stanja budući je očito citirana nagodba od 21. studenog 1983. godine u odnosu na čkbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] neprovediva u zemljišnim knjigama, jer se u tekstu nagodbe umjesto numeričke oznake i imena kat. općine navode zidane zgrade, sjenik i gospodarske zgrade, a koje su tada, pa i danas bile i identificirane na spornoj čkbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

49. Štoviše, tužena je u svom iskazu navela da je uvijek bila u korektnim odnosima sa pokojnim bratom, pa je simptomatično da unatoč tvrdnjama tužene da se sa bratom nije dogovorila oko podjele imovine sud utvrđuje da za života VI tužena nije pokretala nikakve sudske postupke, pa niti do ovog postupka. Pristajući na nagodbu od 21. studenog 1983. godine kuća i gospodarske zgrade na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pripale su u cijelosti ocu tužitelja te ih je on nastavio koristiti, a nakon njegove smrti tužitelj je i bez obzira na neprovedivost nagodbe stekao pravo vlasništva na tom suvlasnom dijelu dosjelošću.

50. Da je tome tako sud utvrđuje i iz iskaza svjedoka ŽI koji je naveo da su se pravni prednik tužitelja i tužena podijelili 80-tih godina i to na način da su se dogovorili bez ikakvog sukoba i to na način da je između čkbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] odnosno posjeda tužitelja i tuženika sagrađen zid, pa sud sa mjerničkim vještakom utvrđuje da je isti zid sagrađen na čkbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

51. Premda je identifikacijom sud utvrdio da se zid nalazi na čkbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] ovaj sud je upravo iz iskaza navedenog svjedoka utvrdio postojanje dogovora i dobre odnose između pok. VI i njegove sestre MI nakon postignutog dogovora prema nagodbi od 21. studenog 1983. godine, a da je prije toga znao slušati probleme o diobi i od svoje supruge KI kao sestre tužene kao i samog VI kao brata tužene. Premda majka tužitelja GIČ je u svom iskazu navela da se tužena nakon ostavinskog postupka iza njihove majke odrekla svog dijela u ovoj imovini u korist svog brata odnosno VI, pa sud zaključuje da se i nakon toga i postizanja sudske nagodbe 21. studenog 1983. godine tužena više nije ponašala kao suvlasnica predmetnih nekretnina te se pridržavala nagodbe prema kojoj više nije imala nikakvih potraživanja prema ČI.

52. Ovaj sud pri tome za ovaj postupak ne drži bitnim ishod postupka u predmetu P-483/22 obzirom da se isti vodio u odnosu na čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] (list 140 do 165 spisa), a koje nisu predmet ovog postupka niti P-560/15 radi smetanja posjeda u kojem je doneseno rješenje od 13. srpnja 2015. godine (list 64 do 72 spisa) glede prijepora koji nije identificiran na predmetnoj čkbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

53. Premda se tužena protivi preinaci tuženog zahtjeva ovaj sud je istu preinaku dopustio sukladno odredbama čl. 191 st. 2 Zakona o parničnom postupku NN 117/03 I dr.) jer isti proizlazi iz iste činjenične osnove, pa se takvoj preinaci tuženik ne može protiviti. Nadalje, premda tužena osporava savjesnost i poštenje tužitelja prilikom stjecanja prava vlasništva na preostalom suvlasnom dijelu tužene na spornoj čkbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] ovaj sud je utvrdio da se isto ne može isticati tužitelju, jer je upravo kao pravni slijednik pokojnog VI sukladno odredbama čl. 159 st. 3 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kao savjestan i pošten posjednik dosjelošću stekao pravo vlasništva navedene nekretnine i preostalog suvlasničkog dijela tužene temeljem nagodbe od 21. studenog 1983. godine i dugogodišnjeg posjeda koji je trajao zasigurno više od 40 godina računajući posjed njegovog pravnog prednika. U tom smislu ovaj sud drži neosnovanim navode tužene kada ističe da nitko ne može na drugog prenijeti više prava no što i sam ima, jer je tužitelj kao zakonski nasljednik VI došao u pravnu poziciju svoga oca, naslijedio ga te stekao sva prava i obveze, pa i vlasnička prava koja proizlaze iz nagodbe od 21. studenog 1983. godine.

54. Odlučujući o parničnom trošku sud je svoju odluku temeljio na odredbama čl. 154. st. 1 Zakona o parničnom postupku, a koji parnični trošak se sastoji od zastupanja tuženika po punomoćniku odvjetniku i to za sastav tužbe 625,00 EUR, sastav podneska od 10. veljače 2023. godine u iznosu od 625,00 EUR, zastupanja na ročištu od 15. studenog 2023. godine u iznosu od 625,00 EUR, zastupanja na očevidu od 13. svibnja 2025. godine u iznosu od 750,00 EUR, zastupanja na ročištu od 20. studenog 2025. godine u iznosu od 625,00 EUR, zastupanja na ročištu od 23. prosinca 2025. godine u iznosu od 625,00 EUR, pristup ročištu radi objave presude u iznosu od, 125,00 EUR, sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 90,25 EUR, sudske pristojbe na presudu u iznosu od 90,25 EUR, trošak sudske komisije i mjerničkog vještačenja u iznosu od 449,48 EUR sveukupno 4.629,98 EUR uz zakonsku zateznu kamatu u skladu s čl. 29 st. 2 Zakona o obvezni odnosima, od dana donošenja presude tj. 05. veljače 2026. godine, pa sve do isplate.

U Karlovcu, 05. veljače 2026. godine

Sudac: Tomislav Maras

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku od 15 dana od dana prijema pismenog otpravka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda na Županijski sud pismenim podneskom u 3 primjerka.

DOSTAVLJENO:

1. Ireni Blauhorn odvjetnici u Karlovcu

2. Mateji Šola odvjetnici iz Karlovca