Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Šibeniku

    Kž-362/2024-6

    Šibenik, Stjepana Radića 81

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    I

    R J E Š E NJ E

    Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Dijane Jakoliš kao predsjednice vijeća, Branka Ivića i Nives Nikolac kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Ivane Šimac, u kaznenom predmetu protiv opt. EČ, zbog kaznenog djela iz čl. 119. st. 1. u svezi čl. 118. st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19., - dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbama državnog odvjetnika i optuženika EČ protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, posl. br. K- 334/2021-74 od 3. studenog 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 5. veljače 2026., u prisutnosti u javnom dijelu zamjenice Županijskog državnog odvjetništva u Šibeniku, Irene Senečić

    p r e s u d i o  j e  i  r i j e š i o  j e

    I. Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, preinačuje se prvostupanjska presuda u odluci o kazni, te se optuženik EČ za kazneno djelo protiv života i tijela – osobito teške tjelesne ozljede iz čl. 119. st. 1. u svezi čl. 118. st. 1. KZ/11, zbog kojeg je tom presudom proglašen krivim, na temelju čl. 119. st. 1. KZ/11 osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, u koju mu se na temelju čl. 54. KZ/11 uračunava vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 30. siječnja 2021. do 24. veljače 2021.

    II. Djelomično se prihvaća žalba optuženika EČ, zbog odluke o troškovima kaznenog postupka te se ukida toč. IV. izreke pobijane presude i u tom dijelu predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

    III. U ostalom dijelu žalba optuženika EČ odbija se kao neosnovana te se u ostalom pobijanom, a nepreinačenom i neukinutom dijelu, potvrđuje prvostupanjska presuda.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Bjelovaru, posl. br. K-334/2021-74 od 3. studenog 2024., proglašen je krivim optuženik EČ zbog kaznenog djela protiv života i tijela – osobito teške tjelesne ozljede iz čl. 119. st. 1. u svezi čl. 118. st. 1. KZ/11, te je optuženik EČ na temelju čl. 119. st. 1. KZ/11 osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, a temeljem čl. 56. KZ/11 primijenjena je uvjetna osuda tako da se izvršenje izrečene kazne zatvora na koju je optuženik osuđen u trajanju od jedne godine neće izvršiti ako optuženik u vremenu provjeravanja od pet godina ne počini novo kazneno djelo.

    1.1. Na temelju čl. 148. st. 1. u svezi čl. 145. st. 2. toč. 8. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20., 80/22., 36/24. i 72/25., - dalje u tekstu: ZKP/08) optuženik EČ obvezan je oštećenom NČ platiti troškove kaznenog postupka koji se odnose na troškove zastupanja po opunomoćeniku u ukupnom iznosu od 9.167,40 EUR na žiro račun OD JURŠETIĆ & PARTNERI D.O.O. iz Zagreba, u roku od 15 dana, a na temelju čl. 148. st. 1. u svezi čl. 145. st. 2. toč. 1. – 6. ZKP/08 optuženik je obvezan nadoknaditi troškove vještačenja u iznosu od 557,36 EUR i paušalni iznos od 39,82 EUR.

    2. Protiv prvostupanjske presude žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Bjelovaru, zbog odluke o kazni, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i optuženik osudi na bezuvjetnu kaznu zatvora, te optuženik EČ po branitelju Damiru Vukmanoviću, odvjetniku u Bjelovaru, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede kaznenog zakona i odluke o troškovima kaznenog postupka, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

    3. Odgovor na žalbu podnio je optuženik EČ po branitelju s prijedlogom da se žalba državnog odvjetnika odbije kao neosnovana "te potvrdi prvostupanjska presuda". U odgovoru na žalbu optuženik i njegov branitelj zatražili su da budu izviješteni o sjednici vijeća kada se bude odlučivalo o žalbama.

    4. Na temelju čl. 474. st. 1. ZKP/08, spis je prije nego što je dostavljen sucu izvjestitelju bio dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Šibeniku.

    5. Sjednici vijeća u javnom dijelu prisustvovala je zamjenica Županijskog državnog odvjetnika u Šibeniku, Irena Senečić.

    5.1. Uredno izviješteni optuženik EČ i njegov branitelj Damir Vukmanović, odvjetnik u Bjelovaru, nisu pristupili na sjednicu. Optuženik je po svom branitelju predao podnesak putem e-komunikacije sa sudovima dana 4. veljače 2026. u 23:24 sati, a isti je zaprimljen na Županijskom sudu u Šibeniku 5. veljače 2026. u 08:48 sati (sjednica vijeća zakazana za dan 5. veljače 2026. u 10:30 sati). U tom podnesku se navodi da optuženik ne može pristupiti sjednici jer je teško bolestan, a branitelj iz razloga što je spriječen zbog rasprave koja je zakazana u isto vrijeme na Općinskom sudu u Varaždinu, za koju raspravu je poziv primio 17. studenog 2025., međutim u tom podnesku koji je podnio optuženik po branitelju ne traži se odgoda sjednice vijeća, već se u istom navodi da obrana ostaje kod svih navoda iz žalbe optuženika, uz napomenu da nakon predmetnog inkriminiranog događaja optuženik nije činio nova kaznena djela.

    5.2. Stoga je, budući su optuženik i njegov branitelj uredno izviješteni o sjednici vijeća, a u navedenom pisanom podnesku optuženika podnesenom po branitelju, kojeg je drugostupanjski sud zaprimio na dan održavanja sjednice, manje od dva sata (u 08:48 sati) prije zakazanog termina, nisu tražili odgodu sjednice, ista je održana u odsutnosti optuženika i njegova branitelja sukladno odredbi čl. 475. st. 3. ZKP/08.

    5.3. Za primijetiti je da je branitelj optuženika, Damir Vukmanović, odvjetnik u Bjelovaru, zaprimio obavijest o sjednici ovog drugostupanjskog suda dana 23. prosinca 2025., a poziv Općinskog suda u Varaždinu u predmetu posl. br. K-78/2016, za raspravu zakazanu za 5. veljače 2026., još 17. studenog 2025., a o tome ovaj drugostupanjski sud obavještava na dan kada se treba održati sjednica drugostupanjskog vijeća, manje od dva sata prije zakazane sjednice. Međutim, kao što je naprijed navedeno, branitelj okrivljenika nije u podnesku tražio da se sjednica drugostupanjskog vijeća odgodi, a nije tražio ni zbog spriječenosti njegova branjenika zbog bolesti, već kao što je naprijed navedeno u podnesku je istaknuto da se ostaje kod svih navoda iznesenih u žalbi optuženika na prvostupanjsku presudu. I u odnosu na zdravstveno stanje optuženika, odnosno da, kako se navodi u podnesku, isti ne može pristupiti jer da je imao operativni zahvat "na kičmi", iz otpusnog pisma koje je priloženo uz podnesak, a što se navodi u podnesku, operativni zahvat na optuženiku je napravljen još 15. svibnja 2025. te je iz bolnice otpušten 17. svibnja 2025., a u odnosu na Nalaz i mišljenje liječničkog povjerenstva te Potvrde o narudžbi pacijenta od 19. prosinca 2025. proizlazi da je optuženiku odobrena bolnička liječnička medicinska rehabilitacija u trajanju od 21 dan i da je početak zakazan za 19. prosinca 2025.

    5.4. Kao što je naprijed već navedeno, optuženik i njegov branitelj obavijest o sjednici drugostupanjskog vijeća su zaprimili 23. prosinca 2025., a branitelj je podnesak putem e-komunikacije sa sudovima o spriječenosti optuženika da prisustvuje istoj zbog bolesti i njegova branitelja radi zauzetosti drugom raspravom poslao 4. veljače 2026. u 23:24 sati, a ovaj sud sljedećeg dana, dakle 5. veljače 2026., zaprimio je podnesak u 08:48 sati, odnosno manje od dva sata prije termina u kojem je zakazana sjednica vijeća drugostupanjskog suda, s time, još se jednom ističe, optuženik i njegov branitelj u tom podnesku nisu tražili da se sjednica vijeća drugostupanjskog suda odgodi.

    6. Žalba državnog odvjetnika je osnovana, dok je žalba optuženika EČ djelomično osnovana.

    7. Optuženik EČ nalazi bitnu povredu odredaba kaznenog postupka (iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08) u tvrdnji da se pobijana presuda ne može ispitati jer da se izrekom pobijane presude utvrđuje da je optuženik udario dva puta oštećenika nogom dok je bio na tlu, a vještak medicinske struke dozvoljava mogućnost da su sve ozljede nastale dok su optuženik i oštećenik stajali, kako to on (optuženik) i tvrdi u svojoj obrani. Nadalje, utvrđenje prvostupanjskog suda da je ozljeđivanjem doveden u opasnost život oštećenika, ne proizlazi jasno iz nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke te njegova iskaza na raspravi, već da se radilo o ozljedi mjehura koja se uredno sanira medicinskim zahvatom i koja u pravilu ne ostavlja nikakve posljedice za život i kasnije zdravlje osobe.

    7.1. Suprotno istaknutim žalbenim tvrdnjama optuženika EČ, ne bi se radilo o navedenoj bitnoj povredi odredaba kaznenog postupka, jer se istaknutim žalbenim prigovorom, zapravo, pobija pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, o čemu slijedi obrazloženje u osvrtu na tu žalbenu osnovu.

    7.2. Prema tome, kako ne stoji žalbeni prigovor bitne povrede odredaba kaznenog postupka na koju ukazuje optuženik u svojoj žalbi, a budući ni ovaj drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu u smislu čl. 476. st. 1. toč. 1. ZKP/08, nije utvrdio postojanje bitnih povreda odredaba kaznenog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti, žalba optuženika iz ove žalbene osnove nije osnovana.

    8. Nije osnovana žalba optuženika ni zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te povrede kaznenog zakona.

    8.1. Točna je tvrdnja optuženika da se u izreci pobijane presude (činjeničnom opisu djela) navodi da je optuženik, između ostalog, kada je oštećenik NČ pao na tlo, još ga dva puta svojom nogom udario po tijelu. Točna je i tvrdnja optuženika da je vještak medicinske struke kazao da za nastanak predmetnih ozljeda kod oštećenika nije nužno da se u trenutku ozljeđivanja oštećenik nalazio u ležećem položaju, odnosno da su predmetne ozljede kod oštećenika mogle nastati i kada je oštećenik bio okrenut sučelice s osobom koja mu je ozljede nanijela (optuženikom) ili pod nekim manjim otklonom od tog položaja. Međutim, optuženik ispušta iz vida da se tereti i da je proglašen krivim, a što je prvostupanjski sud analizom obrane optuženika i izvedenih dokaza osnovano utvrdio i valjano obrazložio, ukupnim svojim djelovanjem inkriminirane prigode, odnosno opisanim udaranjem optuženika u oštećenika NČ, dok su obojica stajala, a i nakon što je oštećenik NČ pao na tlo, optuženik istom nanio opisane ozljede u vidu kontuzijskog biljega kože ispod desne ključne kosti i desnog prsnog mišića, prijeloma 8., 10. i 11. desnog rebra u pazušnoj liniji, natučenja trbuha, razdora stjenke mokraćnog mjehura s krvarenjem i nalazom krvi u mokraći, zbog kojih ozljeda je doveden u opasnost život oštećenika NČ. Dakle, za ostvarenje samih obilježja predmetnog kaznenog djela za koje se optuženik tereti i za koje je proglašen krivim irelevantno je jesu li ozljede koje je optuženik inkriminirane prigode nanio oštećeniku nastale dok su obojica stajala ili nakon što je oštećenik pao na tlo, odnosno jesu li neke nastale dok su optuženik i oštećenik stajali, a neke dok se oštećenik nalazio na tlu. Što se pak tiče sile koja je potrebna da bi nastale ozljede koje su nastale kod oštećenika, vještak medicinske struke Petar Škavić se izjasnio, dakle da se radi o sili srednjeg do jakog intenziteta, neovisno u kojem položaju je bio oštećenik kada su mu udarci zadati, odnosno je li bio u stajaćem ili ležećem položaju.

    8.2. Nije točna tvrdnja optuženika da iz nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke i njegova iskaza na raspravi ne proizlazi jasno da je ozljeđivanjem oštećenika inkriminirane prigode doveden u opasnost život istog. Naime, iz nalaza i mišljenja vještaka, odnosno dopune nalaza i mišljenja potpuno jasno proizlazi da je zbog razdora mokraćnog mjehura oštećenika NČ doveden njegov život u opasnost, a kod kojeg nalaza i mišljenja je naprijed spomenuti vještak medicinske struke ABC ostao na raspravi.

    8.3. Nema govora o tome da se optuženik inkriminirane prigode nalazio u "stanju izrazite prepasti". Naime, potpuno je promašeno optuženikovo pozivanje na događaj, sve da se i dogodio, od prije više od deset godina između optuženika i ujaka oštećenika, budući ni iz čega ne proizlazi da je oštećenik NČ u tom navodnom događaju između optuženika i ujaka oštećenika imao bilo kakvu ulogu, niti to optuženik u svojoj obrani tvrdi, a obzirom na godinu rođenja oštećenika NČ (1996.) proizlazilo bi da je oštećenik u vrijeme tog navodnog događaja između optuženika i njegova ujaka imao 15-ak godina. Osim toga, prvostupanjski sud je utvrdio da je optuženik inkriminirane prigode prišao oštećeniku koji je bio u pijanom stanju s koncentracijom alkohola u krvi od najmanje 2,10 g/kg, što je izvan svake sumnje utjecalo na njegove fizičke sposobnosti, da je značajna razlika u tjelesnoj konstituciji između optuženika i oštećenika, u korist optuženika, jer je optuženik mnogo teži i snažniji od oštećenika, uostalom optuženik nije inkriminirane prigode zadobio bilo kakav udarac ili najmanju ogrebotinu. Dakle, nema govora da bi u predmetnom slučaju optuženik postupao u nužnoj obrani, pa da bi bila isključena protupravnost djela, odnosno da je prekoračio nužnu obranu zbog ispričive jake prepasti prouzročene napadom oštećenika.

    8.4. Budući da optuženik žalbenim navodima ničim nije doveo u sumnju potpuna i pravilna utvrđenja odlučnih činjenica kaznenog djela za koje je proglašen krivim, a niti je povrijeđen kazneni zakon, to žalba optuženika zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te povrede kaznenog zakona nije mogla biti prihvaćena.

    9. Ispitujući pobijanu presudu povodom podnesenih žalbi državnog odvjetnika i optuženika, a po službenoj dužnosti, sukladno odredbi čl. 476. st. 1. toč. 2. ZKP/08, ovaj drugostupanjski sud nije utvrdio da bi na štetu optuženika došlo do povrede kaznenog zakona.

    10. Državni odvjetnik se žali zbog odluke o kazni, odnosno uvjetnoj osudi, jer da se izrečenom uvjetnom osudom neće postići svrha kažnjavanja propisana čl. 41. KZ/11. U žalbi državnog odvjetnika ističe se da je prvostupanjski sud precijenio utvrđene olakotne okolnosti na strani optuženika, njegovu neosuđivanost i očinstvo troje maloljetne djece te pogrešno olakotnom okolnošću cijenio "provokativno ponašanje oštećenika", a s druge strane nije u dovoljnoj mjeri cijenio iskazanu bezobzirnost optuženika koji je oštećenika, iako je isti bio fizički bitno slabiji od njega, udarao kada je oštećenik pao na tlo iako mu je već prije toga zadao nekoliko udaraca kojima je oštećenika fizički onesposobio te da optuženik nije zvao hitnu pomoć unatoč ozbiljnosti ozljeda koje je nanio oštećeniku, kojima je bio doveden u opasnost život istog, nije zvao hitnu pomoć, već svog oca koji je o događaju obavijestio roditelje oštećenika, ne spominjući da oštećeniku treba liječnička pomoć, već da dođu po svog sina (oštećenika NČ) jer ga ne žele pustiti da u pijanom stanju vozi.

    10.1. Iako u uvodnom dijelu žalbe optuženik ne navodi da prvostupanjsku presudu pobija i zbog odluke o kaznenopravnoj sankciji, iz obrazloženja žalbe proizlazi da prvostupanjsku presudu pobija zbog tog žalbenog osnova, navodeći da je prvostupanjski sud prilikom izbora vrste i mjere kazne optuženiku trebao cijeniti "psihološku situaciju" koja je inkriminirane prigode utjecala na njega i njegovo ponašanje prema oštećeniku.

    10.2. Žalba državnog odvjetnika zbog odluke o kaznenopravnoj sankciji je osnovana, dok žalba optuženika EČ nije osnovana.

    10.3. Određujući vrstu i mjeru kazne koju će primijeniti, sud mora uzeti u obzir okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja kaznenog djela, a osobito stupanj krivnje, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, jačinu ugrožavanja ili povrede kaznenim djelom zaštićenog dobra, okolnosti u kojima je kazneno djelo počinjeno te okolnosti u kojima je počinitelj živio prije počinjenog kaznenog djela i usklađenost njegovog ponašanja sa zakonom.

    10.4. Za razliku od stajališta prvostupanjskog suda, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, uzimajući u obzir stupanj krivnje optuženika, a radi se o najvećem stupnju krivnje jer je optuženik postupao s izravnom namjerom, pobuda iz kojih je kazneno djelo za koje je optuženik proglašen krivim počinjeno, iskazanu upornost i bezobzirnost u počinjenju inkriminiranog počinjenog djela, udarajući optuženika i dok je isti stajao, ali i nakon što je oštećenik pao na tlo, unatoč znatno jačoj fizičkoj građi od oštećenika i da je oštećenik bio onesposobljen pružati otpor, bez izvršenja kazne neće se utjecati na optuženika da ubuduće ne čini ista ili slična kaznena djela, te po nalaženju ovog drugostupanjskog suda primjerena kazna za koju je optuženik proglašen krivim, cijeneći sve otegotne i olakotne okolnosti utvrđene na njegovoj strani, bezuvjetna kazna zatvora u trajanju od jedne godine je u svemu podobna da se njome postigne svrha kažnjavanja propisana u čl. 41. KZ/11, dakle da se njome izrazi društvena osuda zbog počinjenja predmetnog kaznenog djela, jača povjerenje građana u javni poredak utemeljen na vladavini prava, utječe na optuženik, ali i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja, a s druge strane kazna je takva da omogućuje optuženiku, nakon izdržane kazne, ponovno uključivanje u društvo.

    10.5. Sukladno odredbi čl. 54. KZ/11 u izrečenu kaznu zatvora optuženiku, u trajanju od jedne godine, trebalo je uračunati vrijeme oduzimanja slobode optuženiku, odnosno vrijeme provedeno u istražnom zatvoru, od 30. siječnja 2021. do 24. veljače 2021.

    11. Iako u uvodnom dijelu žalbe optuženik ne navodi da se žali zbog odluke o troškovima kaznenog postupka, iz obrazloženja žalbe proizlazi da prvostupanjsku presudu pobija i zbog troškova kaznenog postupka, navodeći da je odluka o trošku kojeg je obvezan platiti optuženik na ime troškova zastupanja oštećenika po opunomoćeniku neobrazložena obzirom da nije moguće provjeriti je li taj trošak odmjeren u visini od 50% Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, koliko pripada opunomoćeniku oštećenika za zastupanje u kaznenom postupku.

    11.1. U toč. IV. izreke pobijane presude je određeno na temelju čl. 148. st. 1. u svezi čl. 145. st. 2. toč. 8. ZKP/08 da je optuženik EČ dužan oštećeniku NČ platiti troškove kaznenog postupka koji se odnose na troškove zastupanja po opunomoćeniku u ukupnom iznosu od 9.167,40 EUR na žiro račun odvjetničkog društva JURŠETIĆ & PARTNERI d.o.o. iz Zagreba u roku od 15 dana, a u obrazloženju pobijane presude u toč. 27. da je s obzirom na osuđujuću presudu trebalo na temelju navedene zakonske odredbe optuženiku PČ naložiti plaćanje troškova kaznenog postupka oštećeniku NČ koji se odnose na troškove zastupanja istog po opunomoćeniku u ukupnom iznosu od 9.167,40 EUR.

    11.2. Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, u Tbr. 3. toč. 3. je propisano da odvjetniku kao opunomoćeniku oštećenika, odnosno žrtve pripada 50% nagrade iz tarifnog broja Tbr. 4., a u predmetnom slučaju iz pobijane presude nije jasno jesu li troškovi zastupanja oštećenika po opunomoćeniku priznati u 50% iznosu ili 100% iznosu.

    11.3. Slijedom naprijed navedenog, trebalo je u tom dijelu prihvatiti žalbu optuženika, dakle u odluci o troškovima kaznenog postupka koji se odnose na zastupanje oštećenika po opunomoćeniku (toč. IV. izreke pobijane presude) i vratiti prvostupanjskom sudu u tom dijelu predmet na ponovno odlučivanje, uz napomenu da nije osnovana tvrdnja optuženika da ga je na temelju čl. 148. st. 6. ZKP/08 trebalo u cijelosti osloboditi obveze naknade troškova koji se odnose na nagradu zastupanja oštećenika po opunomoćeniku, budući navedena odredba propisuje da sud u odluci o troškovima postupka može okrivljenika (optuženika) osloboditi obveze da nadoknadi u cijelosti ili djelomično troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. – 6. ZKP/08 te nagradu i nužne izdatke postavljenog branitelja, zbog lošeg imovnog stanja te ako bi njihovim plaćanjem bilo dovedeno u pitanje uzdržavanje okrivljenika ili osoba koje je on dužan uzdržavati. Dakle, nije navedenom odredbom predviđena mogućnost oslobađanja od obveze plaćanja troškova kaznenog postupka optuženika koji su navedeni u čl. 145. st. 2. toč. 8. ZKP/08, nužnih izdataka oštećenika i njegova zakonskog zastupnika te nagrade i nužnih izdataka njegova opunomoćenika.

    12. Slijedom svih naprijed navedenih razloga, na temelju čl. 486. st. 1., čl. 483. st. 1. i čl. 482. ZKP/08, odlučeno je kao u izreci.

    U Šibeniku 5. veljače 2026.

    Predsjednica vijeća

    Dijana Jakoliš

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.