Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: Gž-1560/2022-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinje Filke Pejković kao predsjednice vijeća, Kristine Vukelić Aničić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Svjetlane Pražić kao članice vijeća u pravnoj stvari tužitelja UU, [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Antoniu Šalovu odvjetniku u Trogiru, protiv tužene Republike Hrvatske OIB: 52634238587, zastupana po Općinskom državno odvjetništvu u Splitu, Građansko- upravni odjel, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru posl.br. P-1855/2019-29 od 1. srpnja 2022. u sjednici vijeća održanoj 5.veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

I.Odbija se kao neosnovana žalba tužene te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru posl.br. P-1855/2019-29 od 1. srpnja 2022.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužene za naknadu troška žalbenog postupka te zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom presudom u točki I. izreke utvrđeno je da je tužitelj vlasnik točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to baš onog dijela koji je u Vještvu vještaka Zvonimira Rubić, Split 23.03.2020. označen slovima A,B,I,H,A površine 126 m2, i dijela iste čestice u cit. vještvu označen slovima E,F,G,H,I,J,E površine 271 m2 , kao i točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to baš onog dijela koji je u Vještvu vještaka Zvonimira Rubić, Split 23.03.2020. označen slovima B,C,D,I,B površine 827 m2, i dijela iste čestice u cit. vještvu označen slovima D,E,J,I,D površine 682 m2, a koji dijelovi nekretnina će sukladno Parcelacijskom elaboratu za diobu ili spajanje katastarskih čestica ovjeren od nadležnog katastara pod. br. klasa:932-06/18-02/654 od 10.09.2018.g. dobiti novu oznaku i to dio nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u cit. vještvu označen slovima A,B,I,H,A površine 126 m2 dobiti oznaku - č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dio nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u cit. vještvu označen slovima E,F,G,H,I,J,E površine 271 m2 dobiti oznaku – [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dio nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u cit. vještvu označen slovima B,C,D,I,B površine 827 m2 dobiti oznaku – [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i dio nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u cit. vještvu označen slovima D,E,J,I,D površine 682 m2 dobiti oznaku – [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

U točki II. izreke ovlašten je tužitelj temeljem presude i Parcelacijskog elaborat za diobu ili spajanje katastarskih čestica klasa: 932-06/18-02/654 od 10.09.2018.g., temeljem kojeg će se provesti parcelacija čest. zem. [katastarska čestica] i č. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] u zemljišnim knjigama izvrši uknjižba prava vlasništva na novoformiranim česticama zemljišta i to č. zem. [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica] i [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koje će nastati cit. parcelacijskim elaboratom na ime tužitelja zacijelo, uz istodobni izbris tog prava s imena tužene za cijelo.

U točki III. izreke naloženo je tuženoj naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 13.222,80 kn/1.754,97 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate.

2. Navedenu presudu pravodobno podnesenom žalbom pobija tužena iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07.,96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje ZPP).

3. Sadržajem žalbe u bitnome upire da je tužbu tužitelja trebalo odbaciti jer da nije ispunjena procesna pretpostavka za podnošenje iste smislu odredbi čl. 186a ZPP-a a u svezi s čl. 38 st. 3 i 4 Zakona o državnom odvjetništvu (NN 67/18. Smatra da je prvostupanjski sud bio dužan zauzeti stav o prigovoru tužene glede neispunjenosti procesne pretpostavke za podnošenje iste pa kako o tome nije iznio razloge drži da prvostupanjska presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama.

4. Nadalje, smatra tužena da je prvostupanjski sud kada je već proveo postupak i o zahtjevu tužitelja donio odluku prilikom odmjeravanja troškova parničnog postupka trebao objektivno ocijeniti ponašanje tužitelja tijekom postupka mirnog rješenja spora, posebno jer je postupak proveden na način da je izvršen očevid na licu mjesta radi identifikacije nekretnine te saslušan tužitelj i svjedoci a koje dokaze tužena nije imala na raspolaganju prilikom odlučivanja o zahtjevu za mirno rješenje spora a sve zbog tužiteljevog oglušivanja na prijedlog tužene da pokrene postupak u kojem bi se ti dokazi izveli temeljem čl. 186. ZPP-a. Obzirom na iznijeto smatra da je odluka o parničnom trošku sadržana u točki III. izreke pobijane presude pogrešna te da je tužitelja koji je prije podnošenja tužbe postupio protivno načelu ekonomičnosti postupka i načelu savjesnog korištenja procesnih ovlaštenja trebalo obvezati na naknadu troška tuženoj sukladno čl. 157. ZPP-a podredno da je prilikom odmjeravanja troška trebalo postupiti sukladno odredbi čl. 154.st.4. ZPP-a.

5. Tužena slijedom naprijed iznijetih žalbenih razloga predlaže uvaženje žalba uz naknadu joj troškova žalbenog postupka.

6. Tužitelj u odgovoru na žalbu osporava žalbene navode tužene, smatra da je prije podnošenja tužbe u svemu postupio sukladno odredbi čl. 186.a st.1. ZPP-a te da je prvostupanjski sud o parničnom trošku pravilno odlučio pa žalbu tuženika predlaže odbiti uz naknadu mu troškova žalbenog postupka.

7. Žalba tužene je neosnovana.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem njegova prava vlasništva na točno određenim realnim dijelovima nekretnina pobliže opisanih u točki I. izreke pobijane presude uz ovlaštenje tužitelju da temeljem presude i parcelacijskog elaborata za diobu ili spajanje katastarskih čestica u zemljišnoj knjizi izvrši uknjižbu prava vlasništva na novoformiranim česticama na svoje ime.

9. Prvostupanjski sud po provedenom postupku utvrđuje:

- da se je tužitelj prije podnošenja tužbe podnio zahtjev za mirno rješenje spora,

- da tužena na podneseni zahtjev odgovorila,

- da se prijeporne nekretnine nalaze nalazi na lokaciji [adresa] pri čemu se do istih pristupa zemljanim kolnim putem odvojkom s asfaltne [adresa] te u naravi predstavljaju uređen i obrađivan maslinik koji je u cijelosti ograđen suhozidima,

- da su su se prednici tužitelja nalazili u posjedu prijepornih nekretnina još prije 4. travnja 1941. pri čemu se u posjedu istih danas nalazi tužitelj,

- da je pradjed tužitelja GU imao upis težačkih prava na prijepornim nekretninama na temelju Dosudnice od 15. svibnja 1906.,

- da je navedeno pravo nakon njegove smrti nasljeđivanjem prešlo na njegove nasljednike pa tako i na djeda tužitelja pok. ČU čiji sin je otac tužitelja FU,

- da su stupanjem na snagu Zakona o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja 22. Studenog 1946. ukinuti agrarni odnosi feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja te je zemlja prešla u slobodno vlasništvo obrađivača,

- da je posjed tužitelja računajući i posjed njegovih prednika na predmetnim nekretninama do danas pošten i kontinuiran,

10. Slijedom naprijed iznijetih utvrđenja prvostupanjski sud zaključuje da su prednici tužitelja bili u agrarnom odnosu feudalnog karaktera koji agrarni odnos je ukinut stupanjem na snagu Zakona o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja 22. studenog 1946. (NN 138/46 I 111/47), da je stupanjem na snagu toga Zakona prednik tužitelja ČU pok. GU izvorno, ex lege postao vlasnik predmetnih nekretnina koje je prešlo na njegove slijednike, pa kako je u posjedu predmetnih nekretnina danas tužitelj u odnosu na kojeg zaključuje da se računajući i pošten posjed prednika, u posjedu prijepora nalazi znatno duže od zakonom određenog vremena za stjecanje prava vlasništva dosjelošću propisanog odredbom čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst, dalje ZV) a polazeći od činjenice da se poštenje posjeda pretpostavlja te da tužena nije dokazala da su prednici tužitelja ili tužitelj bili nepošteni posjednici prijepora zaključuje da je tužitelj po osnovu nasljeđivanja i dosjelosti stekao pravo vlasništva prijepornih nekretnina pa kao osnovan prihvaća tužbeni zahtjev tužitelja te odlučuje kao u točki I. i II. izreke.

11. Odluku o parničnom trošku sadržanu u točki III. izreke pobijane presude temelji na odredbi čl. 154. st.1. ZPP-a te tuženika koji je izgubio parnicu obvezuje na naknadu parničnog troška za radnje poduzete po punomoćniku odvjetniku prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 69/93, 87/93, 16/94, 11/96, 91/04, 37/05, 89/07, 148/09, 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15) uvećano za trošak provedenog očevida te sudske pristojbe.

12. Suprotno žalbenim navodima tužene u pobijanoj presudi su navedeni razlozi o odlučnim činjenicama i isti nisu nejasni niti proturječe sadržaju priloženih isprava. Presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. Zbog toga nije ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP- a.

13. U postupku nije počinjena niti jedna druga bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8.,9.,13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365 st. ZPP).

14. Neosnovano tuženik sadržajem žalbe smatra da nisu ispunjene procesne pretpostavke za odlučivanje o tužbenom zahtjevu tužitelja.

15. Naime, odredbom čl. 186.a st. 1. ZPP propisao da osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske dužna je prije podnošenja tužbe obratiti se sa zahtjevom za mirno rješavanje spora Državnom odvjetništvu koje je stvarno i mjesno nadležno za zastupanje na sudu pred kojim namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske, osim u slučajevima u kojima je posebnim propisima određen rok za podnošenje tužbe.

16. Dakle, zakonodavac je propisao procesnu pretpostavku koja treba biti ispunjena prije podnošenja tužbe u odnosu na tuženu a koja je protivno žalbenim navodima u ovom slučaju ispunjena.

17. Obzirom se je tužitelj, kako to pravilno utvrđuje prvostupanjski sud te kako to proizlazi iz stanja spisa prije podnošenja tužbe tuženoj obratio tuženoj zahtjevom za mirno rješenje spora to je pravilno prvostupanjski sud postupio kada tužbu tužitelja nije odbacio već je po provedenom postupku meritorno odlučio o tužbenom zahtjevu tužitelja.

18. Kako su protivno žalbenim navodima tužene, u konkretnom slučaju ispunjene procesne pretpostavke za meritorno odlučivanje o tužbenom zahtjevu tužitelja a kako je prvostupanjski sud po provedenom postupku temeljem sadržaja spisu priležeće dokumentacije te sadržaja iskaza saslušanih svjedoka i tužitelja utvrdio činjenice temeljem kojih je izveo pravilan zaključak o osnovanosti tužbenog zahtjeva, pravilnost utvrđenja kojih kao ni primjene materijalnog prava tužena razlozima žalbe ne dovodi u pitanje to je žalbu tužene kao neosnovanu valjalo odbiti te presudu prvostupanjskog suda potvrditi sve temeljem odredbe čl. 368. ZPP-a.

19. Naime, pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo te je temeljem utvrđenih činjenica izveo pravilan zaključak da je i prednik tužitelja na temelju Zakona o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja ("Narodne novine" broj: 136/46 i 117/47, dalje: Zakona o ukidanju agrarnih odnosa) ex lege, po samom zakonu stekao prijeporne nekretninu u vlasništvo pa kako je u postupku utvrđen pravni slijed posjedovanja tužitelja i njegovih prednika pravilnost kojeg tužena razlozima žalbe ne dovodi u pitanje to je pravilno prvostupanjski sud, budući je tužitelj nasljeđivanjem svojih prednika i držanjem u posjedu prijepora, računajući i posjed prednika, u razdoblju i nakon četrdesetih godina prošlog stoljeća, kao pošteni posjednik istih, u vremenu dužem od onog kojeg zakon odredbom čl. 159.ZV-a propisuje za stjecanje vlasništva dosjelošću, kao osnovan prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja te odlučio kao u točki I. i II. izreke pobijane presude budući na po samom zakonu stečeno vlasništvo prijepora.

20. Kako tužena nije uspjela u parnici to je pravilno prvostupanjski sud obvezao istu na naknadu parničnog troška tužitelju koju odluku prvostupanjski sud protivno razlozima žalbe temelji na odredbi čl. 154.st.1. ZPP-a.

21. Neosnovano tužena sadržajem žalbe smatra pogrešnom odluku o trošku sadržanu u točki III. izreke pobijane presude te neosnovano smatra da bi tužitelj zbog oglušivanja na prijedlog tužene da pokrene postupak osiguranja dokaza bio u obvezi naknaditi tuženoj trošak ovog parničnog postupka.

22. Naime, odredbom čl. 186.a st. 10. ZPP propisano je da Republika Hrvatska i podnositelj zahtjeva mogu nakon podnošenja zahtjeva za mirno rješavanje spora zatražiti od suda da primjenjujući na odgovarajući način odredbe ZPP za osiguranje dokaza izvede dokaze za koje smatra da su nužni radi utvrđivanja činjenica o kojima će ovisiti zauzimanje stava o osnovanosti zahtjeva stranke za mirno rješenje spora.

23. Dakle, ne samo iz gramatičkog tumačenja ove odredbe, već i iz njenog smisla, proizlazi da Republika Hrvatska i podnositelj zahtjeva samo zajednički mogu od suda zatražiti izvođenje dokaza za koje smatraju da su nužni radi utvrđivanja činjenica o kojima će ovisiti zauzimanje stava državnog odvjetništva o osnovanosti zahtjeva.

24. Iz toga valja zaključiti da tužitelj, čak da je i htio nije mogao sam podnijeti takav zahtjev, već jedino zajedno s Republikom Hrvatskom, ako o tome među strankama postoji suglasnost. Stoga se već samo iz tog razloga ne može se govoriti o krivnji tužitelja za troškove parnice koja je uslijedila.

25. Konačno, u ovom postupku, nakon što su u parnici provedeni dokazi za koje je tužena smatrala da ih je trebalo provesti ranije, u postupku za mirno rješavanje, tužena nije priznala tužbeni zahtjev već je nastavila voditi postupak koji je završen kontradiktornom presudom pa nema mjesta primjeni odredbe čl.157. ZPP-a.

26. Dakle, na ovaj slučaj odlučujući o troškovima parničnog postupka pravilno je prvostupanjski sud primijenio odredbu čl. 154.st.1. ZPP-a

27. Slijedom navedenog, kada je došlo do parničnog postupka u kojem je tužitelji u cijelosti uspio u sporu pravilno je prvostupanjski sud odluku o trošku donio pozivom na odredu čl. 154.st.1. ZPP-a pri čemu postupanje tužitelja prije pokretanja ove parnice, protivno žalbenim navodima tužene nema obilježja povrede načela ekonomičnosti postupak te načela zabrane zlouporabe prava.

28. Kako u ovom slučaju nije bilo djelomičnog uspjeha tužene u postupku, nije bilo moguće primijeniti odredbu čl. 154. st. 4. ZPP. Jednako tako nije bilo niti krivnje tužitelja ni slučaja koji se njemu dogodio, niti je tužena priznala tužbeni zahtjev pa nije bilo moguće primijeniti niti odredbu čl. 156. st. 1. ZPP-a te čl. 157 ZPP-a.

29. Slijedom svega naprijed iznijetog na temelju odredbi čl. 368. st.1. ZPP-a žalbu tuženika kao neosnovanu valjalo je odbiti i prvostupanjsku presudu potvrditi te odlučiti kao u izreci.

30. Tužena nije uspjela s žalbom pa joj ne pripada pravo na naknadu žalbenog troška slijedom čega je temeljem odredbe čl. 166. st. 1 ZPP-a odlučeno kao u točki II. izreke.

31. Isto tako kao neosnovan obijen je i zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava odgovora na žalbu, jer isti nije bio potreban za vođenje postupka u smislu odredbe čl. 155. ZPP-a.

U Rijeci 5. veljače 2026.

Predsjednica vijeća

Filka Pejković