Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj Gž-393/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Rijeci, po sucu tog suda Alenu Perhatu, u izvanparničnom predmetu predlagateljica 1. AĆ (sada CĆ), kćeri pok. A iz [adresa], 2. AĆI, kćeri pok. A iz [adresa] i 3. NĆ, rođ. CĆ, kćeri pok. A iz [adresa], zastupanih po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Knežević i Partneri j. t. d. iz Rijeke, protiv protustranke GĆ iz [adresa], ranije [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Ines Škofač, odvjetnici iz Zagreba, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, odlučujući o žalbi predlagateljica izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Senju poslovni broj 1 R1-12-2020 od 03. prosinca 2021. godine, dana 5. veljače 2026. godine,

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba predlagateljica CĆ, AĆI i NĆ kao neosnovana, te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Senju poslovni broj 1 R1-12-2020 od 03. prosinca 2021. godine.

II Odbija se zahtjev predlagateljica CĆ, AĆI i NĆ za naknadu troškova postupka po žalbi.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda (točka I. izreke) razvrgnuta je suvlasnička zajednica nekretnina iz zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kat. čest. br. [katastarska čestica] kuća, garaža i dvorište nova pošta, u površini od 73 čhv, tako što je određeno da se diobna nekretnina ima prodati na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

2. U točki II. izreke određeno je da u ovom predmetu svaka stranka snosi svoj trošak.

3. Protiv tog rješenja pravovremenu žalbu podnose predlagateljice, iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku («Narodne novine» br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, u nastavku teksta: ZPP), u vezi s odredbom paragrafa 21. stavak 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku iz 1934. godine (u nastavku teksta: ZIP), a koji propis se u ovom izvanparničnom postupku primjenjuje u skladu s odredbom članka 119. stavak 1. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ br. 59/23), te predlažu da se pobijano rješenje preinači, ili da se ta odluka ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak, a uz žalbu prilažu povijesni zemljišnoknjižni izvadak za predmetnu nekretninu, te podnose zahtjev za naknadu troškova postupka po žalbi.

4. Protustranka u odgovoru na žalbu osporava žalbene navode kao neosnovane i predlaže da se žalba odbije.

5. Žalba nije osnovana.

6. Sud prvog stupnja na temelju sadržaja priložene dokumentacije, uviđaja na licu mjesta, iskaza vještaka mjernika Zdravka Pavelića, nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke Danijela Dražića, te iskaza predlagateljica i protustranke, utvrđuje da je predmet ovog izvanparničnog postupka zahtjev predlagateljica radi razvrgnuća suvlasništva na nekretnini označenoj kao kat. čest. br. [katastarska čestica], iz zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u naravi kuća, garaža i dvorište nova pošta, površine 73 čhv.

7. U vezi toga utvrđuje da su kao suvlasnice naznačene nekretnine upisane (uknjižene) predlagateljice i protustranka, svaka u 1/4 idealnog suvlasničkog dijela, te da su predlagateljice prvobitno pokrenule ovaj postupak protiv protustranke KĆ, koji je bio prethodno upisan kao suvlasnik predmetne nekretnine u 1/4 idealnog dijela, a da je isti u tijeku ovog postupka preminuo, te je iza njega vođen ostavinski postupak u predmetu javnog bilježnika Ljiljane Vodopija Čengić iz Zagreba pod brojem O-9502/2014, u kojem je dana 06. veljače 2015. godine doneseno rješenje o nasljeđivanju, te je kao zakonska nasljednica prava i obveza koja proizlaze iz ovog postupka navedena protustranka GĆ, koja je u zemljišnim knjigama i uknjižena kao suvlasnica predmetne nekretnine, a da je ABC kćerka ŽĆ proglašena nasljednicom njegove imovine koja nije predmet ovog izvanparničnog postupka.

7.1. S obzirom na navedeno, utvrđuje neosnovanim navode predlagateljica da bi kao stranka u ovom postupku trebala nastupiti i ŽĆ, sve to neovisno o činjenici zabilježbe spora koja je dozvoljena u odnosu na raniju protustranku KĆ, jer utvrđuje da se postupak razvrgnuća suvlasništva u skladu s odredbom članka 47. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima («Narodne novine» br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, u nastavku teksta: ZV) odnosi samo na one osobe koje su suvlasnici određene stvari, a da ŽĆ nije suvlasnica predmetne nekretnine.

8. Nadalje utvrđuje da u konkretnom slučaju nije moguće razvrgnuće geometrijskom diobom, kao niti etažiranje predmetne nekretnine, a da se protustranka protivi razvrgnuću isplatom, pa da se razvrgnuće (dioba) predmetne nekretnine ima obaviti na način da se ista proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a da se dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima stranaka (civilno razvrguće), pa pozivom na odredbu članka 50. stavak 4. ZV-a odlučuje kao u točki I. izreke pobijanog rješenja.

9. Pozivom na odredbu članka 54. ZV-a odlučuje kao u točki II. izreke ožalbenog rješenja.

10. U odnosu na žalbene navode predlagateljica kojima pobijaju rješenje prvostupanjskog suda poslovni broj R1-12/2020 koje je doneseno na ročištu od 03. prosinca 2021. godine, a kojim je utvrđeno da predložena stranka ŽĆ iz [adresa] nije stranka u ovom postupku, valja odgovoriti da sud prvog stupnja nije trebao strankama dostaviti poseban pisani otpravak tog rješenja, jer je navedena odluka sadržana u obrazloženju pobijanog rješenja tog suda poslovni broj 1 R1-12-2020 od 03. prosinca 2021. godine, pa će o (ne)osnovanosti žalbenih navoda predlagateljica koje se odnose na spomenuto rješenje sa ročišta od 03. prosinca 2021. godine biti raspravljeno u povodu žalbe predlagateljica koja se odnosi na rješenje poslovni broj 1 R1-12-2020 od 03. prosinca 2021. godine (u nastavku teksta: pobijano rješenje).

11. Pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka iz članka 365. stavak 2. ZPP-a, u vezi s odredbom paragrafa 21. stavak 1. ZIP-a, utvrđeno je da u provedenom postupku i prilikom donošenja pobijanog rješenja nije počinjena neka od tih postupovnih povreda.

12. Isto tako, nije ostvarena niti bitna postupovna povreda iz članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP-a, na koju sadržajem žalbe ukazuju predlagateljice, jer iste u svojem prijedlogu za ponovnim saslušanjem predlagateljica CĆ i NĆ sa ročišta od 03. prosinca 2021. godine nisu navele konkretan razlog zbog kojih bi opetovano trebalo saslušati te stranke, odnosno zbog kojih razloga bi bilo nužno ponovno saslušati iste, pa je u takvim okolnostima pravilno sud prvog stupnja na istom ročištu odbio navedeni prijedlog.

13. Na navode predlagateljica kako je na ročištu od 03. prosinca 2021. godine navedeno da će odluka uslijediti pisanim putem u zakonskom roku, ali da je istima pobijano rješenje dostavljeno tek 19. siječnja 2022. godine, valja odgovoriti da takvim postupanjem prvostupanjskog suda nisu povrijeđene odredbe ZPP-a, jer je iz otpremnog štambilja koji se nalazi na izvorniku pobijanog rješenja (list 278-281 spisa) vidljivo da je ta odluka otpremljena strankama dana 18. siječnja 2022. godine, dakle unutar roka propisanog odredbom članka 335. stavak 4. ZPP-a.

14. Protivno žalbenim navodima predlagateljica, pravilno je sud prvog stupnja utvrdio da ŽĆ kao sunasljednica sada pokojne protustranke KĆ CĆ nije pasivno legitimirana u ovom postupku, a to stoga jer ista nakon smrti KĆ nije stekla njegov suvlasnički udio na predmetnoj nekretnini, već isključivo protustranka GĆ, koja je zajedno sa predlagateljicama uknjižena kao suvlasnica predmetne nekretnine, pa je u tom pogledu neodlučno to što je nakon zabilježbe predmetnog postupka na naznačenoj nekretnini došlo do promjene vlasnika na suvlasničkom dijelu KĆ u korist GĆ, jer postojanje navedene zabilježbe spora ne utječe na pitanje (ne)postojanja pasivne legitimacije ŽĆ u ovom postupku, a to stoga jer su u smislu odredbe članka 47. stavak 1. ZV-a stranke u postupku razvrgnuća nekretnine njezini suvlasnici, što ŽĆ nedvojbeno nije, zbog čega je neosnovano pozivanje žaliteljica na sadržaj uz žalbu priloženog povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka za predmetnu nekretninu.

15. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da u konkretnom slučaju nije moguće izvršiti razvrgnuće suvlasništva na predmetnoj nekretnini geometrijskom diobom, kao niti uspostavom etažnog vlasništva, te da u predmetnom slučaju nema mjesta razvrgnuću isplatom, ali ne iz razloga na kojima se temelji pobijano rješenje.

16. Naime, okolnost da se protustranka usprotivila takvom načinu diobe nije sama po sebi razlog zbog kojeg bi sud mogao odbiti takav prijedlog, u slučaju da su za udovoljenje istome ispunjene pretpostavke propisane odredbom članka 51. ZV-a.

16.1. U vezi toga valja navesti da suvlasnički dijelovi predlagateljica na predmetnoj nekretnini zajedno čine 3/4 dijela, dakle manje od devet desetina (članak 51. stavak 3. ZV-a), što znači da bi do eventualnog usvajanja njihovog prijedloga za razvrgnuće isplatom, a s obzirom na to da u konkretnom slučaju pravo na razvrgnuće isplatom nije posebno određeno zakonom niti pravnim poslom, moglo u skladu s odredbom članka 51. stavak 1. ZV-a doći samo ukoliko isti učine vjerojatnim da za takav način razvrgnuća postoji osobito ozbiljan razlog.

16.2. Međutim, iz provedenih dokaza, a među njima i iskaza predlagateljica i protustranke sa ročišta od 27. travnja 2017. godine, te činjenica koje predlagateljice ističu u žalbi u prilog potrebi razvrgnuća isplatom, a koje se odnose na navodno ponašanje protustranke kojim ista prema navodima žaliteljica otežava istima korištenje predmetne nekretnine (uzurpacija više od 1/4 dijela nekretnine, isključenje ostalih suvlasnika iz suposjeda, izoliranje uzurpiranog dijela zagrađivanjem nekadašnjeg prolaza iz preostalog dijela nekretnine u uzurpirani dio, prekid instalacija i njihovo prisvajanje, bespravno dograđivanje nekretnine na terasi kuće, uzurpiranje terase i njezino prisvajanje, samovolja i kršenje propisa, onemogućavanje zajedničkog suživota stranaka u predmetnoj nekretnini, kao i ostale okolnosti koje se spominju u žalbi, a odnose se na navodno protupravno ponašanje protustranke), ne proizlazi da bi takvo navodno ponašanje protustranke samo po sebi predstavljalo takav osobito opravdani razlog zbog kojih bi trebalo odrediti da predlagateljicama u cijelosti pripadne vlasništvo naznačene stvari (nekretnine), a da isti isplate protustranci vrijednost njezinog suvlasničkog dijela. To posebno kraj činjenice da niti jedna od stranaka ovog postupka nema prebivalište, niti trajno stanuje u kući koja se nalazi na prijeporu, pa njihovi eventualni loši međusobni odnosi nisu od značaja za pitanje razvrgnuća suvlasništva.

17. S obzirom na navedeno, pravilno je sud prvog stupnja u skladu s odredbom članka 50. stavak 4. ZV-a odlučio da se razvrgnuće suvlasništva na predmetnoj nekretnini ima provesti na način da se ta nekretnina proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a da se dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće), pa su za odluku o žalbi bez značaja preostali žalbeni navodi predlagateljica.

18. Pravilna i zakonita je i odluka o troškovima postupka, jer se temelji na pravilnoj primjeni odredbe članka 54. ZV-a.

19. Stoga je žalbu predlagateljica valjalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje, pozivom na odredbu članka 380. točka 2. ZPP-a, u vezi s odredbom paragrafa 21. stavak 1. ZIP-a.

20. Budući da predlagateljice nisu uspjele sa žalbom, to je primjenom odredbe članka 154. stavak 1. ZPP-a, u vezi s potonjom odredbom ZIP-a, odbijen njihov zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka.

U Rijeci, 5. veljače 2026. godine.

S U D A C

Alen Perhat