Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj: Kv II-Us-4/2026-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sutkinje Vlaste Šimenić - Kovač, predsjednice vijeća, suca Mladena Radičevića i sutkinje Biljane Đilas, članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika - specijalista Daniela Bogovića, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv osumnjičenog ABC, zbog kaznenog djela protiv službene dužnosti – zlouporaba položaja i ovlasti iz članka 291. stavak 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine", broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24 i 136/25 – dalje: KZ/11) i dr., odlučujući o žalbi oštećenog kao tužitelja JC, podnesenoj protiv rješenja suca istrage Županijskog suda u Osijeku, poslovni broj: Kir-Us-67/2025-4 od 19. prosinca 2025., u sjednici vijeća održanoj 5. veljače 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba oštećenog kao tužitelja JC, kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Rješenjem suca istrage Županijskog suda u Osijeku, poslovni broj: Kir-Us- 67/2025-4 od 19. prosinca 2025., na temelju članka 225. stavak 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11 – pročišćeni tekst, 91/12 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19 – Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 130/20 – Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22, 36/24 i 72/25 – dalje: ZKP/08), odbijen je prijedlog oštećenog kao tužitelja JC za provođenje istrage protiv osumnjičenog ABC, zbog kaznenog djela protiv službene dužnosti – zlouporaba položaja i ovlasti iz članka 291. stavak 2. KZ/11 te kaznenog djela protiv službene dužnosti – trgovanje utjecajem iz članka 295. stavak 1. KZ/11, kao neosnovan.
2. Protiv toga rješenja žalbu pravovremeno podnosi oštećeni kao tužitelj JC, bez navođenja zakonske osnove za podnošenje žalbe iako iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Oštećenik kao tužitelj predlaže da vijeće preinači rješenje suca istrage i prihvati prijedlog za provođenje istrage, a podredno da rješenje ukine i uputi sucu istrage na ponovno odlučivanje.
3. Žalba nije osnovana.
4. Oštećeni kao tužitelj JC podnio je kaznenu prijavu protiv osumnjičenog ABC, zamjenika županijskog državnog odvjetnika u Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku, zbog kaznenog djela protiv službene dužnosti – zlouporaba položaja i ovlasti iz članka 291. stavak 1. KZ/11 ili kaznenog djela protiv službene dužnosti – trgovanje utjecajem iz članka 295. stavak 1. KZ/11, koju kaznenu prijavu je Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta odbacio rješenjem, broj: KP-US-346/2025 od 11. rujna 2024.
4.1. Nakon odbačaja kaznene prijave oštećenik kao tužitelj preuzeo je kazneni progon podnošenjem prijedloga za provođenje istrage protiv osumnjičenika, zbog istih kaznenih djela zbog kojih je Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta odbacio kaznenu prijavu.
4.2. Pobijanim rješenjem sudac istrage odbio je prijedlog za provođenje istrage, uz obrazloženje da ne nalazi postojanje osnovane sumnje da bi osumnjičeni ABC počinio prijavljena kaznena djela ili neko drugo kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti. Sudac istrage procjenjuje da iz iznesenih činjenica ne proizlazi da bi osumnjičeni ABC, kao zamjenik županijskog državnog odvjetnika, u kaznenom postupku s namjerom pribavio korist GC, na štetu oštećenika kao tužitelja, niti da bi iskoristio svoj položaj i ovlasti, prekoračio granice svoje ovlasti ili propustio obaviti dužnost ili da bi iskoristio svoj službeni položaj ili utjecaj kako bi posredovao da se obavi službena ili druga radnja koja se ne bi smjela obaviti.
5. Oštećenik kao tužitelj u žalbi navodi da je sudac istrage više puta ponovio kako nema dokaza za njegove tvrdnje, ali da je to i smisao provođenja istrage, da se te tvrdnje provjere i da sud pribavi dokaze, jer on kao građanin nije u mogućnosti pribavljati dokaze ili ispitivati osumnjičenike i svjedoke o različitim okolnostima, nego je to u mogućnosti činiti sud. Iz takvih žalbenih navoda proizlazi da se oštećenik kao tužitelj žali zbog tzv. relativno bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 3. u vezi s člankom 225. ZKP/08.
5.1. Nasuprot takvom pravnom shvaćanju oštećenika kao tužitelja, dužnost suca istrage prilikom odlučivanja o prijedlogu za provođenje istrage, u smislu članka 225. ZKP/08, nije odrediti provođenje istrage i provesti dokazne radnje koje predlaže oštećenik kao tužitelj, nego utvrditi postoji li osnovana sumnja da je osumnjičena osoba počinila kazneno djelo koje joj se stavlja na teret, a da pri tome ne postoje zakonske smetnje za kazneni progon te osobe. Tek nakon što sudac istrage utvrdi ispunjenost tih uvjeta može odrediti provođenje istrage, jer se u skladu s člankom 217. stavak 1. ZKP/08 istraga provodi kada postoji osnovana sumnja da je određena osoba počinila kazneno djelo za koje se provodi istraga. Uz to, osnovna pretpostavka ispitivanja osumnjičenika u smislu članka 208.a ZKP/08 i ispitivanja okrivljenika u smislu odredbi članka 272.-282. ZKP/08, je postojanje odgovarajućeg stupnja sumnje da je ta osoba počinila terećeno kazneno djelo. Pri tome je dužnost oštećenika kao tužitelja iznijeti činjenice i dokaze iz kojih proizlazi potreban stupanj sumnje, koji čini osnovanu sumnju, da je osumnjičena osoba počinila kazneno djelo koje joj se stavlja na teret. Stoga je odbijanje prijedloga oštećenika kao tužitelja za provođenje istrage pravilno postupanje suca istrage, u slučaju kada ocijeni da nema osnovane sumnje da je osumnjičena osoba počinila prijavljeno kazneno djelo, radi čega pobijanim rješenjem nije ostvarena navedena bitna povreda odredaba kaznenog postupka.
6. Žaleći se zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja oštećenik kao tužitelj žalbom ističe da on ne tvrdi da je ĆC povezan s optužnicom protiv njega, kao što se to navodi u pobijanom rješenju, nego da je zainteresiran za ishod kaznenog postupka zbog želje da okrupni nekretnine na području na kojemu se nalazi njegova nekretnina. Oštećenik kao tužitelj potom ukazuje na povezanost osumnjičenog ABC sa stečajnom upraviteljicom ABC te ponavlja navode iz prijedloga za provođenje istrage u pogledu radnji koje je po njegovoj ocjeni poduzela stečajna upraviteljica ABC.
6.1. Nasuprot takvim žalbenim navodima, ocjena je vijeća da je sudac istrage pravilno utvrdio činjenično stanje kada je odbio prijedlog za provođenje istrage oštećenika kao tužitelja, kao neosnovan. Naime, osim vlastitih sumnji i ocjena postupanja, kao i obračuna s konkurentima, oštećenik kao tužitelj ne iznosi niti jedan uvjerljiv navod i ne prilaže niti jedan dokaz iz kojega bi proizlazilo da je osumnjičeni ABC počinio kazneno djelo onako kako je opisano u prijedlogu za provođenje istrage. Oštećenik kao tužitelj nije iznio dokaze niti za objektivni element kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 291. stavak 2. KZ/11 ili kaznenog djela trgovanja utjecajem iz članka 295. stavak 1. KZ/11, kao niti za subjektivni element tih kaznenih djela, odnosno postojanje namjere osumnjičenika. Mogućnost da su poslovni konkurenti oštećenika kao tužitelja zainteresirani za okrupnjivanje zemljišta na području na kojemu se nalazi njegovo zemljište koje je predmet kaznenog postupka ili navodna "saznanja" da je supruga osumnjičenika u prijateljskim odnosima sa stečajnom upraviteljicom ABC, koja je podnijela kaznenu prijavu protiv oštećenika kao tužitelja, nisu bez drugih dokaza dovoljni da bi se zaključilo da postoji osnovana sumnja da je osumnjičeni ABC, u svojstvu zamjenika županijskog državnog odvjetnika u Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku, zlouporabio svoj položaj i ovlasti ili trgovao utjecajem da bi proveo kazneni progon protiv ovdje oštećenika kao tužitelja.
7. U skladu s ovlaštenjem iz članka 494. stavak 4. ZKP/08, vijeće je ispitalo pobijano rješenje po službenoj dužnosti te je utvrdilo da je rješenje donijelo ovlašteno tijelo, da istim rješenjem nije ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08, niti je povrijeđen kazneni zakon na štetu oštećenika kao tužitelja.
8. Iz navedenih razloga, žalba oštećenog kao tužitelja JC nije osnovana, radi čega je na temelju članka 494. stavak 3. točka 2. ZKP/08, odlučeno kao u izreci.
Osijek, 5. veljače 2026.
Predsjednica vijeća
Vlasta Šimenić-Kovač
