Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-681/2024-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sutkinje Ljiljane Banac, predsjednice vijeća, Tatjane Varžić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Biserke Trstenjak-Opačak, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja PI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Elvir Purić, odvjetnik iz Daruvara, protiv tuženika GI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Siniša Prodanović, odvjetnik iz Virovitice, radi utvrđenja prava vlasništva na nekretninama, odlučujući o žabi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Virovitici, Stalne službe u Slatini poslovni broj P-202/2023-30 od 16. travnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 5. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

Žalba tužitelja odbija se kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Virovitici, Stalne službe u Slatini poslovni broj P-202/2023-30 od 16. travnja 2024..

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda suđeno je:

„I. Odbija se tužbeni zahtjev, koji glasi:

"Utvrđuje se da je PI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik nekretnine koja je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica], šuma [adresa], površine 1 j i 808 čhv, na kojima je samo formalno kao vlasnik upisan tuženi GI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], što je tuženi dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama u korist tužitelja, jer će u protivnom tako priznanje zamijeniti ova presuda, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

II. Tužitelj je dužan platiti tuženiku parnični trošak u iznosu od 875,00 eur, u roku od 15 dana."

2. Protiv te presude tužitelj je pravovremeno podnio žalbu zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da drugostupanjski sud pobijanu presudu preinači u smislu žalbenih navoda, a podredno da istu ukine te predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred drugim sucem.

2.1. U žalbi naročito ističe bitnu povredu odredbi parničnog postupka iz članka 354. st. 1. u vezi sa čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP), te čl. 354. st. 2. toč 11. ZPP-a.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu prvostupanjsku presudu, postupak koji joj je prethodio te žalbene navode tužitelja, ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP-a).

6. Suprotno navodima žalitelja, pri donošenju pobijane presude prvostupanjski sud nije počinio ni bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, na koju neosnovano ukazuje žalitelj, jer prvostupanjska presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati, izreka presude je razumljiva, nije proturječna sama sebi ili razlozima presude, sadrži razloge o odlučnim činjenicama te ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o danim iskazima u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

7. Nadalje, neosnovano žalitelj upire na bitnu povredu odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. toč. 8. ZPP-a, jer je prvostupanjski sud izvedene dokaze ocijenio sukladno navedenoj odredbi ZPP-a, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

8. Svoja utvrđenja i zaključak je prvostupanjski sud potpuno i valjano obrazložio pa ih i ovaj sud u cijelosti prihvaća.

9. Žalbenim navodima tužitelja nije dovedena u sumnju pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja te je po ocjeni ovog suda prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo i to odredbe čl. 388. st. 2. u vezi sa čl. 159. st. 2. i čl. 18 st. 1., 3. i 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje ZV).

10. Predmet spora je zahtjev tužitelja za stjecanje prava vlasništva nasljeđivanjem ili dosjelošću na nekretnini i to na kč. br. [katastarska čestica], šuma [adresa], upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao i zahtjev za uknjižbu prava vlasništva na predmetnoj nekretnini u korist tužitelja.

11. Na žalbene navode tužitelja da se sudac prvostupanjskog suda trebao izuzeti, jer da je bio sudac u zemljišnoknjižnom ispravnom postupku pokrenutom po prijedlogu tuženika u odnosu na istu nekretninu, valja odgovoriti da je zemljišnoknjižni ispravni postupak izvanparnični postupak, a razlozi za izuzeće suca taksativno su propisani odredbom čl. 71. toč. 1.- 6. ZPP-a. Ukoliko je tužitelj smatrao da postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju nepristranost suca ( čl. 71. točka 7. ZPP-a), isti je trebao podnijeti zahtjev za njegovim izuzećem najkasnije do završetka glavne rasprave, a kako to nije učinio tijekom prvostupanjskog postupka, sukladno odredbi čl. 352. stavak 1. ZPP-a tužitelj ne može u žabi iznositi nove činjenice, odnosno svoje sumnje u nepristranost postupajućeg suca.

12. U postupku pred prvostupanjskim sudom je utvrđeno:

- da je u izvatku iz zemljišne knjige zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i izvodu iz katastarskog plana Odjela za katastar nekretnina Slatina na kč. br. [katastarska čestica] šuma [adresa] površine 1357 m2, upisano vlasništvo ABC ... ABC i GI ([adresa]) ABC,

- da je kč. br. [katastarska čestica] susjedna s kč. br. [katastarska čestica],

- da je rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj Z-155/2023 od 13. veljače 2023., ispravljen upis u listu B za kč. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], tako što je umjesto dotadašnjeg vlasnika HI rođ. P, naložen upis za korist GI,

- da je na dan **.**.2022. MI bila upisana kao posjednik kč. br. [katastarska čestica],

- da je HI rođ. G iz [adresa], istovjetna s MI. H (zadnje udato prezimo VI), prodala ŽI ([adresa]), svoje nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] šuma [adresa] s 1357 čhv, i upisane u PL 195 kao kč. br. [katastarska čestica] [adresa] klasa, površine 4879 m2 šumsko tlo iskrčeno - šikara, te da je ugovorena kupoprodajna cijena od 5.088,75 ND, da kupac stupa u posjed kupljene nekretnine 1. lipnja 1982., da su svjedoci ugovora OI i DI, što proizlazi iz Kupoprodajnog ugovora od 27. svibnja 1982. (str. 102 do 104),

- da je VI umrla 1994. godine,

- da iz povijesti promjena Odjela za katastar nekretnina od 24. svibnja 2022. proizlazi da je predmetna nekretnina nastala 1980., parcelacijom kč. br. [katastarska čestica] i upisana u posjed MI,

- da je rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj P 279/2022-29 od 11. siječnja 2023. odbačena kao nedopuštena tužba tužitelja PI, radi utvrđenja prava vlasništva kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koju je podnio protiv tuženice HI, ranije MI,

- da je rješenjem Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Daruvaru poslovni 86/2023 od 13. lipnja 2023. raspoređena naknadno pronađena imovina pokojne ČI, rođ. G, i to kč. br. [katastarska čestica], šuma [adresa] na način da je ista uručena njezinim nasljednicama EI i ZI, svakoj u ½ dijela,

- da je tuženik zemljišnoknjižni vlasnik i faktični posjednik predmetne nekretnine.

13. Polazeći od navedenih utvrđenja, prvostupanjski sud je pravilno zaključio da tužitelj nije dokazao da je njegov otac kupio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od HI te da nije dokazao da su njegovi prednici i on vršili vlasnička ovlaštenja i bili u posjedu predmetne nekretnine.

14. Obrazlažući svoju odluku, prvostupanjski sud je dao valjane i dostatne razloge zbog kojih je ocijenio tužbeni zahtjev neosnovanim, obzirom da je izvedenim dokazima utvrđeno da je otac tuženika kupio predmetnu nekretninu još 1982. godine te se ista od tada nalazi u posjedu tuženikovog oca, a zatim tuženika, koji su koristili tu nekretninu, a što proizlazi iz iskaza svjedoka NI, FI i tuženika, koje je prvostupanjski sud ocijenio vjerodostojnim.

15. Suprotno žalbenim navodima tužitelja, i po stavu ovog suda, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio iskaze tuženika te svjedoka FI i NI argumentiranim, iskrenim i uvjerljivim, dok je u odnosu na iskaze svjedoka AI, ĆI i ŠI dao valjane razloge zašto ih ocjenjuje pristranim i neuvjerljivim pod toč. 29. obrazloženja pobijane presude. U odnosu na iskaz tužitelja prvostupanjski sud je pod toč. 26. obrazloženja dao valjanje razloge zašto nije povjerovao njegovom iskazu, a koje kao pravilne prihvaća i ovaj sud.

15.1. Pored navedenog, pravilno obrazlaže prvostupanjski sud pod toč. 32. obrazloženja zašto smatra neistinitim očitovanje svjedokinje EI, nasljednice HI. Naime, da joj je HI doista rekla da je predmetnu šumu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koju joj je darovao suprug RI, prodala susjedu i kumu KI i da je primila kupoporodajnu cijenu za tu nekretninu, tada EI ne bi inicirala postupak raspodjele naknadno pronađene imovine iza HI, već bi uputila tužitelja da pokrene odgovarajući postupak radi sređivanja vlasničkog stanja navedene čestice koja ne ulazi u ostavinsku imovinu. Pravilno obrazlaže prvostupanjski sud da bi takva, navodna, izjava HI uopće bila od značaja za EI niti da ista pamti tu izjavu koja datira prije 19. prosinca 1994., kada je VI umrla.

15.2. I po stavu ovog suda, pravilno zaključuje prvostupanjski sud da tužitelj nije dokazao da je njegov otac 1982., kupio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od HI, a za svoj zaključak je dao valjane razloge. Naime, svjedoci FI i NI su potvrdili da je faktični posjednik predmetne nekretnine tuženik, te da tužitelj i prethodno njegov otac, nisu nikada vršili vlasnička ovlaštenja i posjedovne čini na toj čestici. Svjedoci FI i NI su detaljno, razložno, istinito i uvjerljivo predočili sudu cijeli historijat šume u vlasništvu HI, tj. kada je, kako, kome i kojim redoslijedom, HI prodavala kompleks šume koju joj je darovao tadašnji suprug RI. Za razliku od njih, svjedoci AI, ĆI i ŠI su općenito, paušalno, subjektivno i neuvjerljivo iskazali o tome da je tužiteljev otac kupio spornu šumu, no, te svoje navode ni na koji način nisu potkrijepili. Da je tužitelj doista, zajedno sa svojim prednikom, bio u posjedu sporne šume od 1982. godine, tada ne bi 2021. pred blagdan Svih svetih pitao svjedoka FI za raspored parcela u tom dijelu šume. Također, tužitelj ne bi pozvao EI da ovjeri njemu potrebno očitovanje, a niti bi nakon zaključenja prethodnog postupka dostavio u spis očitovanje ZI broj Ov-1832/2024 od 14. veljače 2024., koje očitovanje prvostupanjski sud s pravom nije uzeo u obzir temeljem čl. 99. st. 3. ZPP-a.

15.3. Pri tome valja istaći da je geodetski vještak Petar Ostroški na zapisniku od 20. ožujka 2024. (str. 138-139 spisa) u svom iskazu potvrdio da su tuženik i svjedoci NI i FI tijekom očevida suda pokazali da tuženik uživa faktički kč. br. [katastarska čestica], koja ima površinu 4890 m2 i da uživa kč. br. [katastarska čestica] koja ima površinu 8661 m2. Zbroj tih dvaju površina 13540 m2 ili 2 kj 565 čhv, odnosno, da je upravo to površina navedenih dviju čestica koje tuženik, prema njegovom i pokazivanju svjedoka NI i FI, uživa tuženik.

16. Tužitelju na žalbene navode kojima osporava utvrđenja i zaključke prvostupanjskog suda i preocjenjuje iskaze stranaka i saslušanih svjedoka valja odgovoriti da na isto nije ovlašten, već je u skladu sa odredbom čl. 8. ZPP-a samo sud ovlašten utvrditi koje će činjenice uzeti kao dokazane na temelju savjesne i brižljive ocijene svakog dokaza zasebno, svih dokaza zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Prvostupanjski sud je postupio upravo sukladno navedenoj zakonskoj odredbi, jer je izvedene dokaze, kako materijalne, tako i personalne, prosudio po slobodnom uvjerenju, opravdavši svoj stav uvjerljivim i logičnim zaključcima, a koji stav ima pravnu i činjeničnu utemeljenost.

17. Zbog navedenog, neosnovan je i razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, budući se žalbenim navodima ne dovodi u dvojbu utvrđeno činjenično stanje, jer žalitelj u žalbi ne iznosi određene činjenice i dokaze koji bi upućivali na drugačije činjenično stanje od onoga koje je utvrdio prvostupanjski sud i na temelju kojeg je donio pobijanu presudu pravilnom primjenom materijalnog prava.

18. Ostali žalbeni navodi koji u biti predstavljaju ocjenjivanje zakonitosti i pravilnosti provedenog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka nisu od utjecaja na donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari pa stoga nisu posebno razmatrani.

19. Kako tužitelj u žalbi ne navodi određene razloge zbog kojih pobija odluku o trošku postupka, to je ovaj sud ispitao navedenu odluku na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a i utvrdio da je ista pravilna i zakonita, utemeljena na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" 138/23).

20. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučeno je kao u izreci.

Osijek, 5. veljače 2026.

Predsjednica vijeća

Ljiljana Banac